Stručnjaci iz regiona: Nacionalizam – profitabilna roba

Region jugoistočne Evrope ne može se integrirati u Evropu niti ostvariti bolju budućnost i bolji život za svoje građane ukoliko se političke elite zemalja zapadnog Balkana budu i dalje držale nacionalizma i nacionalističke retorike. Nacionalizam elitama služi tek kao dimna zavjesa, paravan za proizvođenje konflikata i stvaranje haosa u društvima, a u pozadini svega je lično bogaćenje političara, koje neki teoretičari upoređuju i sa mafijom. Istovremeno, sve veći broj građana zemalja zapadnog Balkana živi sve teže i oko granice siromaštva.

Prema zvaničnim statistikama, u Bosni i Hercegovini je preko pola miliona ljudi nezaposleno, a prema nekim procjenama, oko četvrtine bh. stanovništva živi na ivici siromaštva. Kako se živi u većem bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, podatke iznosi glasnogovornica nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa Majda Behrem Stojanov:

„Prosječna neto plata u Federaciji je u aprilu 2013. godine 846 KM, što ukazuje da je došlo do pada neto plate u ovom periodu. Za pet godina je došlo do povećanja mirovina za pet posto, a troškovi života su u isto vrijeme porasli za više od 100 posto.“

Istovremeno, prema podacima nevladinog sektora, bh. politička elita najbolje je plaćena u regionu iako najmanje radi i već decenijama rješava iste probleme - nacionalno pitanje, etničku ili vjersku ugroženost i slično, pri čemu se najčešće koristi rušilačka, nacionalistička retorika. Takvu politiku nacionalizma opisuje dr. Krsto Mijanović, potpredsjednik nevladine organizacije Međunarodni forum Bosna, sa sjedištem u Sarajevu:

„Učinci tih nacionalizama ugrađeni su u naše politike. Činjenje tih politika mi osjećamo svakodnevno kao destrukciju - destrukciju čekanja, destrukciju nečinjenja, pa tako dolazimo u tjesnac neizvršavanja obaveza koje smo potisali u ugovorima približavnja EU. To traje već dugo i problem je što te uske skupine, koje je teško nazvati nacionalistima, su više autodestruktori koji koriste nevolju ovog naroda za lično bogaćenje.“

Zato o nacionalizmima na Balkanu treba stalno raspravljati, poručuju iz Međunarodnog foruma Bosna. Predsjednik te organizacije, prof. dr. Rusmir Mahmutćehajić, za RSE kaže:

„Nacionalizmi su ključni sadržaj naših kolektivnih mentaliteta na Balkanu. To je jedna zakašnjela moderna pojava koja razara pluralna društva kakvo je bosansko društvo. Prema tome, to je tema o kojoj treba neprestano govoriti, treba istraživati, treba ispitivati sa svih strana. I to je jedini način da osvijestimo brojne zablude u kojima se nalazimo pojedinačno i kolektivno.“

Žilav otpor za bolju budućnost

Još puno godina tema nacionalizama će u regionu biti aktuelna, smatra prof. Mahmutćehajić i ističe da je rasprava o nacionalizmima zapravo traganje za budućnosti Balkana.

„Opravdano je razmotriti tvrdnju brojnih ljudi da je današnja politika u velikoj mjeri istovjetna sa mafijom u svijetu. Mafija znači oni koji se skrivaju suštinski, u javnom prostoru se predstavljaju licemjerno, ne govore iskreno i istinito i ne vrše svoju funkciju. Funkcija je, zapravo, ulijevati ljudima nadu u bolju budućnost i davati im sredstva, načine, puteve, objašnjenja kako se ta bolja budućnost može izgraditi“, kaže Mahmutćehajić.

I dok političke elite zemalja u regionu nacionalizam koriste kao paravan za lično bogaćenje, analitičari upozoravaju da su građani prevazišli nacionalizam.

„U tom smislu može se reći da su građani promenili svoje agende, da su mnogo racionalniji, da više očekuju u pogledu rešavanja svojih realnih problema, a manje su fokusirani na ove etničke, nacionalne teme, koje još uvek, nažalost, monopolišu etničke elite i koje na tome opstaju“, rekla je predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

Štaviše, iz nevladinog sektora upozoravaju da ljudi jednostavno žele rješavanje egzistencijalnih problema.

„Ljudi žele posao, žele da žive od svog rad. Ako bismo to uporedili sa situacijom na našoj političkoj sceni, ne može se reći da vlada takva politička klima ili politička kultura koja bi pratila taj proces sazrijevanja koji je itekako prisutan kod građana – jer očito da je još uvijek lakše zarađivati na nacionalnoj retorici nego na ozbiljnim i konkretnim poslovima“, kaže glasnogovornica organizacije Centri civilnih inicijativa Majda Behrem Stojanov.

Govoreći za Radio Slobodna Evropa, prof. dr. Rusmir Mahmutćehajić iz Međunarodnog foruma Bosna je naglasio:

„Nacionalizmi u Evropi u svojim starim oblicima su prošlost, a kod nas još uvijek žilav otpor gradnji bolje budućnosti.“