Nakon četiri dana protesta protiv francuskog prijedloga da se ukloni bugarski veto na pristupne pregovore Sjeverne Makedonije sa Evropskom unijom (EU), situacija je eskalirala sukobima demonstranata i policije 5. jula ispred parlamenta u Skoplju.
Epilog su povrijeđeni policajci i uhapšeni demonstranti zbog nasilnog ponašanja. Dan poslije, u srijedu, vlast i opozicija se međusobno optužuju za nasilje: vlast za neodgovornost, a opozicija da je nasilje djelo policijskih provokatora.
Građani u Skoplju protestiraju protiv francuskog prijedloga za ukidanje bugarske blokade na makedonske integracije, jer smatraju da je štetan po makedonske nacionalne interese, ugrožava identitet i da će doprinijeti "bugarizaciji" društva.
Vlada brani prijedlog da je dobar i da štiti makedonski jezik i identitet. Predstavnici EU i nekih zemalja članica zatražili su od Skoplja da prihvati prijedlog, ocijenivši ga dobrim.
Šta je podrazumijevao prvi francuski prijedlog?
Francuski prijedlog - u prvobitnom obliku - predviđao je da bugarski uslovi postanu dio obaveza Sjeverne Makedonije prema EU. Istovremeno, Evropska komisija bila bi garant za njihovo sprovođenje.
Ovo rješenje poznato je kao "francuski prijedlog" jer je došlo tokom francuskog predsjedavanja EU.
Poslije francuskog predsjedavanja Savjetom EU, koje je završeno 1. jula, slijedi šestomjesečno predsjedavanje Češke Republike.
Francuski prijedlog je ukupno treći pokušaj deblokiranja bugarskog veta. Njemu su prethodili njemački i portugalski prijedlog.
Francuski prijedlog je da Skoplje uključi etničke Bugare u svoj ustav "na ravnoj osnovi sa drugim narodima" i, između ostalog, promijeni udžbenik istorije.
Tok protesta
Prva dva dana protesti su bili mirni, bez nasilja, samo uz bacanje jaja i rolni toalet papira na zgrade Vlade i Skupštine, ali i uz najavu stranke Ljevica, koja je dio protesta, da postoji plan B.
Eskaliralo je 5. jula ispred zgrade Ministarstva inostranih poslova (MIP) i ispred Skupštine. Ulaz u Ministarstvo vanjskih poslova je razbijen, a fasada oštećena. Plato ispred Skupštine i njegova fasada, uprkos policijskom kordonu, kamenovani su i znatno oštećeni. Iz MUP-a je saopšteno da je u nasilju ispred Skupštine povrijeđeno 47 policajaca, od čega nekoliko teže.
Univerzitetski profesor i sociolog Ilija Aceski, nakon sinoćnjeg nasilja i međusobnih optužbi ko je kriv, ocijenio je za RSE da se ovakvom oštrom podjelom među građanima "ne piše ništa dobro".
"Ulazimo u dramatičnu fazu, jer ovakva eskalacija odgovara samo radikalnim strukturama. To dovodi do depresije kod običnog čovjeka, onoga koji zaista osjeća potrebu da izrazi neko nezadovoljstvo, ali kada vidi nasilje, postaje jako razočaran. Govorim o običnom građaninu Makedonije. To ih može obeshrabriti. Većina ljudi nije za nasilje. To će dovesti do depresije, do još većeg razočaranja, što mislim da odgovara nekim ekstremnim pozicijama, ekstremnim snagama u Makedoniji, što nije dobro", analizira Aceski.
Policija o napadima molotovljevim koktelima
Ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski rekao je 6. jula da je privedeno 11 osoba, od kojih su dve maloljetne. On je rekao da imaju informacije da određene grupe planiraju napade molotovljevim koktelima na protestu zakazanom za 6. jul uveče. Ministar nije želio otkriti detalje istrage o organizatorima i nije odgovorio ko su oni koji planiraju napade.
"Vi najbolje znate ko organizuje proteste, a ko poziva na nasilje na razne načine u zemlji, tako da je to opšte poznato", rekao je Spasovski odgovarajući na pitanja novinara.
Ranije je i premijer Dimitar Kovačevski rekao da imaju informacije da se na protestima planira nasilje, a njegov partijski kolega iz SDSM, Darko Kaevski, optužio je da iza nasilja stoje "VMRO-DPMNE i proruska stranka Ljevica".
Poslanik Dragan Kovački iz VMRO-DPMNE u srijedu je na konferenciji za novinare ispred Vlade, s druge strane, optužio za nasilje "policijske instalacije vlasti, koje izazivanjem incidenata i eskalacije žele da brzo sprovedu izdaju".
"Kovačevski i SDSM treba da odgovore na sledeća pitanja: Odakle ljudi sa fantomkama na glavama, šok bombе koje su bačene na Skupštinu i kome je pre mesec dana opljačkano skladište kasarne u Ohridu i pritom su ukradene šok bombe?", rekao je Kovačevski.
Poslanik Dimitar Apasiev iz Levice ranije je na Fejsbuku napisao da je vlast ubacila oko 50 provokatora sa kapuljačama iz Agencije za nacionalnu bezbednost "kako bi masovno hapsili građane i ugušili revolt naroda".
Plan B
Dan ranije, Apasiev je zajedno sa svojim supartijcima i simpatizerima, prilikom pokušaja rušenja policijske ograde ispred Vlade, izjavio da "proteste treba radikalizovati" i da "imaju plan B".
Ljevica je stranka koja javno proklamuje svoje anti-NATO stavove i antizapadnu orijentaciju, a neki od predstavnika vlasti je često optužuju za proruske stavove i postupke.
Univerzitetski profesor Zdravko Saveski, koji je bivši član rukovodstva Ljevice, rekao je 4. jula za RSE da je njegov bivši stranački kolega Apasiev poznat po čestim izjavama da treba radikalizirati proteste o nacionalnim pitanjima.
Ljevica se, prema svojim stranačkim programima, zalaže za ukidanje Prespanskog sporazuma sa Grčkom i reviziju Sporazuma o dobrosusjedstvu sa Bugarskom, želi da Sjeverna Makedonija izađe iz NATO-a i za obnovu zvaničnih kontakata sa Pokretom nesvrstanih. Stranka je protiv sankcija Rusiji uvedenih zbog invaziju na Ukrajinu. Prije nekog vremena Apasiev se na Fejsbuku uporedio sa kubanskim komunističkim vođom Fidelom Kastrom.
Kako je došlo do nasilja?
Na protestu u utorak, 5. jula, uprkos kiši u Skoplju, bilo je nekoliko hiljada ljudi, mnogi sa decom, ali kada je počelo nasilje većina njih je otišla. Neki od onih koji su otišli rekli su da ne žele opet doći ako nije bezbedno.
Protest je počeo mirno ispred Vlade, nakon čega se grupa demonstranata uputila prema Ministarstvu vanjskih poslova.
U isto vreme pojavila se grupa demonstranata sa fantomkama na glavama koji su uzvikivali antialbanske parole i počeli da gađaju policiju kamenicama i pirotehničkim sredstvima.
Na protestu ispred Ministarstva vanjskih poslova, dio demonstranata, neki od njih u majicama političke stranke Ljevica, gađali su zgradu jajima, toalet papirom i pirotehničkim sredstvima. Razbijeni su prozori na ulaznim vratima Ministarstva.
Ispred Skupštine je bilo govora javnih ličnosti, ali je grupa mladih maskiranih demonstranata zvanične govore prekinula povicima "Ovo nije miting", nakon čega je srušena zaštitna ograda ispred parlamenta, a nekoliko desetina maskiranih ljudi su ulazili u krug zgrade parlamenta, vadili betonske pločice i sa njima su gađali na Skupštinu.
Razbijeni su prozori u prizemlju, na stražarskoj kućici, a oštećena je i fasada zgrade. Dvojica maskiranih demonstranata bacili su i molotovljev koktel na policiju, koja je bila raspoređena ispred ulaza u parlament, nakon čega su se povukli u park preko puta parlamenta. Policija je potom potisnula i privela nekoliko demonstranata.
Za srijedu uveče, 6. jula, zakazani su novi protesti pod motom "Ultimatum, ne hvala" protiv francuskog prijedloga.