Razvijanje životnih vještina kod učenika, upravljanje emocijama, samopoštovanje, tolerancija, stvaranje kritičkog mišljenja – sve ovo će biti teme o kojima će učenici u Republici Srpskoj da se obrazuju u sklopu novog predmeta, "humanost i bezbjednost".
Predmet se sa početkom školske godine, 1. septembra, eksperimentalno uvodi u 20 osnovnih i 20 srednjih škola u ovom bh. entitetu, i to u završne razrede osnovnih i prve razrede srednjih škola.
Riječ je o fakultativnom predmetu, koji se neće ocjenjivati. Uvodi se kao dio mjera fokusiranih na sprečavanje vršnjačkog nasilja, nakon masovnih ubistava u beogradskoj školi "Vladislav Ribnikar" u maju.
Kako je ranije saopšteno iz entitetskog Ministarstva prosvjete i kulture, u planu je uvođenje video nadzora u škole i đačke domove koji ga nemaju, kao i uvođenje školskih policajaca.
Kako će izgledati nastava?
Sedmično će se u školama održavati jedan čas humanosti i bezbjednosti, a držaće ga nastavnici koji predaju društvene nauke, pojašnjavaju iz Republičkog pedagoškog zavoda (RPZ) RS.
"Oni će proći obuku kako i na koji način predavati. Svakako da je riječ o fakultativnom programu koji nema udžbenika, ali ćemo dobiti adekvatnu literaturu, kroz razne priručnike koje ćemo vrlo brzo pripremiti", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Zavoda, Predrag Damjanović.
Škole koje su izabrane za projekat će na početku školske godine obavijestiti učenike o tom programu, nakon čega će biti formirane grupe.
Damjanović dodaje da je stručni tim pripremio program koji je proslijeđen Ministarstvu prosvjete i kulture na odobravanje.
"Razrađen je po oblastima, prva oblast je humanost, druga je bezbjednost u školi i društvenoj zajednici, treća je humanost i bezbjednost na djelu. Pošto je
fakultativni program, nastojaće se da se izbjegava klasično predavanje, da više bude kroz radionički tip nastave", izjavio je Damjanović.
Učenici će moći da uče o empatičnoj i asertivnoj komunikaciji, ličnoj i društvenoj odgovornosti, razvijanju adekvatnih oblika ponašanja u fizičkom i virtuelnom okruženju, kako da uoče probleme u školi i društvenoj zajednici i kako da ih riješe.
Direktor RPZ ističe da će u eksperimentalnoj fazi procijeniti kako funkcioniše predmet, te ako se procijeni dobrim, "ne vidi razlog da u nekom narednom vremenu ne bude i obavezan predmet".
Smatra da neće biti dodatnih troškova, jer će biti angažovani nastavnici koji su već u radnom odnosu.
Jedna od 20 osnovnih škola u RS koja će izučavati ovaj predmet je Osnovna škola "Sveti Sava" u Bileći, na jugu BiH.
Direktorica ove škole, Ljudmila Milošević, za RSE je rekla da će fokus biti na mentalnom zdravlju učenika, izgradnji empatije, te izbjegavanju nasilja u njihovoj komunikaciji.
Istakla je da će nastavnici dogovarati aktivnosti sa učenicima.
"Nastavnicima i učenicima će na neki način biti data sloboda u izboru tema kao i aktivnosti, a te aktivnosti su planirane da se mogu odraditi u vidu raznih radionica, manifestacija, humanitarnih akcija", pojasnila je ona.
Direktori o novom predmetu
Direktori škola sa kojima je razgovarao RSE nisu detaljnije upoznati sa predmetom. Ipak, pozdravljaju njegovo uvođenje.
Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Banja Luka i direktor Građevinske škole smatra da "nema jedne aktivnosti" koja može riješiti problem bezbjednosti.
"Sve aktivnosti koje se rade u tom pravcu, sigurnosti, bezbjednosti, humanosti uopšte, razvijanje svijesti kod djece i učenika će pomoći. Sve moguće pedagoške i vaspitne mjere koje se mogu pružiti od predškolskog do visokog obrazovanja", smatra Bajić.
Dodaje da se radi o sasvim novoj ideji, te da je važno da ima efekta, a da njena implementacija neće biti problem.
Direktor OŠ "Sveti Sava" u Banjoj Luci i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Banja Luke, Miroslav Popržen, za RSE ocjenjuje da je ovakav predmet potreban školstvu u RS.
"Čak ne samo fakultativno, već narednih godina to lijepo isplanirati i uvesti ga u redovnu nastavu, da li ukombinovati sa predmetom demokratija i ljudska prava... možda napraviti kakvu smislenu kombinaciju, i nastavni plan i program za takav predmet", kazao je Popržen.
Jedna izmjena koju bi on uveo je prebacivanje predmeta u niži razred, peti ili šesti. Smatra da postoji način da se ova oblast "provuče" i kroz druge predmete.
Šta kažu psiholozi?
Za razliku od direktora, psiholozi tvrde da se ova oblast može obraditi u okviru drugih školskih predmeta, koji se mogu modifikovati.
"Govorimo da su djeca preopterećena, a uvodimo novi predmet, nema potrebe za tim", izjavila je za RSE Đurđica Jeličić, psiholog u banjalučkoj osnovnoj školi "Ivo Andrić".
Ona ističe da postoji čas odjeljenske zajednice koji se održava jednom sedmično, te da bi bolja opcija bila dva časa sedmično sa modifikovanim temama.
"Oni kroz časove odjeljenske zajednice obrađuju teme koje se tiču i humanosti i bezbjednosti. Pa, u korelaciji sa ostalim predmetima, iz srpskog jezika, recimo kad analiziraju pjesme, štiva, lektire, mnogo je tema koje se obrađuju na taj način", ističe Jeličić.
Ona poredi uvođenje novog predmeta sa pričom o dizanju ograda oko škola, te ističe da ograde ne znače da su djeca bezbjednija.
"Treba senzibilisati nastavni kadar da se mnogo pažnje obraća na vaspitni momenat, da se razumiju konteksti iz kojih djeca dolaze, porodično, kako bi se moglo raditi. A u školi već postoji tim koji radi sa lokalnom zajednicom, Centrom za socijalni rad i Centrom za mentalno zdravlje. Imamo dosta većih stvari koje se rade u školi, samo se sada treba dodatno edukovati", naglasila je Jeličić.
Podsjeća da su nakon tragedije u Beogradu uveli preventivni program, da su im roditelji dolazili na časove kao predavači, te su učili tehnike disanja i relaksacije stresa.
'Vrednosti i vrline' u školama Srbije
Susjedna Srbija je nakon masovnog ubistva u beogradskoj školi uvela sličan predmet, "Vrednosti i vrline", koji će u školskoj godini 2023/24. biti slobodna nastavna aktivnost u tamošnjim osnovnim školama.
Odluka o uvođenju novog predmeta je donesena nakon višemjesečnog istraživanja.
Naglasak u ovom predmetu će biti razvoj pozitivnih ljudskih osobina, izgradnja odnosa zasnovanih na poštovanju i solidarnosti, kao i uvažavanje različitosti.
Izborni predmet će pohađati učenici od petog do osmog razreda, a nastavu će voditi pedagozi i psiholozi.
Učenici neće biti ocjenjivani, neće biti klasičnih predavanja ni kontrolnih radova, nego će se tokom časova pričati o aktuelnim temama, gledaće se prigodni filmovi, voditi razgovori o umjetnosti, književnosti i muzici, te će se dovoditi gosti iz tih oblasti koji bi trebalo da podijele svoja iskustva sa djecom.
Saradnja na tekstu: Nebojša Kolak
Facebook Forum