Uvrede i etiketiranje, prije svega nacionalističko i šovinističko, prisutni su godinama u javnom prostoru Bosne i Hercegovine. Često se takve uvrede čuju i iz poslaničkih klupa brojnih parlamenata, a meta su oni su koji drugačije misle - po pravilu su druge nacionalnosti, vjere ili drugog spola u odnosu na većinu. Takvo ponašanje prolazi bez osude kolega i bez sankcija.
Posljednji primjer etiketiranja onih koji misle drugačije od većine desio se nedavno u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvojica poslanika su Predraga Kojovića iz Naše stranke nazvali četnikom, a njegov patriotizam doveli u pitanje zbog rasprave o nazivu imena škole po Mustafi Busuladžiću.
Tada je Predrag Kojović u emotivnom istupu govorio o porodici iz koje dolazi i o tome gdje su on i njegov otac proveli rat. To je napravio, kako je i sam rekao, zato što mu je dosta uvreda.
"Zar vi mislite da sam ja četnik da bih sjedio sa vama u ovoj skupštini i borio se sa vama oko obrazovanja, oko GRAS-a, oko komunalnih (...) i proveo ovdje te četiri godine u ratu. I to sam stigao biti i u gorim mjestima od Sarajeva. Ali vi osjećate slobodu, pošto se ja zovem Predrag Kojović, vi osjećate slobodu da pravite te insinuacije, mene to vrijeđa. Ima ljudi koji su ponosni kada ih nazovete četnicima, ponosni. Mene to strašno vrijeđa!", rekao je Kojović tokom sjednice Skupštine Kantona Sarajevo.
Obraćanje Kojovića isprovocirali su poslanik vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) Safet Mešanović i poslanik Bosanske stranke (BOSS) Rasim Smajić. I to nije prvi put da zbog svog mišljenja Kojović trpi uvrede na sjednicama Skupštine, te da se u pitanje dovodi njegov patriotizam.
"Da se zovem Asim ili Rasim, mogao sam biti u Minhenu, mogao sam ukrasti milion maraka iz budžeta i nikad niko ne bi dovodio u pitanje moj patriotizam Ali pošto se zovem Predrag, to se može. Kada je to u prošlom mandatu izgovorio Esed Radeljaš, ja sam mjesecima taksistima objašnjavao. Ako je to BiH koju vi gradite, gospodine Mešanoviću, u kojoj su samo Asimi patriote, aferim. I, kolega Smajiću, nema nijednog tog Karadžića, škole, Srbije da Peđa nije reagovao i zbog toga doživio probleme", obratio se Kojović poslanicima.
Kojovićeva stranačka kolegica Sabina Ćudić u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je Kojović konstantna meta svih napada na nacionalnoj osnovi u Skupštini Kantona Sarajeva.
"Traži se dežurni krivac, a on se traži na osnovu imena. Nažalost, isključivo na osnovu imena", navodi Ćudić.
Da li je napad na Kojovića primitivizam ili šovinizam može se raspravljati. Postavlja se i pitanje – postoji li odgovornost za javno izrečenu riječ, postoji li sankcija.
"Izuzetno je mučno sjediti u skupštini koja apsolutno toleriše ove stvari. Skupština, s obzirom na to da se direktno prenosi, postaje svojevrstan cirkus, gdje se na toj vrsti uvreda prikupljaju politički poeni. Ne postoji odgovornost za izgovorenu riječ i ne postoji način sankcije s obzirom na to da mi, zastupnici i zastupnice, uživamo imunitet, koji nam omogućava da govorimo bilo šta. To pravo bi se trabalo koristiti izuzetno odgovorno, ali to nije slučaj", kaže Sabina Ćudić iz Naše stranke.
Safet Softić, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije, iz koje dolazi i kantonalni poslanik koji je uvrijedio Kojovića, objašnjava kako u ovim slučajevima funkcionišu stranačka tijela.
"Statut jasno predviđa kako bi svaki poslanik SDA trebao da nastupa u parlamentima i u skupštinama. Tu je i sud časti, koji bi trebao da mjeri pojedinačno svaki istup i svakog poslanika za svaku konkretnu situaciju. Ali, dakle, ne postoje jasne propisane sankcije koje bi unaprijed nekoga ograničavale ili onemogućavale u slobodi govora. Kada se ta granica pređe, kada to preraste u uvredu, pogotovo kada su ovi nacionalistički ispadi u pitanju, ja mislim da svakom takvom prilikom bi trebala stranka da se ogradi od stava pojedinca, ma ko on bio", objasnio je Softić.
Slučaj iz Skupštine Kantona Sarajevo Softiću nije poznat i čudi ga ovakvo ponašanje poslanika.
"Peđa Kojović je neko ko u političkom životu Bosne i Hercegovine zaslužuje jedan duboki respekt i po svojim političkim i patriotskim stavovima. Ja ne znam da ima razloga da se na takav način kvalificira", rekao je za RSE Safet Softić.
Reagovala je i Ambasada Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini.
"U 21. vijeku, u demokratiji, ne imenuju se škole prema kontroverznim ličnostima, niti ljude sa kojima se ne slažemo nazivamo četnicima, ustašama ili balijama!", navela je Ambasada u poruci na Twitteru.
Izvinjenja za uvrede u javnom prostoru redovno izostanu. Nema odgovornosti, ali nema ni kulture dijaloga u društvu koje sebe naziva demokratskim.
"Ovdje su uvrede sastavni dio političke farse koja se zbiva u javnom prostoru Bosne i Hercegovine, jednom teatra besmisla, jer ovdje nema politike. Ovdje imate interesne grupe i njihovu borbu za ostvarenje vlastitih interesa, pod plaštom da se to radi u ime naroda, u ime etnosa... Dakle, interesne grupe koje se lažno predstavljaju kao političke stranke i partije. A kad imate sukob interesa, onda se o dijalogu ne vodi mnogo računa, jer je na sceni pijačna logika, tipični pijačni ambijent. Naravno, ako bi na sceni bila pravna država, onda bi odgovornost odmah dolazila... Mora se odgovarati i za riječ i za djelo", zaključuje analitičar Esad Bajtal.
Facebook Forum