Nakon što je Indija zabranila izvoz osnovnih žitarica, cijena pšenice na međunarodnom tržištu je porasla na najviši nivo u posljednja dva mjeseca dok stručnjaci upozoravaju da sve veće cijene hrane i energenata mogu pogoršati rizik od nestašice hrane, podstaći inflaciju ali i nemire u mnogim zemljama, pišu svjetski mediji.
Promjena kursa
Cijene pšenice porasle su za maksimalnu dozvoljenu količinu u ponedjeljak, 16. maja, nakon što je Indija uvela zabranu izvoza, povećavajući pritisak na troškove za hranu dok su oskudne globalne zalihe uzburkale međunarodna tržišta, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Referentni indeks cijena pšenice u Čikagu porastao je za čak 5,9 odsto, najviše u posljednja dva mjeseca. Cijene pšenice ove godine porasle za više od 60 odsto uslijed ruske invazije na Ukrajinu, ističe londonski list dodajući da dvije evropske zemlje pokrivaju gotovo trećinu svjetskog izvoza pšenice.
Indija, drugi najveći proizvođač pšenice u svijetu nakon Kine, najprije je obećala da će popuniti prazninu na tržištima zbog smanjene proizvodnje iz Ukrajine, djelimično zahvaljujući izuzetnoj žetvi od sedam miliona tona prošle godine.
Međutim, Indija je preokrenula kurs tokom vikenda jer je domaća inflacija porasla na najviši nivo u osam godina zbog rasta cijena hrane. Nju Delhi je saopštio da uvodi zabranu, uz neke izuzetke, "kako bi upravljao cjelokupnom sigurnošću hrane u zemlji i podržao potrebe susjednih i drugih ranjivih zemalja".
Iznenadna promjena uslijedila je nakon dva mjeseca žestokih vrućina u Indiji, s temperaturama i do 45C na dijelovima pšeničnog pojasa, ukazuje Fajnenšl tajms i dodaje da je rast cijena hrane i goriva također podstakao Banku Indije da ovog mjeseca podigne kamatne stope prvi put u četiri godine.
Stručnjaci upozoravaju da odluka može samo pogoršati rizik od nestašice hrane, posebno za zemlje u razvoju i one koji su istorijski zavisni od namirnica iz tog regiona, poput zemalja u Africi i na Bliskom istoku.
Ispravna odluka?
Dok odluka Indije da privremeno zabrani izvoz pšenice može pogoršati nagli rast globalnih cijena hrane koji pogađa milijarde ljudi i ugrožava sigurnost hrane širom svijeta, pojedini analitičari smatraju da je bila ispravna za tu zemlju u vrijeme globalne neizvjesnosti, piše Vašington post (The Washington Post).
U saopštenju Ministarstva trgovine, indijski zvaničnici rekli su da su donijeli odluku nakon što su razmotrili vlastite potrebe Indije i potrebe susjednih zemalja. Indijska prehrambena sigurnost bila je "ugrožena" zbog porasta međunarodnih cijena, saopštilo je ministarstvo.
Rekordni toplotni talas ovog proljeća – mart je bio najtopliji mjesec u Indiji do sada – oštetio je usjeve u Indiji i smanjio proizvodnju pšenice za čak četvrtinu u nekim slučajevima. Dok su trgovci žurili da kupuju hranu da bi je prodali na međunarodnom tržištu, indijska vlada se trudila da kupuje za sopstvenu domaću banku hrane i program obroka, ukazuju indijski poljoprivredni istraživači i vladine statistike.
Tokom pandemije, savezna vlada je isporučivala pet kilograma pšenice ili riže i nešto više od jednog kilograma mahunarki po osobi svakog mjeseca uz postojeće subvencije za hranu. Ranije ove godine program je produžen do septembra, dok je prošle sedmice vlada najavila da će u okviru programa obezbijediti više pirinča umjesto pšenice.
Državne nabavke pšenice pale su na 15-godišnji minimum ove godine na manje od 20 miliona tona nakon rekordnih 43 miliona tona u 2021., a ključni razlog bio je upravo izvoz te žitarice. Stručnjaci kažu da indijska kriza pšenice 2005. služi kao opomena kada je veliki izvoz Indije iscrpio je njene rezerve, prisiljavajući je da uvozi pšenicu u narednim godinama.
"Indija ne bi trebala činiti istu grešku", rekao je Devinder Šarma (Sharma), stručnjak za poljoprivrednu politiku dodajući da bi Indija trebala zadržati višak pšenice. "Imamo tako veliku populaciju o kojoj treba da brinemo. Ko zna hoće li se pandemija možda ponoviti?", kazao je za Vašington post.
Vanjskopolitički izazov
Prije odluke o zabrani izvoza, Indija je imala cilj da isporuči rekordnih 10 miliona tona pšenice ove godine dok je premijer Narendra Modi govorio da je "Indija spremna da nahrani svijet", ističe BBC.
Međutim, zabrana izvoza pšenice predstavlja veliki zaokret u politici. Osim što nagovještava zabrinutost vlade zbog rasta cijena kod kuće, odluka bi mogla izazvati ono što je jedan stručnjak opisao kao vanjskopolitički izazov za Indiju.
Delhi je ranije tražio izuzeće od pravila Svjetske trgovinske organizacije koji otežavaju zemljama izvoz žitarica koje se, kao što indijska vlada radi, kupuju po fiksnoj cijeni od farmera za službene rezerve. Iako se, ukazuje BBC, činilo da su neke zemlje spremne pomoći Indiji da pronađe način za izvoz pšenice u svijet, sad će te iste zemlje vjerovatno biti uznemirene.
S druge strane, Ujedinjene nacije (UN) su saopštile da su globalne cijene hrane u aprilu lagano pale, ali su i dalje gotovo 30 odsto veće nego u isto vrijeme prošle godine.
Rast cijena hrane i energenata, dodaje BBC, podstiče inflaciju širom svijeta zbog čega su pojedine centralne banke, uključujući američku i britansku, podigle kamatne stope. Međutim, to je izazvalo zabrinutost da bi veći trošak zaduživanja mogao pogoditi globalni ekonomski rast, a neki stručnjaci upozoravaju i na recesiju.
Nestašice i protesti
Sve veće cijene hrane uzrokovane najprije pandemijom COVID-19, lošim žetvama i na kraju, ruskom invazijom na Ukrajinu, izazivaju nestašice i proteste u zemljama u razvoju dok će indijska zabrana izvoza pšenice vjerovatno pogoršati globalne napetosti, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Čelnik Svjetskog programa za hranu UN-a upozorio je 12. maja da će se svijet suočiti s potpunom nestašicom hrane već sljedeće godine ako ukrajinske morske luke ostanu blokirane od strane Rusije.
Čak i u najbogatijim zemljama svijeta, veće cijene hrane uzrokuju pritisak ali, naglašava američki list, upravo se u najsiromašnijim zemljama svijeta posljedice ukrajinskog sukoba na cijene hrane najoštrije osjećaju.
Povećanje cijena pomoglo je u podsticanju nasilnih nemira koji su doveli do ostavke premijera Šri Lanke prošle sedmice. Šri Lanka se oslanja na Ukrajinu i Rusiju za 45 odsto pšenice. Poskupljenja hrane dodatno su pritisnula ekonomiju koja je spuštena gubitkom prihoda od turizma zbog pandemije, visokim nivoom vanjskog duga i nižim poreznim prihodima.
Iran se u međuvremenu suočio s protestima posljednjih dana nakon naglog povećanja cijena osnovnih namirnica kao što su šećer i jestivo ulje. Vlada je saopštila da će ukinuti subvencije na pšenicu i brašno za pekare kako bi se suzbilo krijumčarenje jeftine hrane iz zemlje i poboljšala sigurnost hrane.
Širom Afrike, dodatni problem je i loše vrijeme koje je poremetilo lokalne žetve dok su cijene hrane na kontinentu već bile na 10-godišnjem vrhu prije invazije. Egipat, najveći svjetski uvoznik pšenice, okreće se zemljama od Paragvaja do Indije, dok Demokratska Republika Kongo ulaže milione dolara u projekat da se pekare prebace sa pšenice na brašno napravljeno od manioke, biljke sa škrobnim korijenjem koja je lako dostupna širom zemlje.
U domovima širom svijeta, ističe Volstrit džurnal, ljudi smanjuju potrošnju osnovnih namirnica ili ih zamjenjuju jeftinijim alternativama. Cijene fjučersa za pšenicu kojima se trguje u Čikagu porasle su za više od 50 odsto od početka godine, dok su cijene kukuruza porasle za više od 30, a soje za više od 20 odsto. U aprilu je indeks hrane UN-a za hranu i poljoprivredu porastao za 30 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine i 60 odsto od 2019. godine, prije nego što je globalna pandemija pogodila proizvodnju i lance snabdijevanja na farmama.
Facebook Forum