U protekloj se godini magnetni Sjeverni pol pomaknuo za rekordna 64 kilometara, praktički 'pobjegao' iz Kanade prema Sibiru, i time zadao znanstvenicima još jednu glavobolju.
Nitko ne zna kakve će biti posljedice pomicanja magnetskih polova
Magnetni polovi i Zemljino magnetno polje stalno se pomiču, ali ovoliko kretanje nije zabilježeno od kada se ta kretanja prate, čak ni u posljednja dva desetljeća, koliko traju ekstremna, čak hirovita zbivanja na tom polju.
Kretanje magnetnog polja Zemlje svakako ovisi od događaja u njenoj jezgri, ali te promjene nije lako protumačiti. Jedno je jasno: sjeverni (magnetni) pol se od 1800. do 1900. godine pomicao za petnaestak kilometara godišnje, potom je polako ubrzavao dok 1980-ih nije ubrzao na 55 do 60 kilometara godišnje i tako stigao do prošlogodišnjeg rekorda. Istovremeno je uz druge poremećaje polja zabilježeno i značajno slabljenje magnetnog polja Zemlje.
Prema izvještaju koji je objavljen u magazinu Geoscience, danski znanstvenici iz centra za svemirska istraživanja došli su do zaključka da su za to kriva kretanja u tekućem dijelu Zemljine jezgre i vjeruju da sve to označava početak okretanja magnetnog polja – naopako. To znači da bi magnetiziranje sadašnjeg sjevernog magnetnog polja prešlo na južni geografski pol i obrnuto.
'Varijacije u magnetnom polju su sasvim nepredvidljive i na nekim dijelovima Zemlje naročito uočljive', zaključak je danskih znanstvenika.
KOMPASI I GPS
Primjerice, 2003. godine te su promjene bile vrlo izražene u Australiji, 2004. pojavile su se i u Južnoj Africi. Posljednjih mjeseci se i nad Brazilom otvorila ovalna 'rupa' gdje je magnetno polje znatno slabije. Sve to bi moglo značiti početak izokretanja magnetnog polja Zemlje.
Okretanje magnetnog polja Zemlje ne znači kraj svijeta, već je u pitanju normalni proces kroz koji je planet prošao već više desetaka puta. Štoviše, u Zemljinoj povijesti magnetni polovi su mijenjali položaj svakih 600.000 godina, pa posljednja promjena kasni – od prethodne je prošlo već 750.000 godina.
Ipak, nitko ne zna ni koliko taj proces traje, niti, sukladno tome, kakve to točno ima posljedice. Jer, ako promjena traje stotinama ili tisućama godina, slabljenje Zemljinog magnetizma koje je prati može imati loše posljedice, jer nas on štiti od kozmičkog i sunčevog zračenja.
Također je moguće da magnetne anomalije, ako se umnože, poremete rad satelita, letove aviona, cijelog sustava GPS-a – pa i život mnogih životinjskih vrsta, kao što su pčele ili ptice selice koje se ravnaju prema 'unutrašnjim kompasima'.
Magnetski sjever, mjesto prema kojem pokazju igle kompasa, nalazi se blizu, ali ne i točno na mjestu geografskog Sjevernog pola. Trenutno se magnetski sjever nalazi na obalama otoka Ellesmere.
Pomorci su magnetski sjever stoljećima koristili za navigaciju, i iako je kompas u plovidbi danas uveliki zamijenjen GPS-om, kompasi se još uvijek koriste za podvodnu i podzemnu orijentaciju.
Nitko ne zna kakve će biti posljedice pomicanja magnetskih polova
Magnetni polovi i Zemljino magnetno polje stalno se pomiču, ali ovoliko kretanje nije zabilježeno od kada se ta kretanja prate, čak ni u posljednja dva desetljeća, koliko traju ekstremna, čak hirovita zbivanja na tom polju.
Kretanje magnetnog polja Zemlje svakako ovisi od događaja u njenoj jezgri, ali te promjene nije lako protumačiti. Jedno je jasno: sjeverni (magnetni) pol se od 1800. do 1900. godine pomicao za petnaestak kilometara godišnje, potom je polako ubrzavao dok 1980-ih nije ubrzao na 55 do 60 kilometara godišnje i tako stigao do prošlogodišnjeg rekorda. Istovremeno je uz druge poremećaje polja zabilježeno i značajno slabljenje magnetnog polja Zemlje.
Prema izvještaju koji je objavljen u magazinu Geoscience, danski znanstvenici iz centra za svemirska istraživanja došli su do zaključka da su za to kriva kretanja u tekućem dijelu Zemljine jezgre i vjeruju da sve to označava početak okretanja magnetnog polja – naopako. To znači da bi magnetiziranje sadašnjeg sjevernog magnetnog polja prešlo na južni geografski pol i obrnuto.
'Varijacije u magnetnom polju su sasvim nepredvidljive i na nekim dijelovima Zemlje naročito uočljive', zaključak je danskih znanstvenika.
U Zemljinoj povijesti magnetni polovi su mijenjali položaj svakih 600.000 godina, pa posljednja promjena kasni – od prethodne je prošlo već 750.000 godina.
Primjerice, 2003. godine te su promjene bile vrlo izražene u Australiji, 2004. pojavile su se i u Južnoj Africi. Posljednjih mjeseci se i nad Brazilom otvorila ovalna 'rupa' gdje je magnetno polje znatno slabije. Sve to bi moglo značiti početak izokretanja magnetnog polja Zemlje.
Okretanje magnetnog polja Zemlje ne znači kraj svijeta, već je u pitanju normalni proces kroz koji je planet prošao već više desetaka puta. Štoviše, u Zemljinoj povijesti magnetni polovi su mijenjali položaj svakih 600.000 godina, pa posljednja promjena kasni – od prethodne je prošlo već 750.000 godina.
Ipak, nitko ne zna ni koliko taj proces traje, niti, sukladno tome, kakve to točno ima posljedice. Jer, ako promjena traje stotinama ili tisućama godina, slabljenje Zemljinog magnetizma koje je prati može imati loše posljedice, jer nas on štiti od kozmičkog i sunčevog zračenja.
Također je moguće da magnetne anomalije, ako se umnože, poremete rad satelita, letove aviona, cijelog sustava GPS-a – pa i život mnogih životinjskih vrsta, kao što su pčele ili ptice selice koje se ravnaju prema 'unutrašnjim kompasima'.
Magnetski sjever, mjesto prema kojem pokazju igle kompasa, nalazi se blizu, ali ne i točno na mjestu geografskog Sjevernog pola. Trenutno se magnetski sjever nalazi na obalama otoka Ellesmere.
Pomorci su magnetski sjever stoljećima koristili za navigaciju, i iako je kompas u plovidbi danas uveliki zamijenjen GPS-om, kompasi se još uvijek koriste za podvodnu i podzemnu orijentaciju.
