Kao da mi je knedla u grlu - kašljem i ne mogu da je izbacim. Ustajem deset puta noću, ne mogu da spavam, priča Vladimir Milanovski, 55-godišnji Skopljanin, koliko mu smeta vazduh, po čemu je Skoplje prošle sedmice bio prvi u Evropi i peti najzagađeniji grad na svijetu.
"Meni se to dešava samo kada je izuzetno zagađeno. Zdrav sam, nemam hroničnih bolesti... a kako je ljudima sa srčanim problemima, astmom?, pita on.
Prema podacima švajcarskog IQAir-a, koji prati kvalitet vazduha širom svijeta, nivo PM čestica u Skoplju je prošle sedmice dostigao 171, a vazduh je označen kao "nezdrav".
Slične vrijednosti bile su i proteklih zima, a mogu se očekivati i u narednom periodu, navode iz ekoloških udruženja.
"Pluća su prva na udaru. Udišemo vazduh sa ogromnim količinama štetnih gasova. Javljaju se alergije, infekcije, ljudi se žale na glavobolje koje ne prolaze. Pacijenti koje liječimo ne reaguju na terapiju ili ne reaguju onako kako ljekari očekuju. Zagađenje je jedan od glavnih uzroka", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Klinike za toksikologiju, Andon Čibišev.
Desetogodišnji izvještaj o stanju raka među stanovništvom u zemlji od 2013. do 2022. godine, koji je objavio Institut za javno zdravlje, pokazuje kako zagađenje utiče na zdravlje, posebno na porast oboljelih od malignih bolesti.
Prema izvještaju, rak pluća je na prvom mjestu među svim vrstama raka među građanima Sjeverne Makedonije u prošloj deceniji.
Najzastupljeniji je u Skoplju, čak dva do tri slučaja godišnje.
"Moj muž se razbolio u 47. godini. Za pet mjeseci imao je četiri hemoterapije, 24 zračenja pluća i deset zračenja glave. Dijagnoza mu je kasno otkrivena, umro je za manje od godinu dana", kazala je sagovornica RSE koja je željela da ostane anonimna.
Sjeverna Makedonija ima najveću stopu smrtnosti u Evropi kao rezultat zagađenja vazduha.
Ovo se navodi u izvještaju "Stanje zdravlja u Evropi 2024.", koji su sačinili Evropska komisija i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, prenio je 11. januara Euronews.
Srbija je na drugom mjestu.
Svake godine sve više oboljelih
U prosjeku, od raka pluća obolilo je 876 ljudi, dok su 793 osobe umrle od ove bolesti između 2013. i 2022. godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje.
Brojke rastu i u posljednje dvije godine.
Klinika za onkologiju je 2023. godine imala 696 novooboljelih od karcinoma pluća.
Prošle, 2024. godine, broj se povećao na 725 novoregistrovanih pacijenata sa ovom bolešću, pokazuju podaci koje je RSE dobio od te klinike.
Pored ovih brojeva, tu su i pacijenti koji su se liječili u privatnim klinikama ili drugim bolnicama.
Igor Stojkovski, direktor Klinike za onkologiju, kaže da su cigarete prvi uzrok raka pluća.
"Mi smo pušačka nacija. Na trend rasta svakako utiče zagađenje. Potrebne su ozbiljnije analize za te pacijente, da li su pušači, u kojim sredinama žive, kako bismo mogli reći koji faktor koliko utiče", kaže Stojkovski za RSE.
Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje, gotovo polovina stanovništva u Sjevernoj Makedoniji (45,4 posto) su aktivni pušači.
Dok karcinom pluća galopira, a poznat je kao jedan od najsmrtonosnijih vrsta raka, na Odjeljenju za maligni tumor pluća na Klinici za onkologiju u Skoplju rade samo četiri specijalista.
Čekaju se specijalizacije i nova zapošljavanja.
Čibišev, s druge strane, kaže da čak i nepušači svakodnevno udišu zagađen vazduh.
"Nije posao uvoditi mjere koje će dati rezultate nakon pet godina. Nešto treba uraditi - odmah. Recimo, država daje razne subvencije, neka daje i za prečistače u bolnicama, školama... Situacija se neće popraviti, naprotiv, procenat bolesti će se samo povećavati", upozorava Čibišev.
Mjere postoje, rezultati nisu vidljivi
Makedonska vlada je u novembru prošle godine objavila Akcioni plan sa kratkoročnim mjerama za smanjenje emisije zagađujućih materija u vazduh.
Donesena je i naredba o uvođenju deset mjera za smanjenje emisije zagađujućih materija kada one pređu dozvoljeni prag.
To je u okviru kratkoročnih mjera protiv zagađenja, koje se svode na pojačane kontrole i zabrane.
Kada su u pitanju dugoročne mjere, vlada je najavila izgradnju kogeneracijskih gasnih postrojenja, ubrzanu gasifikaciju, promjenu načina grijanja u javnim objektima...
Samo u Skoplju postoji preko 100 ustanova koje se griju na naftu i mazut, pokazuju podaci građanske inicijative "Šansa za centar".
Međutim, ekološki aktivisti ističu da od svake političke stranke čuju ista obećanja - da će "biti", ali se problem ne može odmah riješiti.
"Priča da morate čekati četiri, pet, deset, sto godina... znate li koliko mrtvih to znači? U narednih 10 godina, koliko, 50.000, 100.000 mrtvih ćemo imati? Svake godine situacija s oboljelima se pogoršava", ocjenjuje za RSE aktivista i nezavisni odbornik grada Skoplja iz inicijative Zeleni humani grad, Gorjan Jovanovski.
Prema podacima Moj grad, svake godine oko 3.828 ljudi u Sjevernoj Makedoniji izgubi život kao direktna posljedica izloženosti štetnim česticama PM2,5.
To je 17,7 posto od ukupne smrtnosti u zemlji.
UNICEF je u septembru prošle godine objavio alarmantnu statistiku o posljedicama zagađenja na zdravlje najmlađih.
"Svaki deveti smrtni slučaj novorođenčadi u Sjevernoj Makedoniji povezan je sa zagađenim vazduhom", objavila je ova agencija Ujedinjenih nacija.
Gradovi sa najvećim zagađenjem su Skoplje, Tetovo i Bitola, gdje mjerne stanice često pokazuju visoke koncentracije čestica PM2,5 koje su među najopasnijim zagađivačima.
Međutim, brojne analize i stručnjaci upozoravaju da je vazduh zagađen u gotovo svakom naselju, sa koncentracijama PM2,5 i drugih zagađivača koje redovno prelaze nivoe koje su kao štetne definisali Evropska unija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).