Djeca u vrtićima i školama u Sjevernoj Makedoniji, ne samo da udišu zagađen vazduh vani, već i u prostorijama u kojima borave, što može da utiče na zdravlje, sposobnost koncentracije i učenja.
Ovo su rezultati najnovijeg istraživanja kvalitete vazduha u pet škola i vrtića u Kumanovu, Gostivaru, Strumici, Kavadarcima i Strugi.
"U prosjeku, gotovo dvostruko premašujemo preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pa je potrebno preduzeti mjere koje će uslove u školama i vrtićima učiniti zdravima i sigurnima za djecu i nastavnike", rekao je Dejan Mirakovski, rektor Univerziteta Goce Delčev, gdje je studija izrađena.
On je naveo da se zagađeni vazduh udiše i unutra i vani, "pri čemu nam vjerovatno veći problem predstavlja vazduh u zatvorenom prostoru jer boravimo duže unutra nego vani, pogotovo u zimskom periodu".
Izmjerene koncentracije PM 2,5 čestica su među najvišim koje su objavljene u drugim sličnim studijama.
"To samo potvrđuje činjenicu da se radi o ozbiljnom problemu koji negativno utiče na zdravlje, sposobnost koncentracije i komfor učenika i nastavnika, odnosno na normalno odvijanje obrazovnog procesa u cjelini", istaknuto je u analizi koja je izrađena u okviru projekta UNDP-a.
Podaci dolaze u trenutku nakon što se Skoplje 10. novembra ponovno našlo na ljestvici deset najzagađenijih gradova na svijetu, prema ocjenama švajcarske grupe za mjerenje kvalitete vazduha IQAir.
Prema podacima, Skoplje je po aerozagađenju odmah iza Lahorea u Pakistanu, New Delhija u Indiji, Bagdada u Iraku, Teherana u Iranu i Taškenta u Uzbekistanu.
Kako navodi makedonsko Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, od mjernih stanica postavljenih u skopskim opštinama, najzagađenija je opština Aerodrom, odnosno naselja Lisice i Rektorat, gdje zagađenje vazduha PM 10 česticama, u prosjeku, iznosi 104 mikrograma po kubnom metru.
Institut za javno zdravstvo je početkom ove godine objavio izvještaj "Zagađenje vazduha u Sjevernoj Makedoniji i zdravstveni rizici", prema kojem se gotovo 18 posto ukupne smrtnosti u zemlji može pripisati izloženosti trenutnim koncentracijama PM 2,5 čestica.
Drugim riječima, to je oko 4.000 smrtnih slučajeva godišnje od posljedica aerozagađenja.
UNICEF je ranije objavio i alarmantnu statistiku da je svaka deveta smrt novorođenčadi u Sjevernoj Makedoniji povezana sa zagađenim vazduhom.