Učenica devetog razreda Marija sedmicu dana nije išla u školu, nakon što je prvo dobila temperaturu, a potom počela da često i snažno kašlje. Roditelji su je odveli ljekaru, ali im on nije preporučio da se testiraju na veliki kašalj (pertussis), infekciju zbog koje je 8. februara proglašena epidemija u Skoplju, a 2. aprila u Kumanovu.
"Snizili smo temperaturu, ali kašalj nije nestao. Prema nalazu krvi, ljekar opšte prakse smatra da je vjerovatno riječ o virusnoj infekciji. Ali strah od velikog kašlja je veliki - od tridesetoro djece u razredu, polovina njih ide u školu. Ostali su bolesni i sjede kući", kaže Biljana R., majka Marije, učenice Osnovne škole "Lazo Angelovski" u Skoplju.
Prema posljednjem izvještaju Instituta za javno zdravlje (IJZ), koji se odnosi na period od 15. do 21. marta, prijavljena su 72 nova slučaja velikog kašlja. To je povećanje od 67 posto u odnosu na prethodni sedmodnevni period. Najviše slučajeva je u Skoplju, a osim u Kumanovu i Tetovu, ima slučajeva i u Bitolju, Debru, Strugi...
"Situacija sa velikim kašljem u Skoplju se stabilizuje, a javljaju se slučajevi i u gradovima u unutrašnjosti, što je i očekivano", saopštila je Komisija za zarazne bolesti.
Oboljeli su od beba do ljudi starosti 44 godine, ali su najbrojnija djeca od 10 do 14 godina - odnosno oni koji idu u školu. Centar za javno zdravlje - Skoplje potvrdio je 312 slučajeva hripavca od početka 2024. godine u glavnom gradu.
U Kumanovu su zasad registrovane 23 osobe sa velikim kašljem, od kojih je pet na bolničkom liječenju. Pacijenti su starosti od 4 do 60 godina, potvrđeno je iz kumanovskog Centra za javno zdravlje. Kumanovo je pod pojačanim epidemiološkim nadzorom.
Iz Centra za javno zdravlje Tetovo potvrdili su da je kod njih registrovan dvocifren broj slučajeva velikog kašlja, ali za sada neće biti proglašena epidemija.
U Bitolju se prvi slučaj pojavio 1. marta, a od tada je povećan broj obolelih.
"Sada imamo 19 slučajeva velikog kašlja. Zasad je situacija stabilna, nema širenja u vrtićima i školama, ljudi se intenzivno testiraju. Uz sve mjere, obim vakcinacije je prilično povećan", rekla nam je Svetlana Popovska Kljuseva iz Centra za javno zdravlje – Bitola.
Simptomi virusa slični hripavcu
Zorica iz Skoplja sedmicu dana je bila bolesna zajedno sa devetogodišnjom kćerkom od virusa koji je, prema njenim riječima, podsjećao na kovid. Kada su otišle na pregled, kod doktora opšte prakse je bio dug red osoba sa sličnim simptomima.
"Čekali smo satima na pregled. I kćerkica i ja smo vrlo brzo razvile kašalj, ali nas je porodični doktor uputio da odemo u privatnu laboratoriju ako želimo da se testiramo na veliki kašalj. Iako su djeca vakcinisana, odmah sam pristala. Respiratorni panel nas je koštao ukupno 4.500 denara (oko 73 eura). U njemu nije bilo predviđeno testiranje na kovid, koštalo je oko 3.000 denara (oko 49 eura) po osobi. Imali smo temperaturu pet dana, a kašalj još nije izliječen. Sedmicu nakon virusa i dalje osjećam iznemoglost", rekla je Zorica za RSE.
U ordinacijama opšte prakse uglavnom se nalaze pacijenti sa virusnim infekcijama. Među njima su i djeca školskog uzrasta, kao i stariji građani.
"U ovom periodu ima mnogo mješovitih virusa, simptomi se poklapaju sa velikim kašljem. I dalje ima gripe, a poslije gripe se kašlje i do mjesec i po dana. Izolovali smo i do dva virusa koji se preklapaju kod pacijenata", kaže dr Marta Tundževa, porodični ljekar iz Skoplja.
Prema riječima Zlate Mehmedović, portparola Komisije za infektivne bolesti, "radi se o uobičajenoj učestalosti novootkrivenih slučajeva u ovo doba godine i to nije nešto što treba da brine".
Komisija za zarazne bolesti ne preporučuje nove mjere
Komisija za zarazne bolesti sastala se 4. aprila kako bi razmotrila situaciju sa hripavcem i odlučila da ne preporučuje nove mjere.
Ostale su na snazi prethodne preporuke Komisije - vrtići ne bi trebali primati djecu koja nisu primila tri doze vakcine protiv velikog kašlja.
Važi i mjera da se revakcinacija obavi u roku od šest mjeseci.
Smanjen interes za vakcinaciju
Punktovi za vakcinaciju u Skoplju rade i u subotu jer nisu dobili nova uputstva, ali interesovanje za vakcinaciju jenjava. Ako je prvih dana poslije 8. februara, dana kada je epidemija proglašena, dnevno aplicirano 300 vakcina, sada imaju po 20-30 djece, uglavnom za vakcinaciju po redovnom kalendaru.
U Skoplju su, nakon provjere vakcinalnih kartona, epidemiolozi pronašli 15.067 djece sa propuštenom vakcinom. Nešto više od polovine njih, odnosno 8.243 djece, vakcinisano je. Od vakcinisanih, najveći broj primio je prvu revakcinaciju.
Na državnom nivou, centri za javno zdravlje registrovali su 7.929 djece koja su propustila vakcinacije, a od njih se vakcinisalo 3.914 djece, piše u Izvještaju IJZ-a zaključno sa 21. martom.
U Sjevernoj Makedoniji pokrivenost primarnom vakcinacijom je ispod 90 posto za sve vakcine – protiv žutice ili hepatitisa B (HepB), za vakcinu protiv gripe ili haemophilus influence tip B (HiB), trojne vakcine protiv difterije, tetanusa i hripavca (DiTePer) i MRP vakcine protiv malih boginja, kao i protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja bilježi najniži obuhvat od svih vakcina.
Da bi postojao kolektivni imunitet, preko 95 posto stanovništva treba da bude vakcinisano.
Veliki kašalj je jedna od najzaraznijih bolesti. Kašalj je čest, jak, traje do 100 dana. Teška bakterijska infekcija može uzrokovati daljnje komplikacije.
