Univerzitetski klinički centar (UKC) u Ljubljani, najveći bolnički centar u Sloveniji, primjer je prema kojem bi mogao da se organizuje i Klinički centar "Majka Tereza" u Skoplju, barem prema najavi makedonskog ministra zdravstva Arbena Taravarija.
Nakon ukidanja funkcije organizacionih direktora klinika u tom centru, Taravarijeva namjera je da iskoristi slovenački uspješan model i preslika ga u planiranoj reformi najveće zdravstvene ustanove u Sjevernoj Makedoniji, poznate kao Državna bolnica.
Obrazloženje je da ako se spoje sadašnje zasebne klinike u jedan pravi subjekt, smanjiće se troškovi, olakšati funkcionisanje, povećati efikasnost, za razliku od ranije kada su bile 33 zdravstvene ustanove, 33 upravna odbora i 66 direktora.
Samo plate organizacionih direktora koštaju državu pola miliona eura godišnje.
"Imamo skoro isti broj stanovnika kao Slovenija, ista geografska veličina i dobro je da vidimo njihova iskustva. Za dvije do tri sedmice idemo u posjetu Sloveniji, da vidimo šta su dobra iskustva, da počnemo proces spajanja u Kliničkom centru", najavio je Taravari na brifingu za novinare.
Odgovornost u Sloveniji, politika i korupcija u Sjevernoj Makedoniji
Dr Kliment Dajoski iz Ohrida je hirurg na Univerzitetskom kliničkom centru u Ljubljani, gdje je otišao prije 16 godina. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava podjelu tamošnjih klinika: prvo postoji hirurška klinika, koja uključuje sve hirurške grane. Na čelu Hirurgije je jedan rukovodilac, koji treba da je profesor ili docent, a svaka posebna hirurška grana ima svog predstavnika u upravi.
Slijedi Urgentni odjel, sa ambulantama hitne pomoći, koji takođe ima predstavnika u upravi. Oko 70-80 posto ovog odjela pokrivaju pripravnici. Tamo nema specijalizacije. Tu je i hirurg koji operiše samo hitne slučajeve, timovi za reanimaciju i anesteziolozi.
"UKC Ljubljana je jedan od najboljih centara na Balkanu jer ima dosta edukacije za ljekare, dobro smo povezani sa evropskim klinikama, prate se savremeni trendovi u medicini, na istom smo nivou kao Njemačka i Švajcarska, naprimjer. UKC Ljubljana ima 10.000 zaposlenih. Na čelu svih je jedan direktor sa menadžerskim timom i to funkcioniše", rekao je Dajoski za RSE.
Nije ni Slovenija bez problema
Prema njegovim riječima, i u Sloveniji postoji problem sa nedostatkom ljekara, listama čekanja, sa politikom koju država želi da provodi uprkos protivljenju ljekara - ali nema partizacije i korupcije kao u Sjevernoj Makedoniji.
"Koliko ćete 'počastiti' doktora koji prima 8.000 eura plate? On čak i ne razmišlja na taj način. Stranaka nema, postoji samo zamjena direktora. Kada se promijeni direktor, ne mijenjaju se svi ljudi ispod njega. Pacijenti su maksimalno usluženi. Moji roditelji u Makedoniji ne vjeruju u javno zdravstvo. U Sloveniji je to povjerenje na visokom nivou", kaže Dajoski.
Dr Igor Balevski je kardiolog, stručni šef odjela za interventnu kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Mariboru. U svojoj profesionalnoj karijeri prošao je nekoliko koraka u slovenačkom zdravstvenom sistemu - na UKC Ljubljana su mu nostrificirali diplomu Medicinskog fakulteta u Skoplju i specijalističku diplomu interne medicine. Dodatno je postao supspecijalista kardiologije i vaskularne medicine. Prije deset godina doktorirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.
Slovenački sistem je siste osnovne i kontinuirane edukacije, sistem odgovornosti. Velika sredstva se ulažu u opremanje bolnica, provode se iskustva uspješne prakse iz drugih zemalja u sve to je politika uključena, ali ne na svim nivoima kao kod nas, od portira do direktora- kaže dr. Igor Balevski.
Slovenački zdravstveni sistem je, kaže, uspješan jer je dobro organizovan.
"To je sistem osnovne i kontinuirane edukacije, sistem odgovornosti. Velika sredstva se ulažu u opremanje bolnica, provode se iskustva uspješne prakse iz drugih zemalja u sve to je politika uključena, ali ne na svim nivoima kao kod nas, od portira do direktora", kaže Balevski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Makedonsko zdravstvo tone posljednjih 30 godina, naglašava Balevski, "zato što imamo hiperprodukciju nekvalitetnih kadrova, nenormalnu partizaciju i zato što mislim da smo nepovratno uništili sistem koji je funkcionirao, iz bivše države".
Kada je Balevski prije 22 godine otišao u Sloveniju, bila je mala razlika između slovenačkog i makedonskog zdravstva. Kaže da je u nekim granama medicine makedonsko zdravstvo bilo i bolje. Sada je, prema njegovim riječima, razlika ogromna i nastaviće da se povećava.
"Dobro poznajem situaciju u Makedoniji, cijela odjeljenja, cijele bolnice su uništene i veoma je teško ponovo da se obnove. Obrazovan doktor zlata vrijedi. Oprema je manje bitna, iako mi imamo opremu", kaže Balevski.
Prema njegovim riječima, u Kliničkom centru u Skoplju može da se uvede sistem ne samo kao u Sloveniji, već i kao u Njemačkoj i Skandinaviji - ako ima kapaciteta za tako nešto.
"Optimista sam i znam da je sve moguće ako se hoće, a nadam se da će i ovdje biti uspješno. Međutim, ne partijskim poltronstvom, ne sa tri medicinska fakulteta, ne daj Bože i sa četvrtim, ne sa etničkom zastupljenošću. Ali, uz mnogo rada, puno učenja, politike samo onoliko koliko je neophodno, sa stabilnim sistemom zasnovanim na nauci i radu. Uspjeh će biti neizbježan, ali treba vremena. U tom Kliničkom centru radila su svjetska medicinska imena i znam da se to opet može postići, samo treba poželjeti. Neće biti lako", rekao je Balevski za RSE.
Mnogo pokušaja, novi rok od godinu dana
Godinu dana je rok koji je novi ministar zdravlja najavio kao period u kojem bi se klinike u Kliničkom centru "Majka Tereza" mogle spojiti.
Spajanje bi uskoro trebalo da prođe kao odluka na Vladi, najavio je Taravari.
Razgovori o vraćanju Kliničkog centra na staro počeli su nakon što su propali pokušaji prethodnih vlada da izgrade novi Klinički centar u Skoplju. Izgradnja novog kliničkog centra, koja je prije 15 godina najavljena kao kapitalni projekat, ostala je samo na papiru kao studija izvodljivosti.
I Fatmir Medžiti, Taravarijev prethodnik, obećao je da će se klinike spojiti početkom 2024.
"Jedva čekam da se to dogodi. Neće biti gubitaka poput onih zajedničkih službi od 20 miliona eura, koje ne znaju šta rade. Tačno će se znati šta se radi, štediće se i biće veća saradnja među klinikama. To smo imali i prije i bio je to dobar posao", rekao je Medžiti.
On je razriješen, došla je tehnička vlada i spajanje nije obavljeno.
Spajanje u Kliničkom centru najavio je i bivši ministar zdravlja Venko Filipče, a reorganizacija najvećeg kliničkog centra bila je prioritet i za njegovog "nasljednika" Bekima Salija.
Krou postojeći kompleks klinike "Majka Tereza" godišnje prođe oko 800.000 pacijenata.
