Požari bjesne i pustoše stotine hektara u Sjevernoj Makedoniji, krizno stanje proglašeno je na 30 dana. Istovremeno, kriza je i u pogledu opreme za gašenje požara, pa gase i vozila stara 45 godina. Nema ni dovoljno vatrogasaca, pa opštine pomažu jedna drugoj, a pomoć je počela da stiže i iz drugih zemalja.
U nedjelju je bilo dramatično, u ponedjeljak ujutro je situacija bila bolja, ali tokom dana postaje vruće i vatra ponovo počinje da se širi, kaže gradonačelnik Negotina Goran Stojanov, opisujući za Radio Slobodna Evropa (RSE) situaciju u opštini u kojoj šesti dan bjesne požari.
Prema njegovoj procjeni, do sada je izgorjelo 300 do 500 hektara šume. Ili, površina koja je najmanje dva puta veća od Negotina.
Vatra se širi ovom opštinom koja kuburi sa ljudima i opremom za zaštitu od požara, pa se očekuje pomoć vojske, vatrogasaca iz drugih gradova, ali i drugih zemalja. Kako kaže Stojanov, opštinska vatrogasna služba bi trebalo da ima 19, a ima 14 vatrogasaca.
"Ljudi su iscrpljeni, na izmaku snaga, rade po 12 do 15 sati. Pomoć će nam mnogo značiti", kaže Stojanov.
Vozni park protivpožarne zaštite je u očajnom stanju - imaju što starih što doniranih tri cisterne i jedan džip koji skuplja 300 litara vode. Prije dvije godine kupili su jedno novo vozilo. FAP sa kojim i danas rade je iz 1978. godine, star je 45 godina.
"Nedostaje nam i opreme i vozila za takvu situaciju. Dolaze dobrovoljci, treba im dati specijalnu opremu za gašenje, a i ona je iz vremena komunizma", kaže Stojanov.
Pomaže im i susjedna opština Kavadarci. Gradonačelnik Mitko Jančev kaže za RSE da su bolje opremljeni za zaštitu od požara - zato je opština Kavadarci poslala 20 vatrogasaca, 5 vatrogasnih vozila, 3 cisterne i tešku mehanizaciju na raščišćavanje terena, koje je obezbijedilo pet privatnih kompanija, da pomognu u Negotinu.
Vatrogasna vozila stara pola vijeka
Sedam vatrogasnih vozila u zemlji starije je od pola vijeka, pokazuju podaci iz baze podataka Centra za građanske komunikacije.
U "oldtajmerima" rekorderi su Valandovo i Strumica, sa vatrogasnim vozilima proizvedenim 1966. godine. Posljednji podaci pokazuju da u zemlji postoji 30 vatrogasnih jedinica koje mogu da gase požare sa samo 220 vozila, čija je prosječna starost 27 godina, od kojih je tri četvrtine proizvedeno prošlog vijeka.
Ko gasi i šta se gasi?
U posljednja 24 sata bilo je 26 požara na otvorenom, od kojih je 15. jula još aktivno devet (Opština Negotino je jedna od tri tačke zahvaćene požarom na planini Serti). Njime su zahvaćene i opštine Štip i Konče.
U fokusu Centra za upravljanje krizama (CUK) 15. jula je požari u Serti i onaj u opštini Novo Selo, u neposrednoj blizini granice sa Bugarskom, na planini Ogražden, najavio je načelnik CMC Stojanče Angelov.
"Rade se protivpožarni presjeci koji treba da spriječe širenje požara, ali je teren izuzetno težak, ispresijecan jarugama, kamenitim i brdovitim terenom sa bujnom vegetacijom, što otežava kretanje ljudi po terenu. Vatrogascima je teško doći do zapaljenih lokacija", rekao je Angelov.
Vatrogascima na terenu pomažu i pripadnici vojske, ljudi iz lovačkih društava, javno-komunalnih preduzeća u opštinama i lokalno stanovništvo. Međunarodna pomoć već stiže, ali se razmatra mogućnost još veće.
"Ukupno 103 pripadnika vojske danas pomažu, 30 pripadnika jedinice za brzo raspoređivanje Ministarstva unutrašnjih poslova. Međunarodna pomoć stigla je rano jutros iz Turske. Jedan turski helikopter, kao i dva turska er-traktora", dodaje direktor CUK-a.
Premijer Hristijan Mickoski rekao je da očekuje da će situacija sa požarima biti stavljena pod kontrolu 16. jula ili najkasnije 17. jula. A osim pomoći Turske, očekuje se pomoć i od Srbije, Crne Gore i Slovenije.
"Očekujemo pomoć i podršku, i to samo u letjelicama jer je se radi o nepristupačnim područjima", rekao je Mickoski.
Vojska se uključila nakon što je predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, izdala naređenje za angažovanje na gašenju požara u negotinskom rejonu.
Vlada je ranije na sjednici u subotu (13. jula) proglasila krizno stanje zbog toplotnog talasa i požara, u trajanju od 30 dana. Ministarstvo unutrašnjih poslova dobilo je zadatak da angažuje policijske službenike za pomoć u gašenju požara, a Ministarstvo zdravlja i zdravstveno osoblje da budu u pripravnosti. Ministarstvo finansija, s druge strane, treba da obezbijedi dodatni novac ako za to bude potrebe.
Zbog čega su požari?
Kako navode iz CUK-a, od početka ovog mjeseca do sada, zaključno sa 12. julom, zabilježena su 173 požara velikih razmjera na otvorenom prostoru.
Glavni razlog za nastanak požara je ljudski faktor, kaže šef operative u CUK-u Goran Stojanovski. Podsjeća da je najveća šteta učinjena u požarima 2021. godine, u kojim su izgorjela, kako kaže, pluća zemlje.
"Najčešće je problem sa spaljivanjem strništa i čišćenjem njiva, prije sjetve ili nakon žetve, jer poljoprivrednici i dalje vjeruju da će praktično kada spale strnište, odnosno njivu koju su nakon žetve očistili od korova, dati bolje prinose i biti bolja za sadnju za naredni put. To nema veze, nema apsolutno nikakvog značenja. Koliko smo razgovarali sa stručnjacima, to nema pozitivnog uticaja, ni na prinos, ni na kvalitet i profit", objašnjava Stojanovski.
Kaže da je dodatni problem kada se to radi na temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa, kada se ta vatra lakše širi i prodire u šume.
Zapadni Balkan pod toplotnim talasom
Požari u ljetnom periodu stalni su izazov za makedonske institucije. Prema procjenama CUK-a, u 800 požara koji su harali šumama u proteklih pet godina pričinjena je šteta od preko 55 miliona eura. Ili, u ovom periodu izgorjelo je drvo koje bi u prosjeku grijalo 100.000 četvoročlanih porodica za jednu sezonu.
Samo od početka godine do sredine juna u zemlji je bilo preko 1.175 otvorenih požara. Tu spadaju i divlje deponije i deponije smeća, zatim njive, livade, strništa i dio šuma.
Iz CUK-a podsjećaju da se nastavlja period sunčanog i veoma toplog vremena sa maksimalnom dnevnom temperaturom koja će posvuda biti iznad 30°C, a ponegdje će prelaziti 40°C, zbog čega će biti aktiviran narandžasti nivo za opasnost visokih temperatura do kraja radne sedmice. Od petka, 19. jula, se očekuje promjena vremenskih prilika.
Pozivaju građane da se sve hitne slučajeve prijave na jedinstveni broj hitne pomoći 112, posebno kada su građani u životnoj opasnosti.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na zahtjev Javnog preduzeća "Nacionalne šume", dalo je saglasnost na uvođenje potpune zabrane kretanja u šumama i šumskom zemljištu, zbog povećane opasnosti i sprječavanja šumskih požara na otvorenom prostoru.
Potpuna zabrana kretanja u šumama od 06:00 do 20:00 sati počela je 15. jula, a trajaće do procjene da je smanjena opasnost od šumskih požara.
