Nakon američkih sankcija protiv Gruevskog i Mijalkova, njihova će finansijska imovina i imovina u inozemstvu biti zamrznuta. Međutim, makedonska Vlada može odlučiti primijeniti mjere na firme i imovinu u njihovom vlasništvu u zemlji, rekao je direktor Uprave za finansijsko-obavještajnu službu Blažo Trendafilov.
Bivši premijer Nikola Gruevski i bivši direktor Uprave za finansijsko- obavještajnu službu u makedonskom MUP-u (UBK) Sašo Mijalkov suočavaju se sa zamrzavanjem njihove imovine i finansija u inostranstvu, kao i zabranom prodaje imovine, nakon što su im Ministarstvo finansija SAD-a i State Department uveli sankcije.
To je za Radio Slobodna Evropa(RSE) izjavio direktor Uprave za finansijsko- obavještajnu službu Blažo Trendafilov o mjerama nakon sankcija.
"Primjena međunarodnih restriktivnih lista znači da se sredstva u finansijskim institucijama bez odlaganja zamrzavaju i da ih vlasnici ne mogu koristiti do sljedeće odluke ili brisanja sa liste. U slučaju nekretnine, ona je zamrznuta, vlasnici mogu da je koriste, ali je ne mogu otuđiti", rekao je Trendafilov.
On dodaje da će se ove mjere primjenjivati ako osobe imaju dominantno vlasništvo u off shore kompanijama.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država(SAD) je 11. aprila stavilo Gruevskog i Mijalkova na listu sankcija za korupciju, koja uključuje ukupno sedam osoba sa Zapadnog Balkana.
SAD preduzimaju takve akcije zbog koruptivnih i destabilizirajućih aktivnosti aktera sa Zapadnog Balkana, kako je objasnio američki državni sekretar Anthoni Blinken.
"Sjedinjene Države i njihovi partneri, poput Ujedinjenog Kraljevstva, zahtjevaju odgovornost od onih koji ugrožavaju stabilnost, napredak i evropsku integraciju regiona", napisao je Blinken na Twitteru.
Gruevski i Mijalkov su među tri osobe na listi State Departmenta kojima je zabranjen ulazak u Sjedinjene Države, kao i njihovim porodicama. Pod sankcije je stavljena i mađarska firma Gruevskog "I.C.I.C.KFT”.
Vlada može odlučiti o sankcijama kompanijama u Makedoniji
Nakon što je odluka objavljena, Gruevski je na Fejsbuku napisao da nema imovinu u Sjedinjenim Državama. Ali šta ako Gruevski, Mijalkov i njihove porodice posjeduju kompanije u Makedoniji?
Trendafilov kaže da u takvom slučaju država protiv njih može da primeni mere samo ukoliko Vlada donese takvu odluku, jer Severna Makedonija automatski primjenjuje samo sankcione liste UN-a, kaže Trendafilov.
"Evropsku i američku listu može se primjeniti samo odlukom Vlade. Dok makedonska Vlada ne donese takvu odluku, koja će potom biti objavljena u Službenom glasniku, te liste nemaju pravnu snagu u Makedoniji", kaže Trendafilov.
Poslovanje kompanija Gruevskog i Mijalkova sigurno će biti pod pojačanim nadzorom, kaže Slađana Taseva iz Transparency International Makedonija u kratkom odgovoru za RSE.
Mijalkov je bio na čelu UBK od 2006. do maja 2015. godine. On je, zajedno sa drugim obaveštajnim službenicima te institucije optužen i osuđen za nezakonito prisluškivanje. On je u februaru prošle godine osuđen na 12 godina zatvora u slučaju "Target-Tvrdina", koji se odnosi na masovno nezakonito prisluškivanje više od 20.000 građana.
Mijalkov je pušten iz pritvora u decembru prošle godine uz kauciju sa imovinom vrijednom skoro 11 miliona evra. Kako je objašnjeno na sudu, ponuđena je samo garancija za nekretnine, koja nije bila na njegovo ime, već na ime njegove bliske prijatelje i rodbinu. Među onima koji su dali garancije bile su i kompanije u vlasništvu njegovog sina Jordana Mijalkova.
Jordan Mijalkov je osnivač kompanije Best Way Investment DOOEL. Prema zvaničnom portfelju na web stranici komanije, on ima udjele u naftnom sektoru, građevinarstvu, bankama i hotelima. Portfelj pokazuje da kompanija ima akcije u benzinskim stanicama "Best Way Oil" na tri lokacije u Makedoniji, kao i da će u narednom periodu poslovati pod brendom Shell u saradnji sa kompanijom Coral Fuels Dooel Skopje, koja posjeduje Shell licencu.
Best Way Investment DOOEL je također imao udio u OM Petrolu – kompaniji osnovanoj 2015. godine i ekskluzivnom distributeru naftnih derivata tvrtke "Shell Coral A.E. Licence" za benzinske pumpe u Makedoniji, kao i za Point Oil Transport, koji se takođe bavi transportom nafte, a udjele ima i u Stopansku banku AD Bitola.
Best Way Investment DOOEL takođe ima udio u Develop Group - kompaniji koja se uglavnom bavi građevinarstvom i vlasništvom zemljišta na nekoliko lokacija u Makedoniji, kao i u kladionicama Max Bet, Hotelu Marriott Skopje i Bokserskom klubu Jordan Mijalkov.
Gruevski je bio premijer Makedonije od 2006. do 2016. godine. Dobio je azil u Mađarskoj u novembru 2018. nakon što je osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije u slučaju "Tenk" zbog nelegalne kupnje luksuznog Mercedesa za vladu. Gruevski je optužen u nekoliko drugih slučajeva, kao što su TNT, Titanic, Trajectorija i organiziranje nasilja u parlamentu 27. aprila 2017.
Gruevski je u Budimpeštu stigao mađarskim diplomatskim vozilima i uz pomoć mađarskih diplomata kroz nekoliko balkanskih zemalja. Makedonija traži njegovo izručenje zbog osude za korupciju i nekoliko drugih krivičnih postupaka protiv njega.
Poruka je više politička
Međutim, politički analitičar i novinar Xhelal Neziri kaže da poruka koju šalju Sjedinjene Države je više politička nego što bi sankcije imale finansijske reperkusije.
"Većina ovih pojedinaca koji su na listi, nemaju ekonomske ili poslovne aktivnosti u Sjedinjenim Državama, tako da je cilj ipak politički. Politička poruka da strankama oko kojih gravitiraju ovi političari, kao i da biračima, jeste da ne treba glasati za ljude za koje se smatra da narušavaju ili ugrožavaju mir i sigurnost, ne samo u zemlji, već i u regionu, također da ne treba da budu nominovani za bilo kakve javne ili državne funkcije", kaze Neziri.
On podsjeća da neki političari iz Sjeverne Makedonija su već bili na crnoj listi Sjedinjenih Država, te da su i dalje dio političkog života, ali kako kaže, nakon toga nisu ostali glavni igrači na političkoj sceni.
Ministarstvo finansija SAD-a nakon odluke o sankcijama objavilo je da su sva imovina i imovinska prava navedenih pojedinaca i entiteta, koji se nalaze u SAD-u ili su u vlasništvu ili pod kontrolom državljana SAD-a, blokirana i da se moraju prijaviti Ministarstvu financija (OFAC - Državni ured za kontrolu strane imovine).
Osim Gruevskog i Mijalkova, na listi sankcionisanih pojedinaca i entiteta Ministarstva finansija SAD-a nalaze se i drugi zvaničnici Zapadnog Balkana. Iz Bosne i Hercegovine su bivši podpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i delegat u Domu naroda BiH Asim Sarajlić i bivša glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić. Iz Crne Gore je poslednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović. Iz Albanije Aqif Rakipi i Ili Ndroqi.
Facebook Forum