Dostupni linkovi

Sjeverna Makedonija na putu ekonomskog opstanka umjesto razvoja


Samohrana majka sa dvogodišnjim djetetom prosi u centru Skoplja
Samohrana majka sa dvogodišnjim djetetom prosi u centru Skoplja

Gotovo 452.000 ljudi u Sjevernoj Makedoniji živi ispod granice siromaštva, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Građani jedva uspijevaju pokriti rupe u novčanicima i preživjeti mjesec. Jedan od njih je Adem Halili, koji na tržnici u glavnom gradu prodaje rasad povrća koji uzgaja. Ovaj dodatni prihod, kaže, pokriva njegove narasle troškove života.

"Hrana je postala jako skupa. Novci koje dobivam kao prihod sad mi nisu dovoljni. Sa 250 eura ne mogu pokriti osnovne potrebe. Došao sam ovdje prodavati rasad paradajz, paprike, da prebrodim mjesec", kaže Halili.

Stopa siromaštva, iznad 45 posto, je najizraženija u porodicama s troje i više djece, te kod samohranih roditelja, oko 41 posto.

Troškovi života u aprilu su u odnosu na isti mjesec prošle godine bili 10,5 posto veći, dok su maloprodajne cijene u istom periodu bile više za 11,1 posto.

Prethodnih mjesec dana najviše je poskupio maslac, i to za 20 posto, zatim povrće za skoro 13 posto. Od Nove godine struja je poskupjela 10 posto, a grijanje u Skoplju 14 posto.

Dug države dostigao je rekordni nivo od preko 7,1 milijardu eura, odnosno više od 60 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Za ovu godinu predviđen je budžetski deficit od 550 miliona eura, a rupa će se popuniti novim zaduživanjem.

Šta učiniti za izlazak iz ekonomske krize?

Ekonomski analitičar Arben Halili ocjenjuje kako je najveći izazov u zemlji ekonomska stabilnost i smatra da će se morati poduzeti mjere koje mogu biti bolne.

"Ne možemo više govoriti o ekonomskom razvoju, nego ekonomskom opstanku. To podrazumijeva da se kapitalna ulaganja moraju nastaviti kako bi se održao kontinuitet privatnog sektora", kaže Halili.

S druge strane, navodi ovaj analitičar, moraju se poduzeti i konkretne mjere koje mogu biti bolne, kao otpuštanje nepotrebnog kadra u državnoj upravi. Na žalost, prema njegovim riječima, sve više mladih odlazi iz zemlje, a samim tim je i manje radne snage i to je već sada najveći izazov s kojim se suočava privatni sektor.

Opoziciona stranka VMRO-DPMNE je u srijedu (11. maja) ustvrdila kako je dvocifrena inflacija posljedica nesposobnosti vladajućeg Socijaldemokratskog saveza (SDSM) i premijera Dimitra Kovačevskog.

"Cijene osnovnih proizvoda i usluga za godinu dana porasle su sa 10 na preko 50 posto. U istom periodu nije bilo povećanja plata ni penzija. Narod je sve siromašniji. Uz lošu ekonomsku politiku inflacija može samo rasti. S ovom vladom zemlja je u opasnosti od ekonomske katastrofe", naveli su iz ove stranke.

Vladine mjere

Inače, Vlada je donijela 26 mjera i preporuka, podijeljenih u dvije kategorije: prva je zaštita životnog standarda građana, a druga likvidnost preduzeća.

Vlada je ograničila trgovinske marže na prodajne cijene osnovnih životnih namirnica u trgovini na veliko i malo, što je mjera koja vrijedi do kraja maja. Penzioneri i socijalno ugroženi, pak, u aprilu, maju i junu dobivaju po 1.000 denara (oko 16 eura) kako bi se izborili s poskupljenjem. Minimalna plaća je podignuta na 18.000 denara (oko 290 eura).

Vlada je ograničila trgovinske marže ali je mjera na snazi za sada samo do kraja maja (fotografija iz jednog od supermarketa u Skoplju)
Vlada je ograničila trgovinske marže ali je mjera na snazi za sada samo do kraja maja (fotografija iz jednog od supermarketa u Skoplju)

Ekonomski analitičar Halili kaže, pak, da je svaka mjera promjenjiva.

"Primjera radi, mjera zamrzavanja cijena prehrambenih proizvoda pokazala je da je ova mjera išla više u korist potrošača, ali ne i kompanija. Zbog toga je Vlada išla na drugu mjeru, koja je bila dobra, ali nije mogla biti dugotrajna jer nijedan posao ne može opstati s maržom od 5 posto ili 10 posto, kada su tu ostali troškovi i transport", ocjenjuje Halili.

On smatra da će se Vlada stoga najvjerovatnije morati vratiti mjerama podrške poslovnoj zajednici koje su važile tokom kovid krize ili nekim drugim mjerama. No, dodaje, to će značiti nova zaduživanja, koja možda nisu ekonomski opravdana, ali su strateški nužna. Tu će, smatra Halili, biti važno koliko će Vlada biti sposobna da finansijska sredstva osigura uz prihvatljivu kamatu.

Nova zaduživanja

Budžetom za 2022. godinu, koji je još na snazi, očekuje se zaduživanje države u inostranstvu za 350 miliona eura. Neslužbene informacije govore da se Vlada kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) planira zadužiti oko 900 miliona eura.

Ove će godine država morati vratiti 188 miliona eura kredita i još 164 miliona eura samo kamata.

U svom redovnom polugodišnjem ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, Svjetska banka procjenjuje da će ekonomski rast Sjeverne Makedonije u 2022. godini usporiti na 2,7 posto, a da će realni BDP do sredine godine dostići nivo od prije pandemije. Svjetska banka očekuje da će fiskalni deficit Sjeverne Makedonije u ostati na visokom nivou u 2022., u skladu s kontinuiranom podrškom firmama i domaćinstvima za ublažavanje uticaja energetske krize i krize povezane s ratom u Ukrajini.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG