U nedjelju su Sjeverna Makedonija i Bugarska potpisale bilaterani protokol, nakon što su makedonske vlasti odobrile francuski prijedlog koji omogućava skidanje bugarskog veta i otvaranje pretpristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Nakon 17 godina Sjeverna Makedonija sada može započeti pretpristupne pregovore s EU. Međuvladina konferencija, prema najavama, biće održana u utorak 19. jula u Briselu.
Prije nego su ministri vanjskih poslova dvije države Bujar Osmani i Teodora Genčovska potpisali protokol u Sofiji u nedjelju je održan i sastanak Međuvladine komisije. Protokol će, prema najavama, biti javno objavljen nakon potpisivanja.
"Za nas je istorijska prilika da će nam nakon 17 godina kandidatskog statusa dati priliku da sutra, prekosutra počnemo pregovore sa EU, čime počinje posljednja faza našeg pristupanja EU", rekao je makedonski ministar Osmani.
On je kazao kako vlasti Sjeverne Makedonije sada očekuju podršku Bugarske za početak pristupnih pregovora za članstvo u EU.
Bugari u Ustavu i makedonski jezik
Bugarska ministrica navela je, međutim, kako sada ostaje da se ispuni dogovor, što će zahtijevati ozbiljan angažman obje zemlje.
Genčovska je rekla kako bi naredni koraci bi trebalo da dovedu do uključivanja Bugara u makedonski Ustav i ne samo u njega, već i u cjelokupno zakonodavstvo. Genčovska je istakla da Bugarska ne odustaje od svog stava o nazivu službenog jezika u Sjevernoj Makedoniji, s obzirom da će dokumenti iz pregovora sa EU biti prevedeni na makedonski jezik.
"U potpunosti ćemo poštovati odluku Narodne skupštine , prema kojoj Bugarska ne priznaje ovaj jezik. U kontekstu preostalih 26 članica, međutim, to je konkretnije – one imaju svoje stavove i ne možemo ih ni na koji način obavezati da prihvate naš stav, ali je bugarska pozicija zagarantovana u cijelom pregovaračkom okviru”, rekla je Genčovska.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski najavio je, međutim, prethodno da će na makedonskom jeziku pročitati uvodnu riječ u utorak u Briselu, kada njegova država zvanično otvori pregovore o članstvu sa EU.
Nakon što je makedonski parlament prihvatio u subotu francuski prijedlog on je naveo da je makedonski jezik garantovan i da nema pregovora o identitetskim pitanjima.
"Danas imamo pregovarački okvir u kojem se čuvaju makedonski jezik i identitet, istorijska pitanja su izvan njega, a već smo na korak od održavanja prve međuvladine konferencije koja će označiti početak pregovora između Sjeverne Makedonije i Evropske unije", naglasio je Kovačevski.
Zaključci o jeziku, pregovaračkom okviru i drugom
Prije nego što su prihvatili francuski prijedlog u Vladi i Skupštini Sjeverne Makedonije, poslanici su tri dana raspravljali o francuskom prijedlogu i zaključcima. Zaključci zahtijevaju bezuslovno poštivanje jezika, identiteta, kulturnih i istorijskih specifičnosti makedonskog naroda.
Vlada se obvezuje da će makedonski jezik uključiti u pregovarački okvir bez ikakvih dodataka i nejasnoća, te da tokom pregovora neće pristati na razgovor o drugačijem rješenju za makedonski jezik od onog navedenog u pregovaračkom okviru.
Bilateralna pitanja vezana uz bilateralne sporazume o dobrosusjedskim odnosima koja nisu direktno povezana s pravom Evropske unije i Kopenhaškim kriterijima za članstvo ne bi smjela biti kriteriji o kojima će zavisiti otvaranje i zatvaranje poglavlja i klastera tokom pristupnih pregovora s EU.
Pregovarački okvir treba donijeti odmah na početku pristupnih pregovora s EU, prije prve političke Međuvladine konferencije, zaključci su Vlade Sjeverne Makedonije.
Zastupnici opozicione VMRO-DPMNE-a i Ljevice nisu prisustvovali glasanju u Parlamentu. Za njih su dešavanja u Saboru državna sramota.
Čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickovski je zatražio izbore i najavio da neće dopustiti upis Bugara u Ustav. U tu su svrhu ukupno 44 zastupnika VMRO-DPMNE-a i njihove koalicije ovjerila kod notara izjavu da mirne savjesti i mirne savjesti neće prihvatiti promjenu Ustava.
I dok je u Skupštini trajala rasprava o Informaciji o sadržaju Prijedloga-pregovaračkog okvira, građani su protestovali protiv francuskog prijedloga ispred zgrade parlamenta.
Naredni koraci
Odobrenje francuskog prijedloga u parlamentu i vladi pozdravili su čelnici EU-a, SAD-a, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz.
Predsjednik Vijeća EU Charles Michel najavio je već za narednu sedmicu međuvladinu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom.
Na Međuvladinoj konferenciji, prema uobičajenoj praksi, učestvuje predstavnik države koja sa Briselom pregovara o članstvu, predstavnik države koja predsjedava Unijom i predstavnik Evropske komisije.
Državu koja otvara proces pregovora na prvoj međuvladinoj konferenciji predstavlja najviši politički nivo. Nakon toga na svakom susretu gdje se otvaraju poglavlja ili klasteri, učestvuje ministar ili ministarka koji se bavi evropskim integracijama.
Prva faza pregovora podrazumijevaće rigoroznu provjeru zakonodavstva zemlje kandidata; pregovori se zatim metodično odvijaju kroz niz zakona EU, koje država kandidat mora usvojiti, implementirati i sprovoditi. Pregovori se takođe protežu i na druga prava i obaveze koje sve države članice moraju prihvatiti – ona su poznata kao pravna stečevina EU.
Pregovori o pristupanju moraju biti završeni prije nego što nova država članica može da pristupi Evropskoj uniji. Brzina pristupnih pregovora zavisi od spremnosti države da ispuni obaveze koje proizilaze iz poglavlja koja su sastavni dio pregovora.
Pristupni pregovori između EU i jedne države kandidata se sastoje od 35 poglavlja koji su raspoređeni u šest odvojenih grupa koje se u briselskom žargonu zovu klasteri. Radi se o novoj metodologiji koju je EK usvojila 2020 godine.
Sjeverna Makedonija i Albanija su prve države koje počinju proces u skladu sa novom metodologijom Evropske komisije.
