Američki sekretar za pravosuđe Džef Sešns u svjedočenju pred kongresmenima i senatorima večeras je odbacio bilo kakve tvrdnje da je bio u konspiraciji sa ruskim zvaničnicima tokom prošlogodišnje američke predsjedničke kampanje.
On je u svjedočenju pred Odborom američkog Senata za obavještajna pitanja priznao da se sastao sa ruskim ambasadorom u SAD najmanje dva puta, ali je rekao da su tvrdnje nekih članova Kongresa i drugih zvaničnika da je imao dogovore sa Rusima "užasna i odvratna laž".
Sešns je naveo kako nema nikakvih saznanja o povezanosti izborne kampanje američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskih zvaničnika, te kazao kako SAD ne mogu tolerisati rusko miješanje u američke izbore.
Sešns je u javnosti optužen da nije prijavio svoje kontakte sa ruskim ambasadorom, što je već porekao tokom saslušanja povodom imenovanja na funkciju sekretara za pravosuđe.
Sešns je sebe izuzeo iz istrage o Rusiji, ali je bivši direktor FBI-a Džejms Komi svjedočeći pred kongresnim komitetom nagovijestio da bi mogli postojati razlozi zbog kojih se Sešns ogradio od istrage.
Agencija Bloomberg objavila je večeras, pozivajući se na izvore bliske istrazi da su ruski sajber napadi na američki izborni sistem prije izbora Donalda Trampa bili mnogo opsežniji nego što je javno objavljeno, uključujući upade u baze podataka birača i softverske sisteme u gotovo dvostruko većem broju država nego što je ranije objavljeno.
Prema navodima ove agencije, ruski hakeri upali su u 39 američkih država u ljeto i jesen 2016 prije novembarskih predsjedničkih izbora, te navodno pokušali da promijene ili izbrišu zapise glasanja.
FBI je odbio komentarisati ovaj izvještaj.
Američki senatori kasno sinoć su postigli dvostranački sporazum o zakonu kojim bi se mogle nametnuti nove sankcije Rusiji zbog nepoštivanja ljudskih prava, naoružavanja Sirije i za navodnog miješanja u predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama.
Demokrati i republikanci na Odboru za vanjske poslove i za Bankarski sistem složili su se da će izmjene i dopune zakona biti dodane onim o sankcijama Iranu, a takođe će učvrstiti postojeće sankcije zbog agresije Moskve u Ukrajini koje su nametnute izvršnom uredbom. Zakon će imati snagu da blokira bilo koji napor Bijele kuće da ublaži postojeće sankcije.
Nove sankcije biće nametnute Rusima ukoliko se utvrdi da su odgovorni za kršenje ljudskih prava, naoružavanja snaga režima Bašara al Asada i za hakerske napade u ime ruske vlade. Sankcije bi mogle pogoditi rusko rudarstvo, metaloprerađivačku industriju, brodski ii željeznički prijevoz, što nadilazi obim dosadašnjih sankcija koje su bile usmjerene na energetske i financijske tvrtke.
Ova mjera bi mogla biti izglasana kao amandman na zakon o sankcijama Iranu o čemu će se Senat izjašnjavati za nekoliko dana. S obzirom da ima podršku republikanaca i demokrata, očekuje se da će lako proći u Senatu.
Da bi postao zakon i stupio na snagu mora proći i Zastupnički dom, a treba ga potpisati predsjednik Trump. Ukoliko se Trump, koji je tokom kampanje izrazio spremnost da razmotri olakšavanje sankcija Rusiji, bude protivio zakonu zbog toga što bi mu svezao ruke kada su u pitanju sankcije Moskvi, neki od senatora ističu da imaju dovoljno snažnu kongresnu podršku kako bi nadjačali potencijalni predsjednički veto.
Facebook Forum