Sjećanje na ratno Sarajevo: Izložba 'Moda pod opsadom'

Sarajevo se od četvorogodišnje opsade branilo na različite načine, pa tako i kulturom. Priređivale su se izložbe, koncerti i predstave, odnosno oni sadržaji kojim se pokušao i u najtežim danima očuvati duh grada.

No, malo se zna i govori o modnim revijama. Stoga je u sklopu ovogodišnjeg „Modula Memorije“, projekta međunarodnog festivala MESS, u Sarajevskom ratnom teatru otvorena izložba naziva „Moda pod opsadom“. Izložba obuhvata fotografije modnih kreacija Amne Kunovac - Zekić nastale u periodu 1994/95.

Manekenke u gradskim parkovima zasađenim paradajzom i krompirom, pored ruševnih zgrada i polupanih automobila, uz pripadnike međunarodnih snaga, motivi su na 30-ak fotografija. Na njima je prikazana pomalo zaboravljena strana rata i modna scena koja je uprkos tadašnjim zbivanjima bila izuzetno kreativna.

''Bilo je bitno imati mogućnost pretvoriti tu svoju kreativnost u nešto pozitivno, ljudima pokazati, ne samo u Sarajevu nego i šire da mi možemo, da mi znamo, da se borimo na neki drugačiji način i da želimo da to ljudi vide. Valjda svo to okruženje, uniforme koje sam svakodnevno viđala su me inspirisale da kolekcija bude bazirana, da ima elemente vojnih uniformi i takođe folklorne elemente u detaljima čisto da vežem to za tlo odakle potiču'', kaže autorka izložbe.

Sve je počelo 1994. godine kad je Amna Kunovac Zekić dostavila crteže tadašnjem Njemačko-bosanskogercegovačkom društvu koje je kreiralo modni projekat sa osnivanjem male fabrike u Sarajevu. Tražili su dizajnera. Uskoro je uslijedilo poziv da je primljena u projekat.

Međutim, za pripremu modne kolekcije Amna je u jeku rata otputovala u Njemačku. To je bio izazov vrijedan truda, prisjeća se naša sagovornica:

''Jako je bilo teško izaći iz Sarajeva, a posebno vratiti se u Sarajevo. To je jedan potpuno nenormalan profesionalni život dizajnera, rizikujući svoj život, ići kroz sarajevski tunel, pa preko Igmana izložen snajperskim mecima, putovati transportnim avionima sa šljemom i pancirom i sve to nosati tako po Njemačkoj....bila je to zaista silna volja, silna volja da se radi, da se iskaže, da se stvara.''

Fotografije kolekcije „Fashion Under The Siege“ rađene su na svim lokacijama u Sarajevu. Pored Aćifa Hodovića i Wolfganga Bellwinkela, manekenke je fotografisao i Dejan Vekić.

''Poslije svakodnevnog posla fotografisanja srušenih objekata, poginulih i ranjenih ovo je bio jednostavno jedan način, da ne kažem relaksacije, način da se možda na trenutak zaboravi ono najgore i da se pokuša napraviti nešto kreativno u haosu koji je tada vladao. Fotografisano je na skoro svim lokacijama u Sarajevu, imali ste nevjerovatan prizor gdje god da ste se okrenuli'', kaže Vekić.

(FOTOGALERIJA: Izložba 'Moda pod opsadom')



Manekenke te ratne 1994. i 1995. godine bile su djevojke agencije „Front“, među njima Sandra Ozimica i Maja Memija.

''Ja sam tu bila kao instruktor, pomagala sam pri snimanju, djevojke su to, mi smo ih našli po nekim parkovima, na ulicama i ono ; hajde hoćete l', hoćemo, tako da je to sve bila stvarno ono pozitivna energija i možda najbolje što nam se desilo u tom periodu'', kaže Sandra.

''U to vrijeme nisam ni razmišljala o mom nekom profesionalnom bavljenju manekenstvom, to je bio čisto hobi u ratu, neka zanimacija tako da se na tome i završilo'', priča Maja.

Na pitanje jesu li tada šta zaradile odgovaraju:

''Kako ne, kako ne, mnogo je značilo tada''

Tadašnje kreacije Amne Kunovac Zekić izazvale su interesovanje i međunarodne javnosti. 1995. godine je iz sarajevskog ureda UNESCO-a pozvana da se prijavi na svjetski konkurs za mlade keatore „Dizajn 21“.

Upravo kad su proradili telefoni, javili su joj da je jedna među pobjednicima konkursa. Otputovala je u Pariz i primila nagradu, a 1996. njene pobjedničke kreacije bile su predstavljene na pariškoj Sedmici mode.

''Ja nemam lično ni jedan primjerak i žao mi je zaista zbog toga, međutim desi se često da mi djevojke, žene ustvari sada, kažu kako još uvijek čuvaju u svojim ormarima nešto od te garderobe i da im je žao da to bace. Ta odjeća je više od odjeće, to je sjećanje, simbol, suvenir tog vremena", kaže Amna Kunovac Zekić.

Inače, izložba „Moda pod opsadom“ kao i ostali sadržaji dio su programa „Modula Memorije“ - projekta koji ima namjeru da njegovanjem sjećanja, ljude učini boljim i suosjećajnijim, ističe za naš program njegov umjetnički direktor Nihad Kreševljaković.

''Čovjek u bilo kakvim uvjetima nastoji prije svega ostati čovjek. Otuda je bila i ta potpuno prirodna stvar da su ljudi koji su živjeli pod opsadom da su išli u pozorišta, da su išli u kina, da su čitali knjige, da su između ostalog organizirali modne revije. Ne radi se zapravo sigurno o bilo kakvom posebnom fenomenu građana Sarajeva, jednostavno zahvaljujući tim ljudima mislim da je zapravo sačuvana ta ljepota dobrog čovjeka'', zaključuje Nihad Kreševljaković.