Donald Trump je osudio Putina i Iran "za podršku Assadu", ali to je vjerovatno granica do koje će ići, piše kolumnista The Guardiana Metju Dankona (Matthew d'Ancona). On ističe da je savjest postala povremena pojava našeg doba, danas je tu, sutra je nema. Trenutno, svijet je paraliziran stravičnim slikama iz Dume, nedaleko od glavnog sirijskog grada Damska. Desetine su umrle, a stotine leže povrijeđeni nakon nečega što je očigledno bio napad hemijskim oružjem.
Nije bilo drugačije ni nakon napada hemijskim oružjem tokom Asadovog režima u Guti u avgustu 2013. godine, niti kada je slika Alana Kurdija, utopljenog trogodišnjeg izbjeglice, postala simbol sramote 2015. godine; ili godinu kasnije, kada je sličan status dobila slika Omrana Dakniša, mladog dječaka prekrivenog krvlju i prašinom izvučenog iz ruševina Alepa; ili prošlog aprila kada je američki predsjednik Trump, navodno traumatiziran snimkom horora napada sarinom, naredio da se ispali 59 krstarećih projektila Tomahavk na zračnu bazu Šajrat u zapadnoj Siriji, podsjeća kolumnista i pita se zašto smo dozvolili da se ovo dogodi.
Prije svega, Zapad se nije uspio oporaviti od traume koju je Irak za sobom ostavio. Do današnjeg dana, sama ta riječ ostaje simbol za nacionalnu sramotu, pokrećući argumente za vojne akcije bilo koje vrste. To je postao veto onih koji se suprotstavljaju Atlantskom savezu, sigurnosnim mjerama protiv islamskog ekstremizma ili bilo čemu drugom.
Drugo, nemamo održivu doktrinu za Rusiju. Odbivši da uvedemo bivši sovjetski blok u porodicu slobodnih nacija sa savremenim Maršalovim planom - pretpostavljajući, umjesto toga, da bi redovni izbori i slobodno tržište učinili trik - bili smo i ostali nesigurni kako riješiti ono što je Rusija postala.
Ja sam, suprotno trendu, liberalistički intervencionista, pristalica doktrine "odgovornosti da se zaštiti" (ili "R2P") u međunarodnom pravu, kodificiranom na svjetskom samitu UN-a 2005. godine, koji opravdava kolektivnu upotrebu sile da bi se zaustavio genocid i masakr civila. Čvrsto podržavam velikodušni međunarodni razvoj, potrošnju i strastveno vjerovanje u dužnost bogatih nacija da prihvate izbjeglice.
Ali svijet okreće leđa od ovakvih obaveza, zar ne? Zapadne nacije grade zidove, otcjepljuju se od EU, odvajaju se od istinskih načela demokratije, slaveći izolacionistički populizam desnice. Nadam se da ovo nije dugoročno rješenje, ali je zasigurno u usponu.
Dakle, ne očekujte da horor koji je izazvala Duma pokrene volju da se nešto značajno promijeni. Savjest će imati svoj trenutak, kao i uvijek. Ali. onda će tragično nestati, zaključuje autor na kraju Guardianove kolumne.
Da li će Trump odobriti još jedan napad na Siriju?
Službeno, Sirija nema hemijsko oružje, piše nakon napada u Siriji The Washington post. Predsjednik Bašar al-Asad tvrdi da su njegove snage uništile te zalihe 2014. godine. U nedelju, državni mediji su negirali bilo kakvu uključenost vlade u napadu, a rusko Ministarstvo vanjski poslova ponovilo je tu poruku.
Ali malo ljudi vjeruje u ovu tvrdnju. Predsjednik Trump napisao je na Twitteru: "Mnogo je mrtvih, uključujući žene i djecu, u besmislenom hemijskom napadu u Siriji." On je okrivio ruskog predsjenika Vladimira Putina, Rusiju i Iran za napad, obećavajući pri tome da će platiti "veliku cijenu". Savjetnik za nacionalnu sigurnost i borbu protiv terorizma Tomas Bosert (Thomas Bossert) rekao je njegovim kolegama: "Nijednu tvrdnju ne bih odbacio".
Trump je nedavno izjavio da će se američke snage uskoro povući iz Sirije, dodajući da je taj trenutak veoma blizu, te naglasio da se drugi trebaju više pozabaviti tom zemljom.
Da li bi ovaj navodni hemijski napad mogao da promijeni njegovu računicu? Može li Trump odobriti još jedan ograničeni napad, u nastojanju da se suprotstavi Asadu? To je pretpostavka bilo koga.
Jedina stvar koju možemo reći sa sigurnošću: Sirija je previše komplikovana da bi bilo koja akcija imala veliki uticaj, piše na kraju ovaj list.
EU: Rusija i Iran da zaustave nasilje u Siriji
Evropska unija (EU) je saopštila da izveštaji o vazdušnom napadu u Siriji u kojem je poginuo velik broj civila ukazuju da su snage sirijskog predsjednika Bašara Asada još jednom upotrijebile hemijsko oružje.
"Gotovo tačno godinu dana od strašnih napada na Kan Šejkun, veliku zabrinutost izaziva nastavak korištenja hemijskog oružja, naročito protiv civila. EU najoštrije osuđuje upotrebu hemijskog oružja i poziva na momentalan odgovor međunarodne zajednice", saopćila je danas Evropska služba za vanjske poslove, a prenosi Radio Slobodna Evropa.
EU je u saopćenju pozvala Asadove saveznike Rusiju i Iran da iskoriste svoj uticaj "da spriječe nove napade i da obezbijede prestanak neprijateljstava i širenje nasilja", u skladu s Rezolucijom 2401 Ujedinjenih nacija.
"Zaštita civila mora da ostane apsolutni prioritet", navodi EU.
Ne postoji dobar ili loš rat
Nakon napada u Siriji oglasio se i Papa Franjo. On je izrazio žaljenje zbog napada hemijskim oružjem u Siriji, kako su izvijestili brojni mediji, ocjenivši ga neopravdanim "instrumentom istrebljenja".
"Ne postoji dobar ili loš rat. Ništa, ama baš ništa ne može opravdati takve instrumente istrebljenja na bespomoćnim ljudima i stanovnicima", kazao je Papa. Pozvao je političke i vojne vođe da odaberu drugi put, put pregovora koji jedino može donijeti mir, umjesto smrti i razaranja, objavljeno na Vatican news.