Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) u protekloj godini nije učinila mnogo. U Odjelu za kriminalističku istragu, 60 inspektora dostavilo je tužilaštvima 60 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima.
Dakle - jednom inspektoru treba gotovo godinu dana da sačini jedan izvještaj. Razlog ovakve neučinkovitosti možda leži u činjenici da je SIPA predmet žestokih političkih polemika stranaka iz dva entiteta, naročito nakon podizanja optužnice protiv premijera RS Milorada Dodika i još nekoliko zvaničnika za pronevjeru 145 miliona KM.
Žestoka međuentitetska polemika oko rada Agencije za istrage i zaštitu SIPA, počela je u septembru prošle godine kada je direktor Mirko Lujić smijenio svog zamjenika Dragana Lukača, nakon što je odjel koji je vodio Lukač podnio krivičnu prijavu protiv premijera RS Milorada Dodika i još nekoliko zvaničnika RS.
U Federaciji je ocijenjeno da je Dodik preko 'svog čovjeka' direktora SIPA-e, Mirka Lujića, poslao jasnu poruku da je iznad zakona.
U RS je tužba ocijenjena kao pokušaj diskreditiranja 'najjačeg' političara u BiH.
Milica Marković iz SNSD-a ponovo je otvorila priču o teroristima u BiH, kako bi dokazala navodnu pristrasnost bivšeg zamjenika direktora SIPE nekim stranačkim liderima u Federaciji:
„Trebao je čak biti disciplinski procesuiran jer je pokazao da se oteo kontroli institucije, da se oteo kontroli svog pretpostavljenog. Nemojte da mislite da mi iz RS ne vidimo da pojedinci, upravo ti za koje kažete da su veliki borci protiv kriminala i terorizma, ništa nisu uradili, niti su podnijeli kakve izvještaje o teroristima koji su bili brojni, koji su bili i prošli kroz BiH. Niko se njima nije bavio. Prije tri-četiri dana smo čuli da je upravo državljanin BH postao realna opasnost za Njujork i za Amerikance, a kažu da je bio instruisan za to u BiH. SIPA, odnosno pojedinci se nikada nisu bavili time, a sad je žrtva Dragan Lukač zato što se bavio premijerom RS-a i Republikom Srpskom. Nemojte da mislite da će ta priča da prođe.“
LINIJA UTJECAJA
Njen stranački kolega, Miodrag Živković, smatra da međunarodna zajednica vuče glavne konce ove institucije:
Niko Lozančić: Vidim da mnogi od vas imaju paralelne linije informiranja, pa vjerovatno i paralelne linije utjecaja, iako se ovdje jedni drugima zaklinjemo kako bismo ovu agenciju oslobodili svih naših uticaja. Foto: Midhat Poturović
„Gospodin Lukač je bio samo karika u lancu pokušaja zloupotrebe SIPA-e u političke svrhe, koja kreće – sa sigurnošću možemo reći od međunarodne zajednice, preko njihovih tužioca u Tužilaštvu, preko njihovih sudija u Sudu, i nekih medija koji su pod finansijskom i političkom uticaju takve politike. Argumente za tu tvrdnju crpimo mi iz RS po broju predmeta koji se odnose na lica iz RS, po strukturi tih predmeta i po načinu na koji su se oni ili vodili po nalogu Tužilaštva, ili samoinicijativno od nekih lica iz SIPA-e.“
Niko Lozančić iz HDZ-a smatra pak da i mnogi političari očito imaju svoje ljude u SIPA-i:
„Vidim da ste mnogi od vas vrlo dobro informirani o nekim stvarima koje su pitanja koja znaju samo ljudi koji rade u SIPA-i, pa vas pitam odakle vam informacije o tome što ne piše u ovim informacijama? Vidim da mnogi od vas imaju paralelne linije informiranja, pa vjerovatno i paralelne linije utjecaja, iako se ovdje jedni drugima zaklinjemo kako bismo ovu agenciju oslobodili svih naših uticaja.“
DIREKTOR SAMO FIGURIRA?
Sefer Halilović, iz Bosanske patriotske stranke, ocjenjuje da je zakon o radu ove agencije loše napravljen te da ga treba promijeniti kako bi se omogućilo uposlenicima ove institucije da se odupru političkim uticajima:
„Meni to izgleda nevjerovatno da SIPA kao institucija vodi jednu tako veliku istragu, da podnese izvještaj Tužilaštvu o vrlo visokim funkcionerima u jednom entitetu i državi, i da direktor SIPA-e o tome ne zna ništa, i da ovi koji su vodili izvještaj tvrde da su radili po zakonu. Ako je to tako, onda je bolje ovu instituciju staviti u stanje mirovanja, ili dovesti nekog stranca kome ćemo vjerovati, pa promijeniti zakone i raditi. Ovdje se radi o principu ne takozvane, nego komandne odgovornosti. Na koji ćemo način sutra prozivati i tražiti od direktora SIPA-e da se bori protiv kriminala, ako čovjek tamo nema nikakvog uticaja? Ili, ako tamo mimo njega rade različiti timovi, a on samo figurira i predstavlja SIPA-u.“
Zadaća SIPA-e je hapšenje osoba osumnjičenih za ratne zločine, uspješno provođenje istrage krivičnih djela pranja novca, organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima i ostalih krivičnih djela.
BiH je posljednja na ljestvici kada je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije. No, mnogim bh. političarima takvo stanje upravo i odgovara.
Stoga i ne čudi što se bh. zvaničnici ne bave rješavanjem konkretnih problema poput kadrovske popunjenosti, dovoljne količine novca za nesmetano funkcionisanje ove institucije i onemogućavanje bilo kakvog stranačkog uticaja na rad uposlenika SIPA-e.
Dakle - jednom inspektoru treba gotovo godinu dana da sačini jedan izvještaj. Razlog ovakve neučinkovitosti možda leži u činjenici da je SIPA predmet žestokih političkih polemika stranaka iz dva entiteta, naročito nakon podizanja optužnice protiv premijera RS Milorada Dodika i još nekoliko zvaničnika za pronevjeru 145 miliona KM.
Žestoka međuentitetska polemika oko rada Agencije za istrage i zaštitu SIPA, počela je u septembru prošle godine kada je direktor Mirko Lujić smijenio svog zamjenika Dragana Lukača, nakon što je odjel koji je vodio Lukač podnio krivičnu prijavu protiv premijera RS Milorada Dodika i još nekoliko zvaničnika RS.
U Federaciji je ocijenjeno da je Dodik preko 'svog čovjeka' direktora SIPA-e, Mirka Lujića, poslao jasnu poruku da je iznad zakona.
U RS je tužba ocijenjena kao pokušaj diskreditiranja 'najjačeg' političara u BiH.
Milica Marković iz SNSD-a ponovo je otvorila priču o teroristima u BiH, kako bi dokazala navodnu pristrasnost bivšeg zamjenika direktora SIPE nekim stranačkim liderima u Federaciji:
„Trebao je čak biti disciplinski procesuiran jer je pokazao da se oteo kontroli institucije, da se oteo kontroli svog pretpostavljenog. Nemojte da mislite da mi iz RS ne vidimo da pojedinci, upravo ti za koje kažete da su veliki borci protiv kriminala i terorizma, ništa nisu uradili, niti su podnijeli kakve izvještaje o teroristima koji su bili brojni, koji su bili i prošli kroz BiH. Niko se njima nije bavio. Prije tri-četiri dana smo čuli da je upravo državljanin BH postao realna opasnost za Njujork i za Amerikance, a kažu da je bio instruisan za to u BiH. SIPA, odnosno pojedinci se nikada nisu bavili time, a sad je žrtva Dragan Lukač zato što se bavio premijerom RS-a i Republikom Srpskom. Nemojte da mislite da će ta priča da prođe.“
LINIJA UTJECAJA
Njen stranački kolega, Miodrag Živković, smatra da međunarodna zajednica vuče glavne konce ove institucije:
„Gospodin Lukač je bio samo karika u lancu pokušaja zloupotrebe SIPA-e u političke svrhe, koja kreće – sa sigurnošću možemo reći od međunarodne zajednice, preko njihovih tužioca u Tužilaštvu, preko njihovih sudija u Sudu, i nekih medija koji su pod finansijskom i političkom uticaju takve politike. Argumente za tu tvrdnju crpimo mi iz RS po broju predmeta koji se odnose na lica iz RS, po strukturi tih predmeta i po načinu na koji su se oni ili vodili po nalogu Tužilaštva, ili samoinicijativno od nekih lica iz SIPA-e.“
Niko Lozančić iz HDZ-a smatra pak da i mnogi političari očito imaju svoje ljude u SIPA-i:
„Vidim da ste mnogi od vas vrlo dobro informirani o nekim stvarima koje su pitanja koja znaju samo ljudi koji rade u SIPA-i, pa vas pitam odakle vam informacije o tome što ne piše u ovim informacijama? Vidim da mnogi od vas imaju paralelne linije informiranja, pa vjerovatno i paralelne linije utjecaja, iako se ovdje jedni drugima zaklinjemo kako bismo ovu agenciju oslobodili svih naših uticaja.“
DIREKTOR SAMO FIGURIRA?
Sefer Halilović, iz Bosanske patriotske stranke, ocjenjuje da je zakon o radu ove agencije loše napravljen te da ga treba promijeniti kako bi se omogućilo uposlenicima ove institucije da se odupru političkim uticajima:
„Meni to izgleda nevjerovatno da SIPA kao institucija vodi jednu tako veliku istragu, da podnese izvještaj Tužilaštvu o vrlo visokim funkcionerima u jednom entitetu i državi, i da direktor SIPA-e o tome ne zna ništa, i da ovi koji su vodili izvještaj tvrde da su radili po zakonu. Ako je to tako, onda je bolje ovu instituciju staviti u stanje mirovanja, ili dovesti nekog stranca kome ćemo vjerovati, pa promijeniti zakone i raditi. Ovdje se radi o principu ne takozvane, nego komandne odgovornosti. Na koji ćemo način sutra prozivati i tražiti od direktora SIPA-e da se bori protiv kriminala, ako čovjek tamo nema nikakvog uticaja? Ili, ako tamo mimo njega rade različiti timovi, a on samo figurira i predstavlja SIPA-u.“
Zadaća SIPA-e je hapšenje osoba osumnjičenih za ratne zločine, uspješno provođenje istrage krivičnih djela pranja novca, organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima i ostalih krivičnih djela.
BiH je posljednja na ljestvici kada je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije. No, mnogim bh. političarima takvo stanje upravo i odgovara.
Stoga i ne čudi što se bh. zvaničnici ne bave rješavanjem konkretnih problema poput kadrovske popunjenosti, dovoljne količine novca za nesmetano funkcionisanje ove institucije i onemogućavanje bilo kakvog stranačkog uticaja na rad uposlenika SIPA-e.
