U radnoj verziji Zakona o penzijama Republike Srpske nalazi se i prijedlog da za dobijanje punog iznos penzije u tom enitetu starosna granica i za muškarce i za žene poveća na 68 godina.
Sindikati u tom entitetu već prijete kako neće dozvoliti povećanje granice za starosnu penziju, i zahtijevaju da novi zakon bude reformski, a ne da po svaku cijenu spasava likvidnost penzijskog fonda.
Ukoliko bi predložena odredba o godinama života za dobijanje pune penzije bila uvrštena u Nacrt zakona o penzijama, koji bi trebao biti poznat za 15-ak dana, povećala bi se starosna granica odlaska u penziju za muškarce tri godine, a za žene čak osam godina.
Sindikati su se usprotivili bilo kakvim mjerama u Zakonu o penzijama koje bi bile na uštrb radnika.
„Birokracija može sjediti sto godina, nema veze. Može da ga doneseš na posao, pa tamo sjedi, nema veze, ali kako raditi onaj čovjek od 65 godina koji će se penjati na banderu ili na krov kuće. Na osnovu se čega baziralo da se produži radni vijek ljudima, kad 50 posto radno sposobnog stanovništva na birou, ne radi nigdje? Drugo, šta mu znači ono da čovjek sa 40 godina rada ode penziju, ali će čekati punu penziju do 68 godina starsosti? Ja nisam siguran da je to ekonomski opravdano i da neće imati žestoke probleme u RS“, kaže predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Obrad Belenzada.
Slično misli i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić.
„Radnici RS neće dozvoliti bilo kakvo povećanje godina za odlazak u penziju, što znači da godina radnog staža podrazumijeva punu penziju onog ko odlazi u penziju, odnosno 65 godina starosti je vrijeme kada se odlazi u penziju. Svaka zamisao radne grupe koja bi išla u drugom smjeru naići će na žestok otpor radnika i mi to nećemo prihvatiti“, poručila je Mišić.
Vijest o mogućem povećavanju starosne granice za dobijanje penzije najviše je zabrinula mlade. Teško je, kažu, naći posao, a samim tim još teže dočekati i penziju.
„Što se tiče pomjeranja starsone granice za penziju, mislim da to nije dobar potez. Kakva je situacija i na sve što vodi, ko će dočekati 40 godina radnoga staža? Ne mislim ništa dobro o toj situaciji. Mislim da je jako loše.“
„Ne vidim da će išta dobro donijeti s obzirom da se smanjio životni vijek. Ionako mislim da nam neće ostati puno vremena da uživamo u penziji konkretno.“
„Povećavaju radni staž, a i ovako ljudi ne rade, ne znaju šta će bez posla.“
„Nek ne povećavaju jer kako će se omladina zaposliti. Jer ako ja budem radio do 67 godina, kako će ovaj omladinac početi raditi? Nikako.“
No, u Udruženju penzionera Republike Srpske kažu da penzijski fond čeka posljednji voz za spasavanje, te se zbog toga moraju uvesti i rigoroznija pravila za dobijanje penzija.
„Do sada mi nismo imali uopšte ograničenja po godinama života ako ispuni godine staža. Mi idemo onako kako je u cijeloj Evropi. Ili ako ćeš ići ranije, imaš manja primanja dok ne navršiš godine života“, objašnjava predsjednik Udruženja Rade Rakulj.
Logičan slijed?
Članica Radne grupe Vlade Republike Srpske za izradu novog zakona Božana Šljivar navela je kako se radna verzija zakona o penzijama podudara sa strategijom o reformi penzijsko-inavlidskog sistema koju je usvojila entitetska Narodna skupština, kojom je predviđeno povećanje starosne granice.
„Mogu vam samo reći da se razmatra povećanje starosne granice, ali da je to samo jedna od opcija. Postoje još nekakve dileme, različite opcije, i dokle god ne postignemo saglasnost unutar radne grupe, s obzirom da se ona sastoji od predstavnika različitih institucija i interesnih grupa, nećemo izlaziti sa pojedinačnim konkretnim rješenjima“, saopštila je Šiljivar.
Ekonomisti su mišljenja da je povećanje starosne granice logičan slijed ukoliko se želi smanjiti priliv novih penzionera na teret penzijskog fonda.
No, pitanje je koliko je ta mjera dio stvarne reforme koju treba provesti u penzijskom sektoru, smatra ekonomista iz Banjaluke Miloš Todorović.
„Ako sve ostane na toj mjeri, sigurno da to dugoročno neće dati željeni rezultat ako bismo je uklopili u jedan širi program mjera vlade koji se prvenstveno odnosi na smanjenje javne potrošnje. I drugo, trebalo bi, što je stvarno prilično težak posao, napraviti reviziju postojećih penzija, jer već i ptice na grani pjevaju koliko je zapravo penzionera do penzije došlo na ovaj ili onaj način“, kaže Teodorović.
Urednik portala capital.ba Siniša Vukelić kaže da vlasti jednostavno moraju srezati troškove, između ostalog i penzija, kako bi ispunili obećanja data Međunarodnom monetarnom fondu prilikom odobravanja stend baj aranžmana.
„Do sada se nije javno objavljivalo da smo preuzeli te obaveze, a one se moraju ispuniti ako želimo da dobijemo sljedeću tranšu u MMF-u. Vjerovatno nije bilo u interesu da se takve informacije objavljuju, posebno s obzirom da su bili izbori, a novac je bio prijeko potreban, pa da se vide samo dobre strane toga“, ocjenjuje Vukelić.
Entitetski ministar Rada Petar Đokić najavio je da bi Narodna skupština Republike Sprske o Nacrtu zakona o penzijama trebala raspravljati već u aprilu, te dodao da penzije nisu socijalna već ekonomska kategorija, te da je to ono što se kroz reformu nastoji i provesti.
Sindikati u tom entitetu već prijete kako neće dozvoliti povećanje granice za starosnu penziju, i zahtijevaju da novi zakon bude reformski, a ne da po svaku cijenu spasava likvidnost penzijskog fonda.
Ukoliko bi predložena odredba o godinama života za dobijanje pune penzije bila uvrštena u Nacrt zakona o penzijama, koji bi trebao biti poznat za 15-ak dana, povećala bi se starosna granica odlaska u penziju za muškarce tri godine, a za žene čak osam godina.
Sindikati su se usprotivili bilo kakvim mjerama u Zakonu o penzijama koje bi bile na uštrb radnika.
„Birokracija može sjediti sto godina, nema veze. Može da ga doneseš na posao, pa tamo sjedi, nema veze, ali kako raditi onaj čovjek od 65 godina koji će se penjati na banderu ili na krov kuće. Na osnovu se čega baziralo da se produži radni vijek ljudima, kad 50 posto radno sposobnog stanovništva na birou, ne radi nigdje? Drugo, šta mu znači ono da čovjek sa 40 godina rada ode penziju, ali će čekati punu penziju do 68 godina starsosti? Ja nisam siguran da je to ekonomski opravdano i da neće imati žestoke probleme u RS“, kaže predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Obrad Belenzada.
Slično misli i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić.
„Radnici RS neće dozvoliti bilo kakvo povećanje godina za odlazak u penziju, što znači da godina radnog staža podrazumijeva punu penziju onog ko odlazi u penziju, odnosno 65 godina starosti je vrijeme kada se odlazi u penziju. Svaka zamisao radne grupe koja bi išla u drugom smjeru naići će na žestok otpor radnika i mi to nećemo prihvatiti“, poručila je Mišić.
Vijest o mogućem povećavanju starosne granice za dobijanje penzije najviše je zabrinula mlade. Teško je, kažu, naći posao, a samim tim još teže dočekati i penziju.
„Što se tiče pomjeranja starsone granice za penziju, mislim da to nije dobar potez. Kakva je situacija i na sve što vodi, ko će dočekati 40 godina radnoga staža? Ne mislim ništa dobro o toj situaciji. Mislim da je jako loše.“
„Ne vidim da će išta dobro donijeti s obzirom da se smanjio životni vijek. Ionako mislim da nam neće ostati puno vremena da uživamo u penziji konkretno.“
„Povećavaju radni staž, a i ovako ljudi ne rade, ne znaju šta će bez posla.“
„Nek ne povećavaju jer kako će se omladina zaposliti. Jer ako ja budem radio do 67 godina, kako će ovaj omladinac početi raditi? Nikako.“
No, u Udruženju penzionera Republike Srpske kažu da penzijski fond čeka posljednji voz za spasavanje, te se zbog toga moraju uvesti i rigoroznija pravila za dobijanje penzija.
„Do sada mi nismo imali uopšte ograničenja po godinama života ako ispuni godine staža. Mi idemo onako kako je u cijeloj Evropi. Ili ako ćeš ići ranije, imaš manja primanja dok ne navršiš godine života“, objašnjava predsjednik Udruženja Rade Rakulj.
Logičan slijed?
Članica Radne grupe Vlade Republike Srpske za izradu novog zakona Božana Šljivar navela je kako se radna verzija zakona o penzijama podudara sa strategijom o reformi penzijsko-inavlidskog sistema koju je usvojila entitetska Narodna skupština, kojom je predviđeno povećanje starosne granice.
„Mogu vam samo reći da se razmatra povećanje starosne granice, ali da je to samo jedna od opcija. Postoje još nekakve dileme, različite opcije, i dokle god ne postignemo saglasnost unutar radne grupe, s obzirom da se ona sastoji od predstavnika različitih institucija i interesnih grupa, nećemo izlaziti sa pojedinačnim konkretnim rješenjima“, saopštila je Šiljivar.
Todorović: Trebalo bi, što je stvarno prilično težak posao, napraviti reviziju postojećih penzija, jer već i ptice na grani pjevaju koliko je zapravo penzionera do penzije došlo na ovaj ili onaj način.
No, pitanje je koliko je ta mjera dio stvarne reforme koju treba provesti u penzijskom sektoru, smatra ekonomista iz Banjaluke Miloš Todorović.
„Ako sve ostane na toj mjeri, sigurno da to dugoročno neće dati željeni rezultat ako bismo je uklopili u jedan širi program mjera vlade koji se prvenstveno odnosi na smanjenje javne potrošnje. I drugo, trebalo bi, što je stvarno prilično težak posao, napraviti reviziju postojećih penzija, jer već i ptice na grani pjevaju koliko je zapravo penzionera do penzije došlo na ovaj ili onaj način“, kaže Teodorović.
Urednik portala capital.ba Siniša Vukelić kaže da vlasti jednostavno moraju srezati troškove, između ostalog i penzija, kako bi ispunili obećanja data Međunarodnom monetarnom fondu prilikom odobravanja stend baj aranžmana.
„Do sada se nije javno objavljivalo da smo preuzeli te obaveze, a one se moraju ispuniti ako želimo da dobijemo sljedeću tranšu u MMF-u. Vjerovatno nije bilo u interesu da se takve informacije objavljuju, posebno s obzirom da su bili izbori, a novac je bio prijeko potreban, pa da se vide samo dobre strane toga“, ocjenjuje Vukelić.
Entitetski ministar Rada Petar Đokić najavio je da bi Narodna skupština Republike Sprske o Nacrtu zakona o penzijama trebala raspravljati već u aprilu, te dodao da penzije nisu socijalna već ekonomska kategorija, te da je to ono što se kroz reformu nastoji i provesti.
