U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u utorak uveče biće otvorena izložba "Globalna silikonizacija" Tomislava Zovke. Djela ovog mladog širokobriješkog autora, koji se prvi put samostalno predstavlja u Sarajevu, ovdašnja publika imaće priliku pogledati do 31. januara.
Koristeći akrilne boje, autolak, silikon, pur-pjenu i kartonske profile umjetnik je kreirao 19 slika sa motivima organske građe koji u ciklusu "Globalna silikonizacija" trebaju ukazati na haotičnost savremenog duštva, te na nužnost povratka ka istinskim vrijednostima.
"Htio sam napraviti nešto što ima estetsku vrijednost a načinjeno je od umjetnog ili otpadnog materijala i što ima svoj sjaj, ali simbolizira nešto negativno. Razmišljao sam kako nazvati te slike i odlučio da to bude neka globalna, silikonizirana slika svijeta. Možda sama riječ ne postoji, ali sam je primijenio i razumljiva je - silikonizirana današnjica, na neki način", pojašnjava Zovko.
Izložba je omogućena i podrškom Franjevačke galerije iz Širokog Brijega. Nastao prije 25 godina, ovaj galerijski prostor je svojevrsna riznica vizuelnog stvaralaštva. Riječ je o prvoj privatnoj kolekciji savremene umjetnosti u tim krajevima, poznatoj kao Fra-Yu-Kult.
Podsjetimo, kolekciju širokobrijeških fratara činili su radovi tada najpoznatijih konceptualnih umjetnika Jugoslavije, od Vlade Marteka, Vlaste Delimar i Željka Kipkea, grupe IRWIN, Julija Knifera i Jadrana Adamovića, do Jusufa Hadžifejzovića, Raše Todosijevića i Ivana Kožarića.
Prema riječima fra Vendelina Karačića, direktora Franjevačke galerije, izložba Zovke je "najprije jedno primjećivanje, zatim tiha reakcija na činjenicu da suvremeni ljudi proizvode toliko smeća da bismo se prenerazili."
"Svi ti neboderi i silne zgrade, kutije u kojima živimo i gomila smeća - sve to ugrožava život, a da ne spominjem silikon koji je toliko prodro i u samo ljudsko tijelo. Dakle, postali smo zaljubljenici ovakvih stvari, a ne primjećujemo koliko ugrožavamo okoliš. Ova izložba je jedna tiha ispovijest - kako je moguće sa svim tim se nositi", ocijenjuje fra Karačić.
Galerija u Širokom Brijegu je usko vezana i sa tamošnjom Akademijom likovnih umjetnosti i radi na afirmisanju mladih kreativaca.
"Čovjek treba imati strahopoštovanje prema toj galeriji i biti spreman da zakorači u nju i da se u njoj predstavi. Galerija daje priliku mladim umjetnicima da se afirmiraju i isprofiliraju", podcrtava Tomislav Zovko.
Istovremeno, saradnja sa drugim i sličnim institucijama kulture je među prioritetima širokobriješke Galerije.
"Osim Umjetničke galerije BiH, rado razmjenjujemo djela sa sarajevskim galerijama Novi Hram, Roman Petrović, Collegium Artisticum. Često su to susreti prijateljstva, ali i onoga što struka traži. Mi franjevci mnogo ulažemo u ove djelatnosti koje nisu strogo vezane sa našom strukom jer je umjetnost nadilaženje okvira svagdanih života. Stoga je logično da imamo suradnju sa Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine kao jednu krovnu djelatnost gdje nadilazimo sami sebi", ističe fra Karačić.
Glavna prepreka u saradnji institucija kulture Bosne i Hercegovine je ona finansijska, a kada je riječ o ljudskoj inicijativi i povezivanju to je - kako ističu sagovornici RSE - na dobrom, čak, i zavidnom nivou.
"Imamo jako dobru saradnju sa Franjevačkom galerijom na Širokom Brijegu, odnosno sa tamošnjom Akademijom likovnih umjetnosti i to nije jedina dobra međugradska saradnja. Mi smo nacionalna galerija i naš je interes da stimulišemo likovni život u cijeloj državi i to radimo u granicama svojih mogućnosti. Ovo je saradnja za primjer", kaže za RSE Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.
"Svake godine mi razmijenimo barem po jednu izložbu, tu ni ne bude nekih velikih troškova, više je to sve prijateljski, za dobrobit gledalaca i umjetnika. Na sličan način sarađujemo sa Muzejom za savremenu umjetnost u Banjaluci, imamo ugovor sa galerijom u Trebinju i ove godine ćemo i tu intenzivirati priču oko toga. Odlično sarađujemo sa Franjevačkom galerijom u Livnu i idući mjesec razmijenićemo dvije vrlo značajne izložbe", dodaje Krsmanović.
