Kineski predsjednik Si Đinping upozorio je svoje centralnoazijske susjede da ne dozvole strancima da ih destabilizuju "obijenim revolucijama". Si je ovo rekao u petak 16. septembra i ponudio da se uspostavi regionalni centar za obuku protiv terorizma.
Sijevi komentari na sigurnosnom samitu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i čelnicima iz centralne Azije, Indije i Irana odražavaju službenu kinesku zabrinutost da je podrška Zapada prodemokratskim aktivistima i aktivistima za ljudska prava zavjera za potkopavanje vladajuće Komunističke partije i drugih autoritarnih vlada.
"Trebali bismo spriječiti vanjske sile da potaknu obojenu revoluciju", rekao je Si u govoru liderima Šangajske organizacije za saradnju, govoreći o protestima kojima su svrgnuti nepopularni režimi u bivšem Sovjetskom Savezu i na Bliskom istoku.
Si je ponudio obuku 2.000 policajaca, uspostavu regionalnog centra za obuku za borbu protiv terorizma i "jačanje kapaciteta za provođenje zakona" bez iznošenja više detalja.
Šangajsku organizaciju za saradnju osnovale su Rusija i Kina kao protutežu uticaju Sjedinjenih Država. Samit je dio Sijevog prvog putovanja u inostranstvo nakon početka pandemije izazvane korona virusom prije dvije i po godine, naglašavajući važnost Pekinga da se potvrdi kao regionalni lider.
Grupa takođe uključuje Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Tadžikistan i Uzbekistan. Iran je posmatrač i podnio je zahtjev za punopravno članstvo.
Jednodnevni samit u uzbekistanskom gradu Samarkandu dogodio se u pozadini ruskog napada na Ukrajinu i borbi između Azerbajdžana i Jermenije.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, "partner u dijalogu" grupe, prisustvovao je samitu i planirao je održati razgovore s Putinom o statusu dogovora prema kojem se nastavlja izvoz žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora.
Si promoviše "Globalnu sigurnosnu inicijativu" najavljenu u aprilu nakon formiranja Četvorke od strane SAD-a, Japana, Australije i Indije kao odgovor na asertivniju vanjsku politiku Pekinga. Si je dao nekoliko detalja, ali američki zvaničnici navode da takav pristup odražava ruske argumente u prilog akcijama Moskve u Ukrajini.
Odnosi Kine s Washingtonom, Evropom, Japanom i Indijom zategnuti su sporovima oko tehnologije, sigurnosti, ljudskih prava i teritorija.
Centralna Azija dio je kineske Inicijative Pojas i put vrijedne više milijardi dolara za širenje trgovine izgradnjom luka, željeznica i druge infrastrukture u nizu desetina zemalja od južnog Pacifika preko Azije do Bliskog istoka, Evrope i Afrike.
Putin je u četvrtak, 15. septembra održao sastanak jedan na jedan sa Sijem i zahvalio kineskom lideru na "uravnoteženom stavu" njegove vlade o ratu u Ukrajini. Putin je rekao da je spreman razgovarati o neodređenoj "zabrinutosti" Kine oko Ukrajine.
Sastanak Sija i Putina "jasno pokazuje da partnerstvo između Kine i Rusije doista ima ograničenja", rekli su analitičari Eurasia Group u izvještaju.
Sijeva vlada, koja je prije napada na Ukrajinu rekla da ima "neograničeno" prijateljstvo s Moskvom, odbila je da kritikuje Rusiju. Peking i Indija kupuju više ruske nafte i plina, što pomaže Moskvi u neutralizovanju zapadnih sankcija.
"Kina nikada nije odobrila rusku invaziju", ali je predana "produbljivanju strateških veza s Moskvom kao protuteža zapadnom uticaju", rekli su.
Nakon sastanka, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se stavovi Moskve i Pekinga o međunarodnim poslovima "u potpunosti podudaraju. Nemamo nikakvih razlika".
Posmatrači kažu da će se Rusija vjerovatno sve više oslanjati na Kinu kao tržište za svoju naftu i plin dok Zapad bude nastojao uspostaviti ograničenje cijena ruskih energetskih resursa i potencijalno potpuno smanjiti njihov uvoz.
