Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove koji je naslijedio postupke Haškog tribunala, izreći će danas drugostepenu presudu u predmetu protiv Vojislava Šešelja.
Pretresno vijeće Haškog tribunala je Šešelja oslobodio po svih devet tačaka optužnice u kojima ga je tužilaštvo teretilo, između ostalog, za progon, ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, deportaciju, razaranja te pljačku.
Prema stavu sudija, u Vijeću tužitelj nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog pothvata te su naveli i da treba odbaciti optužbe za Šešelja o fizičkom zlostavljanju te deportaciju. Ni širenje nacionalističke retorike, kako u Hrvatskoj, tako i na teritoriji BiH, nije uzeto kao zločin, niti slanje dobrovoljaca, obrazložio je u prvostepenoj presudi sudija Žan Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti).
"Prema mišljenju većine članova Vijeća, projekt 'Velika Srbija' kakav zagovara Vojislav Šešelj, a priori je politički a ne kriminalni cilj. Prema riječima Vojislava Šešelja, samo SRS (Srpska radikalna stranka) je imao za cilj stvaranje 'Velike Srbije', koja je trebala obuhvatiti sve Srbe, bez obzira na to da li su pravoslavne, katoličke ili muslimanske vjeroispovijesti", navodi se u prvostepenoj presudi.
Čini se da Tužiteljstvo ne osporava izjave Vojislava Šešelja u vezi s njegovom idejom Velike Srbije, ističe se u presudi.
"Uostalom, one u velikoj mjeri potiču iz dokumenata od prije početka postupka u ovome predmetu. Čak kada se uzmu u obzir stavovi Srba koji se smatraju diskriminatornim, naročito kada je riječ o uspostavljanju njihovih lokalnih institucija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, dokazi uzeti u cjelini ne omogućavaju, prema mišljenju većine, zaključak da je proglašenje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini rezultat kriminalne nakane", pojasnio je u prvostepenoj presudi sudija Antoneti.
Prema njihovom stavu, etničko čišćenje u Zvorniku i Hercegovini nije se dogodilo te da su civili pobjegli iz zona borbenih dejstava da bi se sklonili. Autobusi koji su za to osigurani bili su humanitarna pomoć, a ne dio operacije prisilnog premještanja, smatrale su sudije.
Prvostepena presuda Šešelju donesena je na osnovu glasova sudija Antonettija i Mandiajea Nianga (Mandiaye) koji su preglasali italijansku sutkinju Flaviju Latanci (Lattanzi).
S druge strane, Tužilaštvo je u žalbi tražilo da se presuda preinači u osuđujuću, prema kojoj bi Šešelja proglasili krivim za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini u Srbiji, od 1991. do 1993. godine.
Tužilac Matijas Markusen (Mathias Marcussen) naveo je kako sudije nisu razmatrale ogroman broj dokaza koji je priložen u prvostepenom postupku za zločine koji su počinjeni u BiH i Hrvatskoj. Od 357 paragrafa presude, samo deset govori o počinjenim zločinima, kazao je Markusen.
"Kako bi presuda mogla da bude napisana, a da nisu uzeti u obzir dokazi o zločinima, kako utvrditi da li je postojao udruženi zločinački poduhvat ukoliko nisu razmotreni zločini, kako mogu da se donesu zaključci, ako nisu uzete u obzir razmere zločini, kako žrtve mogu biti sigurne da je pravda sprovedena ukoliko se o zločinima ne raspravlja u presudi", istakao je tužilac Markusen.
- Oslobađanje Šešelja imat će konsekvence na Srbiju i region
- Porodice žrtava u BiH: Sramna presuda Šešelju
Oslobađajuća presuda vođi srbijanskih radikala kod žrtava u BiH i u Hrvatskoj dočekana je sa nevjericom i razočarenjem. Smatrali su da se radi o pristrasnoj odluci, te da će Mehanizam, kao nasljednik Tribunala, u svojoj prvoj presudi bitno izmijeniti zaključke iz prvostepenog postupka.
Vojislav Šešelj je uhapšen 2003. godine, a postupak protiv njega trajao je duže od deceniju. Pušten je iz pritvora u Ševeningenu (Scheveningen) u novembru 2014. godine zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, ali se u Tribunalu nije pojavio na izricanju prvostepene presude.
Najavio je kako neće doći ni na izricanje pravosnažne.
Facebook Forum