Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz tokom dvodnevne posjete Beogradu, susreo se sa najvišim državnim zvaničnicima. Razgovori su dio priprema za redovni šestomesečni izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji treba da podnese početkom juna. U ekskluzivnom razgovoru za RSE uoči posjete Beogradu, glavni tužilac govorio je o saradnji pravosuđa Srbije i BiH, pomirenju na Balkanu kao i završetku mandata Haškog tribunala.
RSE: Da li je neka od izrečenih presuda imala kontraefekat na proces pomirenja među etničkim zajednicama?
Brammertz: Jasno je da naša uloga nije samo da provodimo istrage, suđenja i presude, već i da doprinesemo uspostavi boljih odnosa u regiji kako bi se ljudi mogli okrenuti budućnosti. Iz mog iskustva, kao i iz iskustva drugih tribunala, mogu reći da sami sudski procesi nikada neće dovesti do pomirenja. Društvo to mora preraditi samo, odnosno etničke grupe moraju biti spremne na pomirenje. Ali, ja mislim, da do procesa pomirenja ne može doći ukoliko se ne utvrdi odgovornost. Za mene je utvrđivanje odgovornosti početna tačka, od koje onda kreće pomirenje, ne nametnuto izvana, nego procesom iznutra, Naravno, ostalo je tu još mnogo posla. Kada je riječ o presudama u Hagu, bilo da su one oslobađajuće ili ne, u zavisnosti od toga kojoj etničkoj grupi određena osoba pripada, vidimo veoma različite reakcije. Ali bez obzira na to, utvrđivanje odgovornosti pojedinaca je preduslov za pomirenje naroda.
RSE: Kad razgovarate s običnim ljudima u Bosni, da li vidite stvarni napredak u procesu pomirenja, ili su ratne rane još uvijek suviše bolne?
Brammertz: Svuda u svijetu je nakon rata potrebno određeno vrijeme da bi se stiglo do pomirenja. U julu se obilježava 20 godina od genocida u Srebrenici i kada bi rekli da je proces pomirenja bio uspješan, to ne bi bilo istina. Naravno da su ratne rane još uvijek svježe. Moram spomenuti i veliki broj nestalih osoba koje još uvijek nisu pronađene kao i žrtve seksualnog nasilja, čiji izvršioci još uvijek slobodno hodaju. Još uvijek ima mnogo posla kojeg treba uraditi, ali ono što mi želimo vidjeti je međusobna suradnja političara u Bosni i Hercegovini koji podržavaju međunarodno, kao i domaće pravosuđe, više nego što ga kritikuju.
RSE: Kako gledate na saradnju pravosuđa Srbije i BiH?
Brammertz: Mislim da je postignut znatan napredak u zadnjih nekoliko godina. Potpisani su ugovori o suradnji između sudova. Dva ureda tužilaštva između sebe razmjenjuju informacije, a prije dva mjeseca smo svjedočili uspješnoj akciji hapšenja nekih osoba u Beogradu koje se sumnjiče da su učestvovale u genocidu u Srebrenici. Akcija ne bi bila uspješna bez međusobne suradnje tužilaštava u Beogradu i Sarajevu. U odnosu na prethodne godine, mislim da je ova suradnja ojačala. Ali ne bih rekao da je situacija savršena. Još uvijek postoji veliki broj onih koji su počinili zločine u Bosni, a koji imaju dva državljanstva, i nalaze se u Srbiji. To je jedan od problema o kojem ću razgovarati sa svojim kolegama u Beogradu kako bi ih ohrabrio da još više obrate pažnju na ovakve slučajeve.
RSE: Bliži se kraj mandata Haškog tribunala. Jeste li se umorili od „balkanskih tema“?
Brammertz: Ne, ne bih rekao da sam umoran od teme Balkana. Ja sam Evropljanin i mene veoma interesuje historija Evrope, a Balkan je veoma bitan dio nje. Zbog toga je za mene privilegija ako mogu pomoći regiji da krene naprijed. Možda nisu baš svi uvjereni kako Tribunal igra važnu ulogu u tome, ali osobnog sam stava da ne bi trebali odustati sve dok se ne utvrdi odgovornost za zločine u Evropi. Šta će se desiti poslije, u ovom momentu ne znam. Do 2017. godine sam na ovoj poziciji, do kada i ističe moj mandat u Tribunalu.
