Predstavnici zapadnih zemalja i Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice razgovarali su o tome kako iskombinirati europsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a, rekao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ne navodeći koje tačno zemlje su vodile pomenute razgovore ni kada.
Schmidt je ovo rekao u intervju za bh. web-portal Klix.ba.
"Ja ću reći da se meni ne bi dopalo da budem ovdje još nekih 30 godina. Narednih 20 godina treba biti vrijeme promjena. Ja ću biti ovdje onoliko koliko budem vidio da postoji obaveza da izvještavam Vijeće sigurnosti UN-a. O tome da stvari nisu dovoljno održive da ove država bude bez prisustva međunarodne zajednice na osnovu Dejtona", rekao je Schmidt u intervjuu.
Odbacio je medijske navode da se raspravlja o smanjivanju ovlasti visokog predstavnika, koji na osnovu Bonnskih ovlasti može mijenjati sve zakone i ustave u BiH, osim državnog Ustava BiH, te smjenjivati dužnosnike.
Schmidt je rekao da će ostati u Bosni i Hercegovini sa svim ovlastima koje ima i da će raditi ozbiljno s građanima BiH.
"Samo se radi o koordinaciji između Europske unije i Daytona. Moje nadležnosti su navedene u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sve dok postoji Dayton postoje i te nadležnosti", rekao je Schmidt.
Predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku sudi se pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, za kojeg Dodik tvrdi da nema legitimitet.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena prema sporazumu kojim je okončan rat u BiH 1995, godine, Daytonskim mirovnim sporazumom, tačnije Aneksom 10, sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.
OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, je u junu 2023. donijela dva zakona koji propisuju da se na teritoriji RS-a neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti će se u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.
Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala, odnosno prije nego je entitetski predsjednik potpisao ukaze i naložio objavu u službenom listu.
Istog dana je Schmdit, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".
Milorad Dodik je od početka sudskog procesa zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika izjavljivao da "odbacuje optužnicu", da je sudski proces "politički motiviran", te da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika.
