Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) izjavio je da Srbija poštuje Dejtonski sporazum, uključujući i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
"Moram reći da Srbija, kao potpisnica i kao pravni nasljednik Jugoslavije, zaista poštuje osnovne strukture Dejtona, uključujući i teritorijalni integritet BiH", rekao je Šmit u intervjuu za Glas Amerike, prenosi Beta.
On je naveo da je "bilo nekih pokušaja" predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da privuče predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na svoj put, ali da nije u tome uspio.
"Vidim da on, za sada, nije krenuo tim putem", kazao je Šmit.
Visoki predstavnik je naglasio da Dodik ne poštuje Dejtonski sporazum i da želi da u Republici Srpskoj (jedan od dva bh. entiteta) stvori paralelnu pravnu strukturu, koja bi mu dala laku mogućnost za otcjepljenje.
"To nije samo pitanje Dejtona, već i funkcionalnosti i integriteta cijele regije", kazao je Šmit.
Dalje je naveo da Evropska unija (UN) navikla da podstiče svoje argumente "mrkvom, a ne batinom", dok položaj visokog predstavnika daje "mnogo batina, ali malo mrkvi".
"Vidim da korištenje batine daje rezultate, uključujući i vršenje pritiska na Dodika. To je način da se nosi sa takvim ponašanjem i da se on stabilizuje", ocijenio je Šmit.
Podsjetio je da je na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN rekao da međunarodna zajednica mora biti spremna da djeluje, ako postoji nastojanje za raspadom.
Šmit je naglasio da rastući politički napadi na Dejtonski mirovni sporazum pokazuju da još ne postoji političko pomirenje među građanima, odnosno, kako je naveo, dijelovima političke klase Bosne i Hercegovine.
"Nažalost, političke grupe zauzimaju etnonacionalistički pristup. U ovoj političkoj strukturi, neki ljudi kompromis smatraju znakom slabosti", smatra Šmit.
Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH je zadužena za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat 1995. godine, sa širokim ovlašćenjima, prema kojima može da mijenja zakone i smjenjuje zvaničnike.
Politički predstavnici iz RS ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika i odbijaju saradnju sa njim, u čemu ih podržavaju Rusija i Kina.
Od Šmitovog imenovanja za visokog predstavnika vlasti u RS preduzele su niz neuspješnih akcija s ciljem neustavnog "vraćanja nadležnosti" s državnog na entitetski nivo, kao i neuspješno donošenje neustavnih zakona prema kojima se odluke OHR-a i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji ovog entiteta.
