RSE: Gosodine Sbutaga, u nekim crkvenim i političkim krugovima govori se o mogućnosti da papa Benedikt XVI posjeti region i da u sklopu te posjete možda obiđe i Crnu Goru. Šta znate o tome i da li je ta mogućnost uopšte realna?
Sbutega: Ovo je treći put u zadnje dvije godine da se u crnogorskoj, pa i srpskoj javnosti, govori o mogućoj posjeti pape regionu, a posebno Crnoj Gori. Što se tiče ove informacije koja je u zadnje vrijeme aktuelna u srpskoj i crnogorskoj štampi i javnom mnjenju radi se o pozivu koji je upućen papi od strane Međunarodne biskupske konferencije "Ćirilo i Metodije" koja obuhvata katolički skup, odnosno katoličke biskupije Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije i koja je prije mjesec dana zasjedala u Beogradu i koja je uputila papi poziv da posjeti ne Kosovo, budući da Vatikan još uvijek nije priznao Kosovo, prema tome da posjeti Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru povodom dva, odnosno tri kršćanska značajna jubileja, jedan je godišnjica Majke Tereze, drugi je 1.200 godina Jubileja od prenosa tijela Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor i treći je koji se istina slavi tek za nekoliko godina, ali koji bi se povezao sa ova dva jubileja to je 1.700 godina od milanskog Edikta kojim je car Konstantin koji je inače bio porijeklom Ilir iz okoline Niša, legalizovao kršćanstvo i koji je izuzetno značajan ne samo za kršćanske crkve nego isto tako za civilizaciju. Međutim, to je jedan poziv koji još uvijek nema težinu potpunog poziva papi na koji se može očekivati neki zvanični odgovor.
RSE: Zašto je to tako? Zašto kažete da taj poziv nema težinu?
Sbutega: On ima težinu poziva od strane Crkve, ali da bi papa posjetio jednu zemlju potrebna su dva uslova, odnosno dva poziva. Budući da je papa vjerski poglavar Katoličke crkve normalno je da je potreban i poziv lokalne Katoličke crkve bilo koje zemlje, međutim, budući da je on i poglavar jedne države, odnosno monarh Vatikanske države potreban je i poziv šefova država u ovom slučaju se radi o tri države. Budući da taj poziv nije upućen od strane državnih vlasti sve tri zemlje, nijesu se stekli formalni uslovi za tu posjetu. Da li će oni biti naknadno upućeni to još uvijek ne znamo.
RSE: Poglavar Srpske pravoslavne crkve Amfilohije nedavno je na pitanje šta misli o toj mogućnosti kazao da bi Vatikan u slučaju da se papa zaista odluči na posjetu morao prvo da se dogovori sa, kako je rekao, pomjesnom crkvom, mislio je na srpsku. Kako to komentarišete u svjetlu onoga o čemu ste do sada govorili?
Sbutega: Za dolazak pape u neku zemlju nužna su i ova dva prva poziva. Ne traži se poziv od strane lokalnih nekatoličkih crkava. Međutim, ima jedno pravilo koje nije formalne prirode, ali je značajno da papa kada dolazi u zemlju katolične crkve u kome katolici nijesu većina, da bez obzira o kojoj se većini vjerskoj radi, ne dolazi ukoliko ne postoji saglasnost većinske vjerske zajednice za njegov dolazak. To nije formalne prirode, ali je bitne prirode zbog toga što papa ne dolazi da unosi sukobe, razlike i diskusije između članova različitih vjerskih zajednica nego obrnuto i ukoliko ne postoji saglasnost ili postoji otpor drugih vjerskih zajednica onda naravno papa ne dolazi. Tako, na primjer, u Rusiju nije pošao ni prethodni i ovaj papa iako je to vrlo važna stvar iako postoje intencije i pokušaji i prethodnog pape i sadašnjeg pape da obavi tu posjetu. Izjava mitropolita Amfilohija je samo djelimično tačna. Dakle, nije nužno formalno da papa prvo pita, odnosno vrh Katoličke crkve, tj. Sveta Stolica, da prvo kontaktira pomjesnu crkvu bez obzira o kojoj se radi i da se traži njen koncenzus, ali se naknadno i traži njen, ako ne direktno ono indirektno njena saglasnost, odnosno pristanak jer je posjeta pape vezana i za susrete i sa drugim članovima drugih vjerskih zajednica.
Sbutega: Ovo je treći put u zadnje dvije godine da se u crnogorskoj, pa i srpskoj javnosti, govori o mogućoj posjeti pape regionu, a posebno Crnoj Gori. Što se tiče ove informacije koja je u zadnje vrijeme aktuelna u srpskoj i crnogorskoj štampi i javnom mnjenju radi se o pozivu koji je upućen papi od strane Međunarodne biskupske konferencije "Ćirilo i Metodije" koja obuhvata katolički skup, odnosno katoličke biskupije Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije i koja je prije mjesec dana zasjedala u Beogradu i koja je uputila papi poziv da posjeti ne Kosovo, budući da Vatikan još uvijek nije priznao Kosovo, prema tome da posjeti Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru povodom dva, odnosno tri kršćanska značajna jubileja, jedan je godišnjica Majke Tereze, drugi je 1.200 godina Jubileja od prenosa tijela Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor i treći je koji se istina slavi tek za nekoliko godina, ali koji bi se povezao sa ova dva jubileja to je 1.700 godina od milanskog Edikta kojim je car Konstantin koji je inače bio porijeklom Ilir iz okoline Niša, legalizovao kršćanstvo i koji je izuzetno značajan ne samo za kršćanske crkve nego isto tako za civilizaciju. Međutim, to je jedan poziv koji još uvijek nema težinu potpunog poziva papi na koji se može očekivati neki zvanični odgovor.
RSE: Zašto je to tako? Zašto kažete da taj poziv nema težinu?
RSE: Poglavar Srpske pravoslavne crkve Amfilohije nedavno je na pitanje šta misli o toj mogućnosti kazao da bi Vatikan u slučaju da se papa zaista odluči na posjetu morao prvo da se dogovori sa, kako je rekao, pomjesnom crkvom, mislio je na srpsku. Kako to komentarišete u svjetlu onoga o čemu ste do sada govorili?
Sbutega: Za dolazak pape u neku zemlju nužna su i ova dva prva poziva. Ne traži se poziv od strane lokalnih nekatoličkih crkava. Međutim, ima jedno pravilo koje nije formalne prirode, ali je značajno da papa kada dolazi u zemlju katolične crkve u kome katolici nijesu većina, da bez obzira o kojoj se većini vjerskoj radi, ne dolazi ukoliko ne postoji saglasnost većinske vjerske zajednice za njegov dolazak. To nije formalne prirode, ali je bitne prirode zbog toga što papa ne dolazi da unosi sukobe, razlike i diskusije između članova različitih vjerskih zajednica nego obrnuto i ukoliko ne postoji saglasnost ili postoji otpor drugih vjerskih zajednica onda naravno papa ne dolazi. Tako, na primjer, u Rusiju nije pošao ni prethodni i ovaj papa iako je to vrlo važna stvar iako postoje intencije i pokušaji i prethodnog pape i sadašnjeg pape da obavi tu posjetu. Izjava mitropolita Amfilohija je samo djelimično tačna. Dakle, nije nužno formalno da papa prvo pita, odnosno vrh Katoličke crkve, tj. Sveta Stolica, da prvo kontaktira pomjesnu crkvu bez obzira o kojoj se radi i da se traži njen koncenzus, ali se naknadno i traži njen, ako ne direktno ono indirektno njena saglasnost, odnosno pristanak jer je posjeta pape vezana i za susrete i sa drugim članovima drugih vjerskih zajednica.
