Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija zakazalo je za 15. maj debatu o Bosni i Hercegovini.
Nije objavljeno šta će biti konkretno tema, niti ko će se obratiti na sjednici.
U Vijeću sigurnosti UN-a je utorak, 30. aprila, održana vanredna sjednica o Bosni i Hercegovini na zahtjev Rusije. Moskva je kao povod za raspravu navela "narušavanje sigurnosne situacije i rizike podrivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma.
Rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a održavaju se u trenutku dok Srbija i političari entiteta Republika Srpska (RS), uz saveznika Rusiju, lobiraju protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, koja bi se trebala naći na dnevnom redu tokom ovog mjeseca.
Pored ostalog, predlaže se da Generalna skupština "11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine".
UN, navodi se u tekstu prijedloga, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici".
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici karakterizirao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.300 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i domaćim sudovima na oko 700 godina zatvora.
Na doživotni zatvor su za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine počinjene na području BiH osuđeni, pored ostalih, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić te ratni predsjednik tog entiteta Radovan Karadžić.
Usprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nazivajući to "zločinom".
