Glavno pitanje za analitičare koji je bave Bliskim istokom je šta se od proteklog vikenda događa u Saudijskoj Arabiji?
Da li je princ prijestolonasljednik Mohamad bin Salman započeo reforme čiji je primarni cilj borba protiv korupcije i “povratak Saudijske Arabije umjerenom islamu”, kako je to obećao u maju kada je iznenada uz mjesto ministra odbrane promovisan i u prijestolonasljednika, ili je borba protiv korupcije usput poslužila i za uklanjanje svih mogućih političkih rivala.
Pitanje je, naravno, i kako se u sve to uklapaju i ostali jednako iznenadni događaji od prošlog vikenda u Rijadu i okolnim zemljama.
Slijed tih, naizgled nepovezanih događaja, izgledao je ovako:
Prvo se u subotu libanski premijer Sad Hariri, upravo iz Rijada, ne iz Bjeruta, javno oglasio i saopštio da je podnio ostavku na funkciju šefa Vlade Libana, i za to optužio Teheran, rekavši da to čini jer mu je život ugrožen i jer bi mogao završiti isto kao njegov otac, Refik Hariri, koji je ubijen 2005.
Dok su se čekale prve reakcije, stigla je vijest da je Saudijska Arabija presrela balističku raketu iznad njene teritorije, a ubrzo potom su svjetski mediji objavili snimak večernjeg praska u blizini aerodroma u Rijadu, nakon čega je uslijedilo saopštenje Ministarstva vanjskih poslova nepriznate pobunjeničke vlade Huta iz Sane, da je raketa ispaljena iz Jemena i da je pogodila cilj.
Uslijedilo je novo saopštenje Saudijske Arabije da su raketu presreli u blizini aerodroma njihovim raketama Patriot, i da nema ni materijalne štete ni ljudskih žrtava.
Nekako u isto vrijeme iz Bjeruta se javnim medijskim obraćanjem oglasio lider Hezbolaha, moćnih libanskih šiitskih milicija, Hasan Nasralah, i ukazao na činjenicu da se Hariri oglasio iz Rijada, ne Bjeruta što bi bilo logično. Nasralah je odmah iskazao sumnju da je Hariri zapravo zatočenik vlasti Saudijske Arabije.
Iran je takođe negirao da ima bilo kakave veze sa Haririjevom ostavkom.
I dok su analitičari pokušavali da ovim dešavanjima daju smisao stigla je nova “bomba” iz Rijada. Tokom noći je uhapšeno 11 prinčeva, četri ministra i desetine bivših ministara zbog korupcije.
Pritvor je, istina, hotel Ritz Carlton, ali su uglavnom svi saglasni da je mladi princ Mohamed bin Salman pokazao da je spreman da preuzme rizik rijetko viđen na Bliskom istoku.
“Zatvoreni“ u Ritz Carltonu vrijedni 800 miljardi dolara
U četvrtak je objavljeno da je u velikoj istrazi korupcije u Saudijskoj Arabiji uhapšeno ukupno 201 od 208 ispitanih osoba, a sumnjiče se zloupotrebu više od 100 milijardi dolara. Procjenjuje se da je 1.700 bankovnih računa zamrznuto na osnovu istrage koja, prema riječima glavnog državnog tužioca Saud al-Modžeba, traje već tri godine.
Saudijska Arabija je najavila da će konfiskovati i imovinu u inostranstvu nekoliko desetina visokih zvaničnika uhapšenih od subote do danas. Tužilac je odbio da saopšti ko je sve ispitan u ovoj istrazi od subote.
Komitet za borbu protiv korupcije na čijem je čelu princ Mohamed nije objavio detalje o optužbama protiv uhapšenih, ali je državni tužilac rekao da je riječ o krivičnim djelima pranja novca, podmićivanja, iznuda i zloupotrebi javnih dužnosti za ličnu dobit.
Komora za trgovinu i industriju Saudijske Arabije procjenjuje da, ukoliko bi se povratila sva nelegalno stečena imovina uhapšenih zvaničnika njena vrijednost bi iznoslila 800 milijardi dolara.
Vjeruje se da se većina te imovine nalazi na ofshore računima i u nekretninama u inostranstvu. Većina uhapšenih takođe ima svoje avione. Navodno se u poreskim rajevima nalazi bogatsvo u vrijednosti od 300 milijardi dolara, odnosno oko 55 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
Korupcija u Saudijskoj Arabiji je decenijama već “rak rana” koja nagriza društvo. Saudijci su se godinama žalili na sveopštu korupciju i zloupotrebu javnih fondova od strane visokih zvaničnika, te na rasprostranjeni nepotizam u kraljevstvu. Članovi kraljevske familije godinama su primali zatvorene mjesečne “stipendije u državnim koferima” koji su rasli sa rastom cijena nafte.
No sa drastičnim padom cijena nafte u posljednje tri godine saudijska Vlada je bila prinuđena da uvede mjere štednje, čime su smanjeni brojni dodaci a povećani troškovi za prosječne građane.
Ali i pored navedenog, posmatrači vjeruju da ovakava čistka u kraljevsko-državnim redovima koju je pokrenuo ambiciozni princ prijestolonasljednik po mnogo čemu ukazuje da je riječ i o uklanjanju rivala.
Antokorupcijska istraga – čišćenje rivala
Među uhapšenima u Carlton Ritzu u Rijadu je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, princ Alvaled bin Talal sa velikim poslovnim interesima na Zapadu, koji slovi za zagovornika modernizacije Saudijske Arabije i smatra se za najzaslužnijeg člana kraljevskog establišmenta za nedavno odobreno pravo ženama da voze automobil.
Među uhapšenima su takođe i dvojica bivših sinova pokojnog saudijskog kralja Abdulaha, brata aktuelnog kralja Salmana, uključujući i princa Miteba bin Abdulaha, koji je do subote bio na čelu moćne Nacionalne garde. Miteb je ranije bio kandidat za kraljevski tron i vjeruje se da se protivio odluci da 32 -godišnji kraljev sin Mohamed bin Salman postane očev nasljednik na prijestolu.
Analitičar Tomas Lippmann koji se bavi Saudijskom Arabijom kaže da vjeruje da je antikorupcijska istraga zapravo “otimanje vlasti” jer su njene mete isključivo odabrani članovi kraljevske porodice i poslovne zajednice Saudijske Arabije.
Lippamann je The Guardianu rekao da je takođe veoma teško u Saudijskoj Arabiji povući liniju između toga što konstituiše korupciju i kako su poslovni aranžmani, ugovori i pristup dobijani svih ovih godina.
Unutar Saudijske Arabije međutim mnogi poteze princa Mohameda doživljavaju kao revoluciju, naročito oni koji se raduju protresanju iz temelja do sada nedodirljive kraljevske elite i naravno žene, čija su prava u ovoj naciji poznatoj po zatvorenim i rigidnim stavovima prema ženama značajno počela da se mijenjaju na bolje.
U šoping centru izvan Rijada prošlog mjeseca je Zeina Farhan šetala sa maramom za glavu nehajno prebačenom oko ramena, kada se pored nje zaustavila religijska policija. Zaledila se kada je muškarac u autombilu počeo da spušta staklo. On joj je međutim ljubaznim glasom samo rekao:
„Molim vas gospođo možete li samo da pokrijete svoju kosu tokom molitve,“ upitao je.
„Ja sam rekla OK. On je rekao hvala i odvezao se dalje. To je bilo sve. Ja sam bila u šoku“, ispričala je The Guardianu 32 -godišnjakinja i podsjetila da je cijelog svog odraslog života hodala sa strahom, jer se za nepokrivanje glave maramom moglo završiti u zatvoru.
„Uvrede, bičevanje, stid“, kaže i dodaje: „Vidjeti ih danas ovako jasno pokazuje koliko se stvari mijenaju."
U proteklih godinu dana religijskoj policiji, koja je decenijama zagorčavala život ženama u ovoj zemlji, oduzete su mnoge ovlasti, prije svega da hapsi i određuje što je ispravno što nije.
Mohamed bin Salman ili kako ga već skraćno zovu MBS uzdrmao je mnoge temelje Saudijske Arabije.
Revolucija i šok za sistem
„Reći da je to šok za sistem, nije dovoljno precizno“, kaže visoki saudijski zvaničnik koji ne želi da ga imenuju, dok ministar koji je isto tako želio anonimnost, navodi:
“Poruka je da sve što je ranije bilo u Saudijskoj Arbiji više ne važi. Ovo je revolucija. Sve je tako osjetljivo. Moramo biti strpljivi dok sve ne dođe na svoje mjesto.”
Sam princ je ranije obećavajući promjene i usvajanje umjerene struje islama, za tvrdolinijašku, koju je slijedila njegova država, optužio je Islamsku revoluciju u Iranu 1979.
“Nijesmo znali kako da se nosimo sa tim i problem se širio svugdje po svijetu. Sada je vrijeme da se toga oslobodimo”, rekao je princ Mohamed.
Doktor H.A Hellyer, viši istraživač Atlanskog vijeća, pak kaže da oštra promjena retorike međutim ne znači da će se novo saudijsko vođstvo riješiti vehabizma.
”Promjena filozofskog nivoa gdje saudijski religijski establišment više nije vehabi? Bilo bi to monumentalno pomjeranje, i ja nijesam siguran da je MBS (princ Mohamed) upošte zaintresovan da to uradi“, kaže ovaj britanski stručanjak za arapski svijet.
Dio saudijske poslovne elite koja ima redovan pristup princu pak kaže:
„On pozicionora sebe kao lidera sunitskog svijeta“.
Tako se vraćamo ostalim događajima od proteklog vikenda.
Oni su se razvijali tako što su Rijad i Teheran razmjenjivali međusobne optužbe zbog balističke rakete iz Jemena, za koju se sumnja da su je pobunjenički Huti, koji već dvije godine kontrolišu glavni grad Jemena Sanu, dobili iz Irana.
Princ Mohamed je čak ustvrdio da je šiitski Iran na taj način objavio rat Saudijskoj Arabiji, dok je Teheran sve tvrdnje odbacio kao “glupost”.
Šiitski Teheran i sunitski Rijad u borbi za prevlast na Bliskom istoku
Kako piše Financial Times (FT) tenzije na Bliskom istoku ponovo rastu dok se Iran i Saudijci laktaju za prevlast.
U Jemenu već više od dvije godine traju borbe između pobunjeničkih Huta koji kontolišu Sanu i koji imaju podršku Teherana, i snaga lojalnih predsjedniku međunarodno priznate vlade Abdelrabu Mansudu Hadiju koji većinu vremena provodi u Rijadu. Njihovim snagama od 2015. podršku, prije svega vazdušnim napadima, pruža Rijad.
U ratu u Jemenu, koji se vodi u sjenci sirijskog sukoba, do sada je poginulo više od 8.500 ljudi, a ranjeno je više od 58.500. No najveći problem je glad od koje već dugo umiru nuhranjena bolesna djeca. Ujedinjene nacije (UN) situaciju u Jemenu naziva "najgorom humanitarnom krizom na svijetu".
Kako su u dramatičnim apelima prevashodno adresiranim na Saudijsku Arabiju zbog vazdušne blokade, posljednja dva dana upozorili zvaničnici UN, više od 7 miliona ljudi u Jemenu na ivici je gladi.
Princ Mohamed se smatra "arhitektom" dvogodišnjeg jemenskog sukoba.
Toby Jones sa Rutgers Univerziteta, autor knjige "Pustinjsko kraljevstvo" za Democracy Now je Saudijsku Arabiju nazvao "najopasnijim igračem na Bliskom istoku" i rekao da je malo validnih dokaza da iza pobune Huta u Jemenu stoji Iran.
Sa tim se saglasila i nagrađivana jemenska novinarka Afrah Nasser, koja je zahvaljujući Komitetu za zaštitu novinara (CJP) sada u Vašingtonu, i koja kaže da saudijski princ prijestolonasljednik koristi sve, uključujući i omogućavanje ženama da voze u Saudijskoj Arabiji, za svoje ciljeve koji nemaju veze sa reformskom agendom.
Na pitanje da li je bi se moglo dogoditi da zbog podignutih tenzija dođe do rata između Irana i Saudijske Arabije, Toby Jones je rekao da "nema opasnosti" naročito zato što princ ima različite rezulatate u dosadašnjim akcijama, ali da bi sasvim sigurno volio da to drugi urade za Rijad i da ih sve ohrabruje "uključujući i SAD".
Još aktuelnije poprište konflikta između Rijada i Teherana je Liban, u kojem se vjeruje da je premijer Sad Hariri, koji je u subotu iznenada iz Saudijske Arabije ponio ostavku zapravo zatočenik arapskog kraljevstva. Dvojica libanskih ministra su u četvrtak Reutersu to rekli i zatražili da im premijer bude vraćen.
Sumnje se kreću od toga da su ga Saudijci prisili da podnese ostavku i stavili u kućni pritvor do toga da mu je kretanje ograničeno i da je pod nadzorom.
Sad Hariri, je u subotu upravo iz Rijada, podnio ostavku na mjesto premijera Libana i za to optužio Teheran, te obrazložio da to čini jer mu je život ugrožen i jer bi mogao završiti isto kao njegov otac, takođe libanski lider, ubijen 2005.
Lider Hezbolaha, moćnih libanskih šiitskih milicija koje imaju zaleđe Irana, Hasan Nasralah, a potom i iranske vlasti to su negirale i ukazale na činjenicu da se Hariri oglasio iz Rijada, a ne Bjeruta što bi bilo logično. Već tada su izrazili sumnju da je Hariri zapravo zatočenik vlasti Saudijske Arabije.
Sad Hariri se od podnošenja ostavke nije niti pojavljivao niti oglašavao, a libanski patrijarh Maronit najavio je da planira da ide u posjetu premijeru u Rijad sljedeće sedmice.
Macron iznenada u Rijadu, Hariri i državljanin Francuske
U četvrtak je u TV obraćanju Haririjeva stranka, Pokret za budućnost iz Bejruta tražila njegov povratak, koji je, kako su naveli, neophodan za očuvanje libanskog sistema. Haririja su nazvali premijerom i nacionalnim liderom. Predsjednik libanske Skupštine, nije inače prihvatio Haririjvu ostavku.
U četvrtak veče su takođe Saudijska Arabija, a potom i Ujedinjei Arapski Emirati(UAE) i Kuvajt naložili svojim građanima da napuste Liban. Dok je francuski predsjednik Emmanul Macron u četvrtak veče iznenada donio odluku da posjeti Saudijsku Arabiju.
Macron u Rijadu razgovara sa prijestolonasljednikom Muhamedom ben Salmanom o situaciji u Iranu, Jemenu i Libanu.
Libanski premijer Hariri je inače i francuski državljanin.
"Čuo sam veoma oštre stavove Saudijske Arabije prema Iranu i smatram da nisu odgovarajući", rekao je Macron u Dubaiju sinoć završavajući jednodnevnu posjetu.
"Važno je razgovarati sa svima", dodao je Macron ističući da Francuska ima "ulogu u izgradnji mira".
Ulogu u izgradnji mira na Bliskom istoku imaju i SAD, a kako navodi The New York Times (NYT), administracija predsjednika Donalda Trumpa učinila je veoma malo da obuzda regionalne ambicije ili ublaži zapaljivi pristup Rijada Teheranu. Naprotiv, činili su upravo suprotno.
Jared Kushner, zet Donalda Trumpa i savjetnik Bijele kuće, posjetio je Saudijsku Arabiju najmanje tri puta ove godine uključujući i održavanje veoma ekstenzivnih razgovora sa princom Mohamedom prošle sedmice, neposredno prije početka akcije u Rijadu.
Sam američki predsjednik se oglasio porukom na Twitteru početkom sedmice u kojoj je rekao kako "vjeruje da kralj Salman i princ prijestolonasljednik znaju tačno šta rade".
Kuća Trump i kuća Saud
Financial Times pak u tekstu pod naslovom “Kuća Trump i kuća Saud” navodi da bi se moglo zaključiti da je riječ o "podudaranju iz raja".
“Sa zajedničkim ukusom prema zlatnim liftovima, Trumpova familija i kuća Saud osuđeni su na savez u istom pentahusu. Ali afinitet između Donalda Trumpa američkog predsjednika, i Mohameda bin Salmana, de facto monarha Saudijske Arabije, ide dalje od dijeljenja estetike prema ‘diktatorskom šiku’. Ona je uglavnom transakcijska. Američko-saudijski odnos je suština Trumpijanske diplomatije. Njeno cvjetanje simbolizuje propadanje globalnog poretka kojeg su predvodile SAD, ” napisao je Edward Luce u tesktu za FT.
Kako kaže, sve viđeno pokazuje i sliku jednog predsjednika koji ne može napraviti razliku između nacionalnih interesa i porodičnog biznisa. To je bi se prije dalo očekivati od saudijskog kraljevskog člana nego američkog predsjednika.
NYT pak zaključuje da princ Mohamed bije mnogo bitaka, sa različitim rezultatima, na mnogim frontovima, protiv Jemena, Katara i sopstvenog političkog sistema. Hladnije glave - bilo u Rijadu bilo u Vašingtonu - trebale bi ga savjetovati da na tu listu ne dodaje i rat Iranom.
Facebook Forum