Izrael i Saudijska Arabija nikada nisu imali diplomatske odnose i počeli su da rade na normalizaciji veza koje bi mogle imati širi uticaj na Bliski istok.
Dok Sjedinjene Države aktivno pregovaraju o detaljima, palestinski lideri koji su 2020. osudili napore da se prekine diplomatska izolacija Izraela u arapskom svijetu, sada traže uticaj u pregovorima, pišu svjetski mediji.
Značajniji ustupak Palestincima
Kada su Bahrein, Maroko i Ujedinjeni Arapski Emirati 2020. godine uspostavili značajne diplomatske veze s Izraelom, palestinsko vodstvo je taj proces osudilo kao izdaju jer su sporazumi, prema pisanju Njujork tajmsa (The New York Times), preokrenuli višedecenijsku arapsku praksu izolacije Izraela.
Tri godine kasnije, usred napora Sjedinjenih Država da posreduju u sklapanju sličnog pakta između Izraela i Saudijske Arabije, palestinski čelnici zauzimaju drugačiji pristup: angažman, piše list, dodajući da su 5. septembra palestinski izaslanici doputovali u Rijad kako bi razgovarali o tome koje bi zahtjeve Saudijska Arabija mogla postaviti u ime Palestinaca.
Iako i dalje postoji malo palestinskog entuzijazma za proces normalizacije, ukazuje Njujork tajms, promjena u odnosu na period prije tri godine pokazuje da palestinsko vodstvo smatra da sada može dobiti više regionalne podrške kroz učešće u pregovorima, barem u ovoj ranoj fazi.
S druge strane, Saudijci također traže značajnije ustupke od onih koji su 2020. ponuđeni njihovim susjedima Emiratima, istakao je njujorški list, naglasivši da Rijad želi veću vojnu saradnju sa Sjedinjenim Državama, kao i američku podršku njihovom civilnom nuklearnom programu.
Uz to želi i da Izrael učini značajne ustupke Palestincima i razmatra šta će tražiti.
Godine 2020. čelništvo Emirata osiguralo je samo simboličnu gestu: privremeno odgađanje planova Izraela da aneksira Zapadnu obalu. Analitičari smatraju da Saudijci, svjesni svoje moćne uloge na Bliskom istoku, žele dobiti nešto značajnije za Palestince.
Palestinsko i saudijsko vodstvo od aprila razgovara o tome šta bi Palestinci mogli dobiti razgovorima. Mahmud Abas, predsjednik poluautonomne Palestinske uprave na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, posjetio je Džedu tog mjeseca i od tada se održavaju kontakti. U znak dobre volje prošlog mjeseca, Saudijci su imenovali svog prvog izaslanika za Palestince, Naifa al-Sudairija.
Dok pojedine vodeće međunarodne, izraelske i palestinske organizacije za ljudska prava optužuju Izrael da sprovodi zločin aparthejda kroz svoje postupanje s Palestincima, drugi smatraju da Abas sada jedva da ima izbora.
Bojkot procesa normalizacije Saudijske Arabije, ukazuje Njujork tajms na ocjene analitičara, rizikovalo bi otuđenje i američke i saudijske vlade, dva moćna partnera koje Abas teško da može ignorisati.
Relativno skromni zahtjevi
Palestinski čelnici žele da se Izrael odrekne kontrole nad malim dijelovima Zapadne obale i uništi neke tamošnje ilegalne izraelske zajednice kao dio bilo kakvog sporazuma kojim se, uz posredovanje SAD, uspostavljaju diplomatske veze između Izraela i Saudijske Arabije, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Relativno skromni palestinski zahtjevi, predstavljaju još jedan znak da je liderstvo Zapadne obale spremno sarađivati s naporima Bijele kuće u postizanju značajnog bliskoistočnog sporazuma, naglasio je list uz ocjenu da iako se komplikovane rasprave suočavaju s ogromnim preprekama, osiguravanje podrške Palestinaca dalo bi svakom dogovoru dodatni legitimitet.
Posljednjih mjeseci, ističe Volstrit džurnal, izaslanici palestinskih vlasti dali su američkim i saudijskim zvaničnicima konkretne ideje o tome koje bi korake željeli vidjeti kao dio bilo kojeg izraelsko-saudijskog sporazuma. To uključuje pozive Izraelu da palestinskim vlastima da veću kontrolu nad nekim dijelovima Zapadne obale i pokušaj rušenja ilegalnih izraelskih naselja.
Palestinci također vrše pritisak na administraciju Džoa Bajdena (Joe Biden) da ispuni svoje obećanje o ponovnom otvaranju američkog konzulata u Jeruzalemu, koji je 2019. zatvorila administracija Donalda Trampa (Trump), te da SAD podrži punu palestinsku zastupljenost u Ujedinjenim nacijama, prenosi list tvrdnje neimenovanih zvaničnika.
Palestinski zahtjevi nisu ni blizu zahtjevima koji se često iznose na javnim forumima, gdje se čelnici čvrsto drže dugogodišnjih zahtjeva da Izrael okonča svoju okupaciju i omogući stvaranje nezavisne palestinske države na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze.
Palestinski čelnici mogli bi tražiti značajnije ustupke od Izraela u predstojećim mjesecima, a Bajdenova administracija je jasno dala do znanja da želi da bilo kakav dogovor između Izraela i Saudijske Arabije unaprijedi napore za stvaranje palestinske države.
Čelnici Saudijske Arabije također javno govore da neće uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom dok se ne dostigne taj prag. Međutim, prema ocjeni Volstrit džurnala, ne očekuje se da će se kraljevstvo čvrsto držati tih zahtjeva koji se generalno smatraju nerealnim u sadašnjim uslovima.
Izraelski ustupci
Nudeći nastavak pomoći palestinskim vlastima dok se zemlja približava uspostavi diplomatskih odnosa s Izraelom, saudijski zvaničnici, prema pisanju londonskog Tajmsa (The Times), traže Abasovu podršku koja se smatra ključnim korakom u davanju legitimiteta svakom saudijsko-izraelskom sporazumu o normalizaciji odnosa.
Saudijska Arabija je od 2002. godine pridonijela više od 480 miliona dolara Palestinskoj upravi. Međutim, dodaje list, sredstva su počela presušivati 2016. zbog optužbi za korupciju i neučinkovitost vodstva, da bi 2021. finansijska pomoć bila poputno ukinuta što je dovelo palestinsko vodstvo u očajnički položaj.
Ipak, ministar vanjskih poslova Palestinske uprave Rijad al-Maliki je ovog mjeseca izrazio povjerenje u saudijsko-palestinske odnose, istovremeno pozivajući na otpornost na potencijalni pritisak Bajdenove administracije.
Za Saudijsku Arabiju, naglasio je Tajms, pitanje priznavanja Izraela posebno je delikatno zbog njegovog starateljstva nad najsvetijim mjestima islama, što mu daje jedinstven položaj u muslimanskom svijetu.
Prethodno se Rijad obavezao da će uspostaviti normalne odnose samo ako Izrael omogući uspostavu nezavisne palestinske države.
Analitičari sugerišuu da bi se podrška Palestinske uprave sporazumu o normalizaciji mogla tumačiti na dva načina: mogla bi se posmatrati kao jača, stabilnija vlast koja unapređuje položaj Saudijske Arabije ili kao slabija koja je ugrozila svoja načela radi finansijske pomoći.
S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu), naznačio je u nedavnim intervjuima da ne vjeruje da bi značajni ustupci Palestincima bili potrebni za sporazum sa Saudijskom Arabijom. Tvrdolinijaši u njegovoj desnoj koaliciji, ocjenjuje Tajms, vjerovatno neće prihvatiti ustupke u bilo kojem scenariju.
Ipak, američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) je ranije upozorio da bi Izrael mogao pogrešno procijeniti situaciju ako pretpostavi da značajni ustupci neće biti potrebni za postizanje sporazuma sa Saudijcima.
'Veliki dogovor' kao velika iluzija
Poriv za posredovanjem u mirovnim sporazumima na Bliskom istoku konstanta je američke diplomacije i sada je red na Bajdenovu administraciju da krene ovim dobro utabanim putem, napisao je kolumnista Fajnenšl tajmsa (The Financial Times) Gidion Rahman (Gideon Rachman).
Bijela kuća radi na "velikom dogovoru" na Bliskom istoku koji bi doveo do normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije. Kako bi pomogle u tome, SAD su navodno spremne da ponude sigurnosne garancije Saudijskoj Arabiji, kao i pomoć za civilni nuklearni program, dok je izraelski dio nagodbe da ponudi neke ustupke Palestincima.
Veliki dogovor donosi nekoliko "pobjeda" koje zvuče zavodljivo, ističe Rahman u rubrici 'Mišljenja' dodajući da bi to proširilo mir i stabilnost na Bliskom istoku, ojačalo SAD u suparništvu s Kinom za globalni uticaj, dok bi Bajdenu dalo diplomatsko postignuće kojim bi se mogao pohvaliti uoči predsjedničkih izbora 2024.
Nažalost, stvarnost dogovora mogla bi biti mnogo manje privlačna, ocjenjuje Rahman za londonski list, ističući kako bi SAD na kraju mogle obećati da će braniti nestalnu autokratiju u Saudijskoj Arabiji, dok će podržati izraelsku vladu koja brzo nagriza vlastitu demokratiju.
U međuvremenu, očekivani dobici - otpor Kini i napredak za Palestince - možda se nikada neće ostvariti. U tom slučaju će se veliki dogovor pokazati kao velika iluzija koja, prema ocjeni kolumniste Fajnenšl tajmsa, rizikuje nagrađivanje pogrešnih ljudi, u krivo vrijeme, iz pogrešnih razloga.
Facebook Forum