Piše: Ines Šaškor
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Izbori u Bosni i Hercegovini veoma su blizu, a službeni Zagreb djeluje nekako udaljeno. Politički vrh suzdržan je u izjavama. Netko bi možda pomislio da je to dobra vijest – konačno su shvatili da je riječ o izborima u drugoj državi. Bit će ipak da je riječ o nečem drugom.
Glavna mantra službene politike – "jednakopravnost Hrvata" koja se trebala realizirati promjenama izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, izjalovila se.
Niti lobiranje na najvažnijim svjetskim adresama nije pomoglo.
U vlastima bliskim medijima krenule su žalopojke kako će, eto, opet Bošnjaci imati prigodu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tim se krugovima ne dvoji da bi izbor Dragana Čovića bio jedini legitimni izbor hrvatskog naroda u susjednoj državi.
Stavljajući sve na jednu kartu i nastojeći povezati presudu Ustavnog suda BiH u prizivu Bože Ljubića iz 2016. godine - koja se tiče načina izbora u Domu naroda parlamenta Federacije BiH s načinom izbora članova Predsjedništva - vodeći HDZ-evi političari pokazali su se nedoraslima.
Može vas interesirati: Zašto HDZ i HNS 'prozivaju' za 'državni udar'?
Arogancija kojom se hrvatska predsjednica poslužila, lobirajući prije nekoliko mjeseci kod turskog predsjednika, bez prisustva državnih predstavnika BiH, svakako nije pomogla.
Međutim, Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je internacionalizirati pitanje bosanskohercegovačkih izbora.
Tako je ovih dana, boraveći u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, u bilateralnim susretima, ponovno aktualizirala tu temu.
Nakon susreta s Erdoganom kazala je da su razgovarali (i) o stanju u jugoistočnoj Europi.
"Prvenstveno tu su izbori koji slijede u BiH 7. listopada i situacija nakon toga, te što možemo zajednički učiniti kako bismo Bosni i Hercegovini pomogli na putu prosperiteta i Europske unije i NATO-a", precizirala je hrvatska predsjednica.
Nakon susreta s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom ustvrdila je da "dijelimo zabrinutost za stanje na jugoistoku Europe, niz procesa koji se otvaraju u predstojeće vrijeme, počevši od izbora u BiH i činjenice da nije izmijenjen Izborni zakon, preko pregovora između Beograda i Prištine, do iščekivanja rezultata makedonskog referenduma".
Glavni tajnik UN-a "dijeli zabrinutost" zbog toga što nije promijenjen Izborni zakon u BiH?
Ni susret sa šefom ruske diplomacije Sergejom Lavrovim nije protekao bez spominjanja Bosne i Hercegovine.
I dok je rusko Ministarstvo vanjskih poslova spomenulo samo kako je "posebna pažnja bila posvećena situaciji na Zapadnom Balkanu", neimenovani izvori naveli su kako su se oboje složili ''da predstavnici triju naroda moraju biti izabrani prema Dejtonskom sporazumu i odgovarajućim presudama Ustavnog suda BiH''.
U izjavi nakon 15-minutnog susreta s predsjednikom Trumpom, Kolinda Grabar-Kitarović nije spomenula da je Bosna i Hercegovina bila tema.
I, last but not least, u svom nastupu za govornicom Opće skupštine UN-a hrvatska predsjednica bila je izravna.
"U Bosni i Hercegovini, našem prvom susjedu i zemlji od najveće važnosti za Hrvatsku, vidimo nakon izbora u listopadu rizik za pravnu sigurnost i institucionalnu stabilnost zbog neuspjeha u provedbi izmjena izbornog okvira...", rekla je Grabar-Kitarović.
Svom popisu opasnosti koje vidi u susjednoj državi, poput islamskog terorizma, hrvatska je predsjednica dodala još jednu.
Ove aktivnosti i stavovi šefice hrvatske države izazvali su reakcije u Bosni i Hercegovini, osobito na bošnjačkoj strani.
Trojica od predloženih kandidata za člana Predsjedništva BiH javno je pozivaju da se suzdrži od miješanja u izborni proces i krojenja izbornih pravila.
Koliko se može pratiti, kritike ne dolaze od strane Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Pročitajte – Hrvatska predsjednica: Ne miješamo se u unutarnje stvari BiH
Hrvatska se tako zapetljala u neproduktivnom naporu oko izmjena izbornog zakonodavstva, zanemarujući upozorenja i s prijateljskih adresa.
Ostavimo ovom prigodom po strani pitanje je li možda bilo mudro promijeniti neke dijelove izbornog zakonodavstva i postići dogovor u demokratskoj atmosferi, naravno unutar BiH.
Međutim, inzistiranje samo na tom aspektu uz jednostranu internacionalizaciju problema, samo su obnovili sumnjičavost u stvarnu politiku službenog Zagreba.
Vlada je tradicionalno suzdržanija od šefice države.
Tako je prije oko 20 dana najprije u Mostar poslala državnog tajnika na obilježavanje 25. godišnjice "Herceg-Bosne", pa je nakon prozivki ovaj odgovorio da je tamo bio "u svoje ime".
Slavo Kukić za 'Zašto': Oživljavanje 'Herceg-Bosne' uz Dodikovu pomoć
U Zagrebu je upravo na vrhuncu afera oko umiješanosti visokih dužnosnika HDZ-a u kreiranje lažnih mailova koji su korišteni u sudskim slučajevima (nogometni menadžer Mamić), kao i u nekim političkim obračunima.
Jedan od prozvanih, drugi čovjek stranke i potpredsjednik hrvatskog Sabora Milijan Brkić u utorak (25. rujna) bio je nedostupan šefu stranke i premijeru Andreju Plenkoviću. Sutradan je objasnio da je bio zauzet stranačkim poslom koji se tiču izbora u Bosni i Hercegovini.
Kojim stranačkim poslom? Tako oduvijek djeluje HDZ. Jedna javna i niz tajnih politika.
Ovakvom politikom propuštene su mnoge prigode za unapređenje odnosa sa susjednom državom, za razrješavanje nagomilanih otvorenih problema, za izbjegavanje nesporazuma poput onoga o gradnji Pelješkog mosta.
Izbori u Bosni i Hercegovini će proći i svi će se problemi opet vratiti na stol.
Facebook Forum