Piše: Ines Šaškor
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
"Nešto se trulo zbilo u državi Danskoj", prokomentirao je tjednik Novosti početak predsjedanja Hrvatske Vijećem Evrope. Dogodilo se to prije nekoliko dana u mitskom Helsingøru, gdje je smještena radnja Hamleta.
Istoga tjedna kada je Hrvatska preuzela predsjedanje iz te je asocijacije dobila zvučnu pljusku – u redovitom izvještaju Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije pri Vijeću Evrope (ECRI) kritizirala je Hrvatsku zbog jačanja nacionalizma i eskalacije govora mržnje u javnom diskursu.
U izvještaju se osobito naglašava jačanje nacionalizma među mladima, "često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima". Spominju se fizički napadi i napadi na imovinu, govor mržnje na internetu i u drugim medijia, osobito prema Srbima, Romima, LGBT populaciji i izbjeglicama. "Vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje", stoji u zaključcima. Novi izvještaj izradit će se za dvije godine.
Zajedljiva opaska na račun hrvatskog predsjedanja VE od strane tjednika koji je proteklih godina više puta bio meta profašističkog divljanja, sve do paljenja lista i fizičkih prijetnji novinarima, ukazala je na krhki položaj Hrvatske u današnjoj Evropi. Zemlja članica svih njezinih ključnih institucija ujedno je i država upitne vjerodostojnosti u nekim od najvažnijih demokratskih stečevina.
Hrvatska je kao prioritete svoga prvog predsjedavanja ovom najstarijom evropskom asocijacijom navela: borbu protiv korupcije, zaštitu prava manjina, decentralizaciju lokalne uprave i samouprave, zaštitu kulturne baštine.
Ukupno je za šest mjeseci, koliko traje njezino predsjedanje Vijećem Evrope, Hrvatska predvidjela 26 različitih programa i okupljanja.
Središnji događaj bit će konferencija ministara pravosuđa "Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije" u listopadu u Zadru.
Ne treba dvojiti da će se sve najavljeno formalno i realizirati. Ali što će ostati iza uljudnih skupova i mnogo entuzijastičkih riječi u slavu demokracije, ljudskih prava i boljeg života?
Ne mnogo ako vlasti ustraju u svome poricanju naraslih problema u oblasti ljudskih prava i prava manjina, korupcije i nedoraslog pravosuđa.
Najnovija zbivanja na domaćoj političkoj sceni upućuju da će se takvo stanje nastaviti. Premijer Plenković preživio je prvi otvoreni napad stranačke desnice, ali svoje buduće ponašanje morat će joj prilagoditi.
Na Općem saboru HDZ-a prije nekoliko dana vladala je glasna šutnja o Istanbulskoj konvenciji, čije je usvajanje s nadmoćnom većinom u Saboru objektivno jedan od najvećih postignuća dosadašnjeg Plenkovićevog mandata. Plenković je, istina, izgovorio polurečenicu o svom nastojanju da Hrvatsku vuče naprijed a ne natrag, ali to je učinio u iznudici, izazvan od svojih protivnika i braneći vlastitu poziciju lidera.
Šefica države uporno odbija vidjeti, a kamoli osuditi eskalaciju govora mržnje, ksenofobije i ataka na prava manjina. Ali je zato ponovno uspjela dati osebujni doprinos ljudskim pravima. Govoreći nedavno u Gospiću pozvala je da se ispražnjeni pogranični dijelovi Like organizirano nasele domaćim stanovništvom. Ispražnjeni prostor, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović, "praktično predstavlja otvoreni poziv za upade migranata na državni teritorij, noseći potencijalno brojne ugroze".
Nedavno je za TV novinarku godine izabrana reporterka televizije s nacionalnom koncesijom za izvještaj sa suđenja u Haagu i o smrti osuđenog generala Praljka u kojemu je praktički odbacila presudu za ratni zločin. "Pitam se, ako se to tako nastavi, tko će nam čuvati ovaj uski dio granice od Splita do Prevlake. Prema ovoj presudi, vjerojatno mudžahedini povratnici iz Sirije", zaključila je novinarka Ivana Petrović. Nakon toga desetak je novinara vratilo svoje nagrade Hrvatskog novinarskog društva.
Slične bisere izgovaraju mnogi i stvaraju ksenofobnu matricu koja malo pomalo postaje legitimni javni govor. Predsjednica podilazi takvom javnom mnijenju, a s obzirom na svoju poziciju i oblikuje ga. Odgovorni lideri rade suprotno.
Predsjedavanje Vijećem Evrope ozbiljnoj bi zemlji bio povod za afirmaciju na svim područjima. U trenutačnoj situaciji, po svemu sudeći to će biti tek jedna od diplomatskih obaveza, namijenjenih eurobirokratima za njihove analize.
Prije 22 godine Hrvatska je primljena u Vijeće Evrope. Na prijem je čekala više godina. Upravo su deficiti na području ljudskih prava, prava manjina i slobode medija u ono vrijeme neobuzdane tuđmanovske samovolje usporavali Hrvatsku na putu eurointegracija.
Još je mnogima u sjećanju svečano potpisivanje, kada je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić zasut šarenim papirićima, u znak prosvjeda zbog progona novinara Feral Tribunea. U međuvremenu Feral je eutanaziran, a tjednik u kojemu pišu neki njegovi novinari, na udaru je istih i nekih novih mrzitelja.
Što se promijenilo, osim što smo svi stariji? Da li i pametniji?
Facebook Forum