Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine Mirko Šarović na press konferenciji nakon sjednice Vijeća ministara saopštio je da je skraćen predviđeni rok za rješavanje žalbe Hrvatske na izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU, pa će umjesto 16. odluka biti donesena do 10. septembra.
„Iskoristili smo priliku da dobijemo i dodatne informacije koje se tiču same suštine prigovora susjedne Hrvatske. Prigovor se odnosi na listu od četiri mljekare iz Bosne i Hercegovine, Meggle, Milkos, Mlijekoprodukt i Mljekara Livno, sa mišljenjem da Bosna i Hercegovina još ne ispunjava uslove za izvoz mlijeka, da je prije stavljanja na ovu izvoznu listu bilo neophodno da inspekcija iz Dablina, odnosno nadležno inspekcijsko tijelo treba još jednom da dođe u BiH i da pregleda objekte koje smo mi prijavili za izvoz. To je ono što piše u pisanoj primjedbi od strane Hrvatske, no, u razgovoru sa hrvatskim predstavnicima, želim da kažem da su u suštini razlozi druge vrste – u prvom redu nezadovoljstvo hrvatske strane sporošću u adaptaciji SSP-a, odnosno dodatnom protokolu između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, gdje interes ima hrvatska strana. Pretpostavljam, sada zaista iznosim svoje mišljenje, da je jedan od razloga bojazan na konkurentnost bh. mlijeka na hrvatskom tržištu“, objasnio je Šarović.
Tokom 2014. iz Hrvatske je u BiH, sasvim slobodno i bez ikakvih barijera, uvezeno blizu 15 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, dok iz BiH u Hrvatsku nije izvezen nijedan kilogram i logično je da očekujemo da se bh zahtjev uvaži, rekao je Šarović, iznoseći i ove podatke.
„Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu izvozi roba, uključujući poljoprivredne robe, skoro milijardu eura, a u tu susjednu zemlju izvozi se duplo manje. Tako svaki naš susjed, uključujući i Hrvatsku, i Srbiju, i neke druge, s uvažavanjem treba da govori o Bosni i Hercegovini, jer ovdje prodaju toliko robe. Sa uvažavanjem svakog, nek' prodaju te robe u Njemačkoj, pa će da vide kako će da prođu.“
Na brojne inicijative, posebno iz udruženja poljoprivrednika, da se blokira uvoz iz Hrvatske u BiH, Šarović kaže:
„Moj prijedlog je da kupujemo domaće mlijeko. U tome je uloga sviju nas. Ukoliko kupujemo domaće mlijeko, neće biti viška mlijeka, nećemo imati ove probleme. To je prava alternativa onoj riječi o blokadi i bojkotu.“
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa komentarisao je i insistiranje Hrvatske da BiH pristupi adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da u tom procesu Bosna i Hercegovina Hrvatskoj omogući uvoz po tzv. preferencijalnom režimu. To je zatražio i premijer Hrvatske Zoran Milanović, poručujući da je BiH dužna učiniti isto za Hrvatsku što je i Slovenija učinila kada je Hrvatska ulazila u EU. Šarović to kometariše ovako:
„Pitanje adaptacije uvijek dolazi kada jedna od članica uđe u Evropsku uniju, tada se vrši ta tzv. adaptacija, no, po SSP-u, pregovore vrše dvije strane, u ovom slučaju Evropska unija i Bosna i Hercegovina, uvažavajući obostrane interese obje strane, koje formiraju svoje pregovaračke timove i pregovaračke pozicije. Zar nije logično da ova zemlja u tom smislu ima svoj interes, ima svoju pregovaračku poziciju, i to iznese partneru koji se zove Evropska komisija? Znači, bilo bi dobro kada bismo mi rekli: 'Vi ćete nama stavljati barijere, a mi ćemo staviti sve na nulu, izvol'te tržište Bosne i Hercegovine!'. Pa u SSP-u smo rekli, i to smo jasno rekli, da do ulaska u Evropsku uniju ova zemlja zbog unutrašnje situacije, neizgradnje standarda i tržišta treba do tog trenutka da zaštiti petnaest ključnih proizvoda – i meso, i mlijeko. Pa sasvim je logično da mi vodimo računa o svom interesu! Što bismo mi vodili računa o interesu Hrvatske? Oni vode računa o svom interesu, mi o svom. Ali, zalažemo se da u skladu s procedurama Evropske unije ovo pitanje riješimo na odgovarajući način.“
