Susret dvojice predsjednika počet će neformalnim razgovorom i upoznavanjem tokom večere koju će u Kremlju Vladimir Putin prirediti za svog francuskog gosta kojega je do sada sreo samo jednom, tokom ljetošnjeg summita lidera G8 u njemaćkom Heiligendammu.
Analitičari u Francuskoj smatraju da je moskovski izlet do sada najzahtijevnija diplomatska misija novog predsjednika. Ne samo zbog njegovog relativno skromnog iskustva na međunarodnoj sceni, nego i zbog činjenice da je u posljednje vrijeme u javnim istupima, uz ostalo, za svog ruskog domaćina rekao kako su mu ruke okrvavljene ratom u Čečeniji, a Rusiju označio remetilačkim faktorom u međunarodnim odnosima. Ni pred polazak u Moskvu, Sarkozy se nije potrudio ublažiti odnos prema svom današnjem domaćinu, pa je razgovarao sa skupinom istočnoeuropskih ćelnika koji gaje duboke sumnje u dobre namjere ruske vanjske politike.
Nepopustljiv stav Francuske prema tendencijama u odnosu Kremlja prema unutrašnjim i vanjskim pitanjima Rusije, u Moskvi se bez sumnje pomno analizira, kaže francuski analitičar Jacques Rupnik:
“Francuska vrlo otvoreno govori o stvarima koje joj se ne sviđaju u vezi s razvojem prilika u Rusiji. Predsjednik Sarkozy je čak pomenuo ‘brutalizaciju’ ruske politike. To baš i nije izraz iz diplomatskih rječnika. Radi se o promjeni stava, u odnosu na onaj kakav je prema Moskvi gradio Sarkozijev prethodnik, Jacques Chirac. U Parizu sada postoji jače izražena osjetljivost prema onome što se dešava u Rusiji i u vezi s Rusijom”, kaže Rupnik.
U danima neposredno pred dolazak u Moskvu, Sarkozy je, u različitim prigodama, razgovarao s čelnicima država bivšeg sovjetskog bloka – Bugarske, Ukrajine, Poljske i Češke koji svi s pažnjom, ali i zabrinutosti prate jačanje ruskog utjecaja, uglavnom kroz instrumentalizaciju energetskih izvora i dopreme plina i nafte.
Andre Glucksmann, francučksi filozof i politički komentator podsjeća kako je još tokom predizborne kampanje Sarkozy najavio da će zaštita slobode i ljudskih prava biti u središtu njegove politike.
“Razlika u odnosu na Chiraca je u tome što je Sarkozy očito skloniji novim članicama EU, iz nekadašnjeg istočnog bloka. S druge strane, Chirac je uvijek davao prednost Rusiji, odnosno Putinu kojega je čak nagradio najvišim francuskim odličjem – Legijom časti i to samo dvije sedmice prije ubojstva Anne Politkovskaye,” kaže Glucksman.
Sarkozyeva odluka da se dan pred odlazak u Moskvu u Parizu sastane s premijerima Poljske i Češke koje žele na svom teritoriju “udomiti” ključna radarska postrojenja budućeg američkog antiraketnog štita kojem se Rusija ošro protivi, također nije slučajna i šalje jasnu poruku.
Analitičari vjeruju da takvo ponašanje francuskog predsjednika nagovještava da on nema namjeru popustiti niti u jednom principijelnom stavu prema Rusiji. To se vjerojatno odnosi i na pitanje statusa Kosova, gdje se, prema viđenju ostalih ključnih članica međunarodne zajednice, Rusija ponaša kao remetilački faktor.
To uvjerenje dijeli i dio ruskih analiticara, poput Vjačeslava Igrunova, direktora moskovskog Međunarodnog institua za humanitarne i političke studije, koji podsjeća kako su dvojica čelnika i politike koje predstavljaju suprotstavljeni oko nekih ključnih pitanja.
"Čini mi se kako od ovoga sastanka ne bi trebalo očekivati bilo kakav ozbiljan rezultat. Prije svega zato što su se pozicije dviju zemalja o mnogim pitanjima posljednjih mjeseci zaoštrile," kaže Igrunov.
Njegova kolegica iz Europskog odjela u Institutu za globalnu ekonomiju i međunarodne odnose, Kira Zujeva da ipak postoji prostor za neki dogovor.
"Obojica čelnika su pragmatični i realistični. Sarkozy i Putin su ozbiljni političari koji, svaki na svoj način, pokušavaju promijeniti na bolje prilike u svojim zemljama. Unatoč, Sarkozijevim proameričkim komentarima susret na vrhu neće produbiti razlike između Rusije i Francuske," smatra Zujeva.
