Samit koji špansko predsjedništvo EU priprema za početak juna u Sarajevu trebalo bi da okupi predsjednike država regiona, visoke zvaničnike EU i ministre vanjskih poslova nekoliko evropskih zemalja.
Konferencija ''Evropska unija i Balkan'', početkom juna u Sarajevu, nije Dayton II, već prilika za približavanje zemalja zapadnog Balkana Uniji, saopštilo je špansko predsjedništvo EU.
Prema nezvaničnim informacijama Sarajevo je iz dva razloga odabrano za mjesto održavanja samita. Prvo - EU time želi pokazati da će fokus njenih napora na Balkanu biti rješavanje pitanja u BiH i još jednom potvrditi saglasnost da Sarajevo treba biti centar regionalne saradnje.
Domaći političari vjeruju da bi, iako regionalan, samit u Sarajevu mogao relaksirati i unutrašnje odnose u BiH. Lazar Prodanović iz SNSD-a kaže:
„Najbolja poruka prema BiH bila bi da se donese odluku o liberalizaciji viznog režima koji bi se primjenjivao odmah, a ne da se odlaže za jesen, što bi dodatno, uvjeren sam, pojačalo unutrašnje tenzije i konfliktnu situaciju. Također, smatram da je bila jasna poruka da BiH neumitno ide ka evroatlantskim integracijama – značajna je odluka za dodjelu MAP-a, ubrzan put za članstvo BiH u NATO paktu, ali također mislim da bi se trebali stvarati preduslovi za kandidaturu BiH za članstvo u EU.“
Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH vjeruje da na predstojećem skupu u Sarajevu treba iskoristiti dobru atmosferu i pozitivne poruke koje dolaze iz susjednih zemalja, a koje BiH mogu pomoći.
„Rješavanje pitanja u BiH u isto vrijeme je i regionalno pitanje. U posljednje vrijeme svjedoci smo mnogih susreta, mnoge nove retorike u međusobnim odnosima. S moje strane je očekivati da ovaj susret, uz prijatelje, može polučiti dobre rezultate“, kaže Jović.
Da bi na nemirnom Balkanu narednih godina moglo biti mirnije, potvrđuje i činjenica da su predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore prihvatili poziv da 29. maja, uoči najavljenog samita, dođu u Sarajevo na proslavu desete godišnjice nevladinog pokreta Igmanska inicijativa.
Tom prilikom biće potpisana i zajednička deklaracija koja bi trebala doprinijeti političkoj i ekonomskoj stabilizaciji BiH.
I jedan i drugi skup za BiH su značajni, ističe Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle.
„Jako je bitno da se u ravnopravan položaj dovedu zemlje regiona, jer ono što čovjeku može zasmetati – svako u regionu pokušava da bude lider. Mislim da lidera ne bi trebalo da bude, nego da se poštujemo i da gradimo odnose povjerenja, bez obzira da li je neko u ovom trenutku snažniji i jači, ili je bliže Evropi. Takvi susreti bili bi jako dobri ukoliko bi otvorili onaj drugi proces – jedne stvarne ekonomske saradnje u regionu i kroz takav vid saradnje uspostaviti što bolje odnose i konačno se okrenuti budućnosti, a prošlost ostaviti onim institucijama koje time treba da se bave", kaže Šehić.
Proces priključivanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji odvija se sporije nego sto se očekivalo, a BiH najviše kasni na tom putu, ističe direktor Centra za međunarodne odnose u Banja Luci, Miloš Šolaja. Samit u Sarajevu je dobar znak da inicijativu preuzima upravo EU, dodaje Šolaja.
„Jedan od najsporijih procesa se događa upravo u BiH. Političke elite, u suštini, nemaju neki posebno jak konsenzus kada je u pitanju taj dio spoljnje politike – više su okrenuti unutrašnjim problemima i igrama sa tim unutrašnjim problemima, tako da je to jedna od poruka. To jeste dobro za BiH da to bude ovdje, ali mislim da je jedna od poruka i da to sporo ide. Prema tome, to neće, naravno, biti neki konkretni zadaci, na kakve smo mi navikli, ali će u toj deklaraciji koja se priprema sasvim sigurno biti i onoga što će nastojati da ti procesi u cijelom regionu, pa i BiH, teku što brže.“
Da se na samitu u Sarajevu neće razgovarati o promjenama unutrašnjeg uređenja BiH, nego o progresu koji su zemlje zapadnog Balkana ostvarile na putu ka EU, potvrdio je nedavno i ministar vanjskih poslova Slovačke i nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Miroslav Lajčak. On je podsjetio da je riječ o ideji španskog predsjedništva EU, koje želi da obilježi desetu godišnjicu samita u Zagrebu, ''kojim je pokrenut proces stabilizacije i pridruživanja zemalja zapadnog Balkana''.
****
Pročitajte i ovo:
EU insistira na rješavanju regionalnih problema
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu
Konferencija ''Evropska unija i Balkan'', početkom juna u Sarajevu, nije Dayton II, već prilika za približavanje zemalja zapadnog Balkana Uniji, saopštilo je špansko predsjedništvo EU.
Prema nezvaničnim informacijama Sarajevo je iz dva razloga odabrano za mjesto održavanja samita. Prvo - EU time želi pokazati da će fokus njenih napora na Balkanu biti rješavanje pitanja u BiH i još jednom potvrditi saglasnost da Sarajevo treba biti centar regionalne saradnje.
Domaći političari vjeruju da bi, iako regionalan, samit u Sarajevu mogao relaksirati i unutrašnje odnose u BiH. Lazar Prodanović iz SNSD-a kaže:
„Najbolja poruka prema BiH bila bi da se donese odluku o liberalizaciji viznog režima koji bi se primjenjivao odmah, a ne da se odlaže za jesen, što bi dodatno, uvjeren sam, pojačalo unutrašnje tenzije i konfliktnu situaciju. Također, smatram da je bila jasna poruka da BiH neumitno ide ka evroatlantskim integracijama – značajna je odluka za dodjelu MAP-a, ubrzan put za članstvo BiH u NATO paktu, ali također mislim da bi se trebali stvarati preduslovi za kandidaturu BiH za članstvo u EU.“
Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH vjeruje da na predstojećem skupu u Sarajevu treba iskoristiti dobru atmosferu i pozitivne poruke koje dolaze iz susjednih zemalja, a koje BiH mogu pomoći.
„Rješavanje pitanja u BiH u isto vrijeme je i regionalno pitanje. U posljednje vrijeme svjedoci smo mnogih susreta, mnoge nove retorike u međusobnim odnosima. S moje strane je očekivati da ovaj susret, uz prijatelje, može polučiti dobre rezultate“, kaže Jović.
Da bi na nemirnom Balkanu narednih godina moglo biti mirnije, potvrđuje i činjenica da su predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore prihvatili poziv da 29. maja, uoči najavljenog samita, dođu u Sarajevo na proslavu desete godišnjice nevladinog pokreta Igmanska inicijativa.
Tom prilikom biće potpisana i zajednička deklaracija koja bi trebala doprinijeti političkoj i ekonomskoj stabilizaciji BiH.
I jedan i drugi skup za BiH su značajni, ističe Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle.
„Jako je bitno da se u ravnopravan položaj dovedu zemlje regiona, jer ono što čovjeku može zasmetati – svako u regionu pokušava da bude lider. Mislim da lidera ne bi trebalo da bude, nego da se poštujemo i da gradimo odnose povjerenja, bez obzira da li je neko u ovom trenutku snažniji i jači, ili je bliže Evropi. Takvi susreti bili bi jako dobri ukoliko bi otvorili onaj drugi proces – jedne stvarne ekonomske saradnje u regionu i kroz takav vid saradnje uspostaviti što bolje odnose i konačno se okrenuti budućnosti, a prošlost ostaviti onim institucijama koje time treba da se bave", kaže Šehić.
Proces priključivanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji odvija se sporije nego sto se očekivalo, a BiH najviše kasni na tom putu, ističe direktor Centra za međunarodne odnose u Banja Luci, Miloš Šolaja. Samit u Sarajevu je dobar znak da inicijativu preuzima upravo EU, dodaje Šolaja.
„Jedan od najsporijih procesa se događa upravo u BiH. Političke elite, u suštini, nemaju neki posebno jak konsenzus kada je u pitanju taj dio spoljnje politike – više su okrenuti unutrašnjim problemima i igrama sa tim unutrašnjim problemima, tako da je to jedna od poruka. To jeste dobro za BiH da to bude ovdje, ali mislim da je jedna od poruka i da to sporo ide. Prema tome, to neće, naravno, biti neki konkretni zadaci, na kakve smo mi navikli, ali će u toj deklaraciji koja se priprema sasvim sigurno biti i onoga što će nastojati da ti procesi u cijelom regionu, pa i BiH, teku što brže.“
Da se na samitu u Sarajevu neće razgovarati o promjenama unutrašnjeg uređenja BiH, nego o progresu koji su zemlje zapadnog Balkana ostvarile na putu ka EU, potvrdio je nedavno i ministar vanjskih poslova Slovačke i nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Miroslav Lajčak. On je podsjetio da je riječ o ideji španskog predsjedništva EU, koje želi da obilježi desetu godišnjicu samita u Zagrebu, ''kojim je pokrenut proces stabilizacije i pridruživanja zemalja zapadnog Balkana''.
****
Pročitajte i ovo:
EU insistira na rješavanju regionalnih problema
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu