Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo je odluku da se Sonji Biserko, predsjednici Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, dodijeli nagrada „Počasni građanin grada Sarajeva“.
„Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije, istaknuti je prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine i neizmjeran je njen doprinos u rasvjetljavanju i otkirivanju istine o ratnim zločinima u BiH, kao i nastojanju da se zločinci privedu pravdi“ - stoji u obrazloženju nagrade Grada Sarajeva.
Za naš program Sonja Biserko kaže da je počastvovana što je dobila ovu nagradu jer je Sarajevo simbol otpora fašizmu i jednoumlju. Istina o ratu u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovedena do točke koja može omogućiti sigurnu budućnost te zemlje, dodaje Biserko:
„Mislim da je vrlo važno da se sve te činjenice, sve te politike koje su vođene iz Beograda, dovedu do tačke kada će biti moguće govoriti o Dejtonskom sporazumu i svemu onome što se danas dešava u BiH na jedan drugačiji način. Mislim da je Bosna i moralno pitanje za međunarodnu zajednicu s obzirom da Dejtonski sporazum nije u mogućnosti da napravi Bosnu funkcionalnom zemljom. U tom smislu svi mi koji mislimo u osnovi tako kako mislimo, čini mi se da još uvek imamo obavezu da se angažujemo na promovisanju te istine i da se angažujemo pre svega na promeni konteksta i parametara koji bi obezbedili jednu funkcionalnu državu“, kaže Biserko.
Posebno je istaknuta uloga Sonje Biserko u nastojanju da Srbija osudi genocid koji je počinjen u Srebrenici, smatrajući da je to jedini način da se napravi otklon od velikosrpskog projekta Miloševićevog režima. Na pitanje kako komentira činjenicu da se u određenim dijelovima regije još uvijek negira genocid u Srebrenici, Biserko odgovara:
„Pa, genocid je najveći zločin i,objektivno, ne može se očekivati da se on prizna brzo i lako, zato što to govori o jednoj monstruoznoj politici. Nažalost, u Srbiji sve što se radi od strane države, ali i njihovih elita ide u pravcu relativizacije i negiranja genocida. Međutim, činjenice su vrlo čvrste, da kažem, vrlo dokumentovane. Prema tome, to je pitanje vremena, pitanje nekih novih ljudi, možda nekih novih generacija koje će imati veću distancu prema Miloševiću i ne samo prema Miloševiću nego i onima koji su bili iza Miloševića i koji, nažalost, još dominiraju u političkom, intelektualnom i kulturnom životu Srbije. Možda će oni biti u stanju da naprave neku distancu.“
I dalje se radi na podjeli BiH
Kada je riječ o procesu pomirenja u zemljama bivše Jugoslavije - s posebnim naglaskom na pomirenje unutar same BiH - Biserko kaže da je tu već duže vrijeme prisutna stagnacija.
„Ja mislim da tu nije bilo progresa od samog početka zato što ta politika nije završena. Drugim sredstvimase i dalje vodi u BiH. I dalje se radi na podeli Bosne i Hercegovine, i tu ne može biti reči o nikakvom pomirenju sve dok se BiH ne stabilizuje i neke osnovne istine ne stave na pravo mesto“, smatra Biserko.
Gradske vlasti Sarajeva bile su jednoglasne u odluci da se ovo priznanje dodijeli Sonji Biserko. Puno je razloga zbog kojih Biserko zaslužuje ovo prizanje, kaže gradonačelnik grada Sarajeva Alija Behmen.
„Grad Sarajevo i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti one koji su mnogo dali za osvjetljavanje istine koja se ovdje događala. Među njima je i gospođa Sonja Biserko, koja nas je pohodila i za vrijeme rata, a da ne pominjem njene sadašnje aktivnosti, pogotovo za Haški tribunal. Uostalom, ona je predsjednik Helsinškog komiteta Srbije“, navodi Behmen.
„Sonja Biserko je zaista osoba koja je bila protiv radikalnih režima koji su doveli do situacije i rata kojeg smo imali. Smatram da je izvanredno da je ona ta koja dobija tu nagradu i veoma mi je drago što će doći u Sarajevo da je primi“, kaže Lejla Somun-Krupalija, vijećnica Gradskog vijeća grada Sarajeva.
Od dvadeset priznanja „Počasni građanin grada Sarajeva“ koliko je do sada dodijeljeno, Sonja Biserko je tek druga žena - dobitnica ovog priznanja. Priznanje u obliku povelje bit će je dodijeljeno naknadno.
„Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije, istaknuti je prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine i neizmjeran je njen doprinos u rasvjetljavanju i otkirivanju istine o ratnim zločinima u BiH, kao i nastojanju da se zločinci privedu pravdi“ - stoji u obrazloženju nagrade Grada Sarajeva.
Za naš program Sonja Biserko kaže da je počastvovana što je dobila ovu nagradu jer je Sarajevo simbol otpora fašizmu i jednoumlju. Istina o ratu u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovedena do točke koja može omogućiti sigurnu budućnost te zemlje, dodaje Biserko:
„Mislim da je vrlo važno da se sve te činjenice, sve te politike koje su vođene iz Beograda, dovedu do tačke kada će biti moguće govoriti o Dejtonskom sporazumu i svemu onome što se danas dešava u BiH na jedan drugačiji način. Mislim da je Bosna i moralno pitanje za međunarodnu zajednicu s obzirom da Dejtonski sporazum nije u mogućnosti da napravi Bosnu funkcionalnom zemljom. U tom smislu svi mi koji mislimo u osnovi tako kako mislimo, čini mi se da još uvek imamo obavezu da se angažujemo na promovisanju te istine i da se angažujemo pre svega na promeni konteksta i parametara koji bi obezbedili jednu funkcionalnu državu“, kaže Biserko.
Posebno je istaknuta uloga Sonje Biserko u nastojanju da Srbija osudi genocid koji je počinjen u Srebrenici, smatrajući da je to jedini način da se napravi otklon od velikosrpskog projekta Miloševićevog režima. Na pitanje kako komentira činjenicu da se u određenim dijelovima regije još uvijek negira genocid u Srebrenici, Biserko odgovara:
„Pa, genocid je najveći zločin i,objektivno, ne može se očekivati da se on prizna brzo i lako, zato što to govori o jednoj monstruoznoj politici. Nažalost, u Srbiji sve što se radi od strane države, ali i njihovih elita ide u pravcu relativizacije i negiranja genocida. Međutim, činjenice su vrlo čvrste, da kažem, vrlo dokumentovane. Prema tome, to je pitanje vremena, pitanje nekih novih ljudi, možda nekih novih generacija koje će imati veću distancu prema Miloševiću i ne samo prema Miloševiću nego i onima koji su bili iza Miloševića i koji, nažalost, još dominiraju u političkom, intelektualnom i kulturnom životu Srbije. Možda će oni biti u stanju da naprave neku distancu.“
I dalje se radi na podjeli BiH
Kada je riječ o procesu pomirenja u zemljama bivše Jugoslavije - s posebnim naglaskom na pomirenje unutar same BiH - Biserko kaže da je tu već duže vrijeme prisutna stagnacija.
„Ja mislim da tu nije bilo progresa od samog početka zato što ta politika nije završena. Drugim sredstvima
"Ne može biti reči o nikakvom pomirenju sve dok se BiH ne stabilizuje i neke osnovne istine ne stave na pravo mesto“, smatra Biserko.
Gradske vlasti Sarajeva bile su jednoglasne u odluci da se ovo priznanje dodijeli Sonji Biserko. Puno je razloga zbog kojih Biserko zaslužuje ovo prizanje, kaže gradonačelnik grada Sarajeva Alija Behmen.
„Grad Sarajevo i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti one koji su mnogo dali za osvjetljavanje istine koja se ovdje događala. Među njima je i gospođa Sonja Biserko, koja nas je pohodila i za vrijeme rata, a da ne pominjem njene sadašnje aktivnosti, pogotovo za Haški tribunal. Uostalom, ona je predsjednik Helsinškog komiteta Srbije“, navodi Behmen.
„Sonja Biserko je zaista osoba koja je bila protiv radikalnih režima koji su doveli do situacije i rata kojeg smo imali. Smatram da je izvanredno da je ona ta koja dobija tu nagradu i veoma mi je drago što će doći u Sarajevo da je primi“, kaže Lejla Somun-Krupalija, vijećnica Gradskog vijeća grada Sarajeva.
Od dvadeset priznanja „Počasni građanin grada Sarajeva“ koliko je do sada dodijeljeno, Sonja Biserko je tek druga žena - dobitnica ovog priznanja. Priznanje u obliku povelje bit će je dodijeljeno naknadno.
