RSE: Ovaj mjesec je Sarajevo doslovno bio grad filma. Snimljeno je pet dijelova projekta koji se zove Sarajevo grad filma. O kojim se filmovima radilo? Odakle su došli autori?
Biloš: Imali smo veliko zadovoljstvo da ove godine ugostimo redatelje iz različitih zemalja regiona. Imali smo radove redatelje iz Grčke, Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mislim da smo time ispunili jedan od osnovnih ciljeva samog projekta, to jeste da potaknemo mlade autore na međusoban rad, na suradnju, da se povežu mladi autori iz regije, da dođu u Sarajevo, da pokažu šta znaju u gradu koji je i sam poznat po miješanju raznih kultura. Uspjeli smo dovesti autore iz svih tih zemlja da dođu na jedno mjesto, da sarađuju sa lokalnim filmskim radnicima i da na neki način ostvare neke nove veze za buduće radove i buduće produkcije, koji će se, nadamo se, vratiti da rade u Sarajevu.
RSE: Da li je Sarajevo bilo inspiracijom tih filmova ili samo mjesto događanja?
Biloš: Samim tim što je mjesto radnje svih filmova Sarajevo, što se snimanje dešava u Sarajevu, Sarajevo kao grad je neizbježno odigralo svoju ulogu u filmovima. Koliko god se oni pokušali oduprijeti tome da se ne drže tih sarajevskih priča, mislim da su uspjeli neke priče, koje su bitne za širi region i za čitav svijet, sažeti i staviti u okvire Sarajeva. Nadam se da će to profunkcionisati na najbolji mogući način.
RSE: Malo me je iznenadila efikasnost čitavog projekta. Ideja o gradu filma je počela negdje prošle godine, a ove godine je već u punom kapacitetu realizovana.
Biloš: Čitava ideja je nastala kao nastavak projekta Sarajevo talent kampus, koji je ujedno rađen u saradnji sa Berlinare film festivalom i Berlinare talent kampusom. Oni su nešto kao naš veliki brat koji nam daje veliku podršku i vodi nas kroz naše pustolovine. Trudimo se da svake godine unaprijedimo projekt i da ga održavamo na nekom nivou koji smo zamisli, pa čak da idemo i dalje. Imamo podršku, ne samo ljudi iz grada Sarajeva, nego i institucija iz regiona, kao i podršku Berlinale film festivala, koji je uvijek tu ukoliko nam je potreban neki savjet ili podrška.
RSE: Kampus je promovisan prije dvije-tri godine u Berlinu. O čemu je osnovna funkcija tog edukativnog projekta?
Biloš: Veliko nam je zadovoljstvo što će se ove godine, u toku XV sarajevskog filmskog festivala, održati već treće izdanje Sarajevskog talent kampusa. Radi se o edukativnom programu Sarajevskog film festivala koji okuplja mlade filmske autore iz 13 zemalja regiona. Namijenjen je autorima iz polja rada produkcije, režije, filmske glume i pisanja scenarija. Učesnici 13 zemlja budu selektovani, dođu u Sarajevo i u sedam dana trajanja festivala se međusobno druže, ostvaruju neke veze, slušaju predavanja renomiranih filmskih autora, prolaze s njima kroz neke praktične radionice i nadograđuju svoje već stečeno znanje, koje su stekli kroz školovanje ili praksu koju su imali prije nego što su došli u Sarajevo na talent kampus.
RSE: Projekti se biraju tako što autori ne mogu biti iz jedne zemlje?
Biloš: Tako je. Jedan od osnovnih uvjeta za prijavu na Sarajevo grad filma je upravo taj da se tim mora sastojati od učesnika prethodnih talent kampusa i da od tri učesnika, koja prijavljuju projekt, najmanje dva moraju dolaziti iz dvije različite zemlje. To je pokušaj da povežemo mlade iz različitih zemalja regiona da međusobno surađuju, pogotovo zato što filmska industrija kod nas još uvijek radi na taj način da su svi filmovi koji se rade uglavnom koprodukcije. Pokušavamo mladim ljudima pružiti priliku da vide kakav je način rada ukoliko surađujete sa ljudima iz drugih zemalja, susrećući se sa nekim izazovima same promjene mjesta, novih uvjeta, novih država, novih gradova. Nadamo se da će im ovo iskustvo, pogotovo ako rezultira dobrim filmom, pomoći da shvate i da se lakše snađu u njihovim daljim radovima sa ljudima iz regiona.
RSE: Kampus je prvi korak. Film koji se radi u Sarajevu je drugi korak, a treći korak je učešće na festivalu.
Biloš: Naš cilj je bio da zaokružimo kroz festivalske programe njihov stvaralački ciklus, tako da će nakon snimanja ovi filmovi biti premijerno prikazani za vrijeme XV sarajevskog film festivala, nakon čega se nadamo da će ti filmovi biti dobra i kvalitetna referenca tim mladim autorima za njihov daljnji rad, što znači da će možda lakše dobiti neka financijska sredstva za prve dugometražne filmove. Naravno, ono što je naša velika želja, i što se već ove godine pokazalo kao točno, to je da su se mladi autori, koji su učestvovali na talent kampusu, već prijavili na projekt u kojem se scenarij za dugometražni igrani film razvija i za vrijeme koprodukcijskog marketinga na festivalu prezentira. Ukoliko neko od tih autora prođe kroz konkurs i realizuje svoj dugometražni film, bit će u takmičarskom programu ponovno premijerno prikazan na festivalu, ne samo na Sarajevskom film festivalu, nego i na svjetskim filmskim festivalima.
RSE: Ti si sa saradnicima gostovala u nekoliko gradova i predstavljala ovaj projekt. Imam dojam da to nisu bile klasične prezentacije samog projekta, nego promocija jednog načina mišljenja, upućenost mladih i svih filmskih radnika jedne na druge, bez obzira na državu, ideologiju, na jezik jer pripadate samo jednom - filmskom jeziku.
Biloš: Upravo tako, obišli smo veliki dio filmskih škola u zemljama regiona, posjetili smo filmske škole u Srbiji, Hrvatskoj, u Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori. Nadamo se da ćemo sljedeće godine otići dalje, do onih mjesta i država do kojih nismo stigli ove godine. Osim prezentacije klasičnog tipa, mogli smo ih upoznati sa time šta im talent kampus pruža, njegovu obrazovnu platformu i kakvu odskočnu dasku mogu imati sa projektom Sarajevo grad filma. Gdje god smo došli, mladi autori su imali dosta pitanja vezanih za samo funkcioniranje filmske industrije, na koji način se mladi autori snalaze i dobivaju svoje mjesto kod nas i poredili smo to sa njihovim iskustvima. Tako da je to zaista neki zajednički pokušaj da se osmisli neka mlada energija koja će još više pokrenuti i uzdignut naš region po pitanu novih filmova i novih autorskih vrijednosti.
RSE: Možeš li nam prenijeti vlastite dojmove sa tih putovanja i posjeta? Da li mi u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini neutemeljeno doživljavamo Sarajevski film festival kao nešto najvažnije u regionu, ili je zaista tako?
Biloš: Malo je nezgodno da o tome govorim kao uposlenik Sarajevskog film festivala, ali se zaista pokazalo da za Sarajevski film festival mnogo ljudi zna i da su već uveliko svjesni koliko on znači u pogledu filmske industrije za ovaj regiona. Mnogi od njih su već prisustvovali festivalu. Kroz ovaj naš projekt su možda vidjeli i svoju prvu priliku da zaista aktivno prođu kroz sam festival, da budu po prvi put, ne samo posmatrači, nego dio njega, kao što je nama bio veliki kompliment sa njihove strane da su upoznati sa svim našim programima, sa filmovima koji su bili na festivalu, da prepoznaju vrijednost toga da možda i njihov film jednog dana na festivalu bude prikazan.
Biloš: Imali smo veliko zadovoljstvo da ove godine ugostimo redatelje iz različitih zemalja regiona. Imali smo radove redatelje iz Grčke, Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mislim da smo time ispunili jedan od osnovnih ciljeva samog projekta, to jeste da potaknemo mlade autore na međusoban rad, na suradnju, da se povežu mladi autori iz regije, da dođu u Sarajevo, da pokažu šta znaju u gradu koji je i sam poznat po miješanju raznih kultura. Uspjeli smo dovesti autore iz svih tih zemlja da dođu na jedno mjesto, da sarađuju sa lokalnim filmskim radnicima i da na neki način ostvare neke nove veze za buduće radove i buduće produkcije, koji će se, nadamo se, vratiti da rade u Sarajevu.
Biloš: Samim tim što je mjesto radnje svih filmova Sarajevo, što se snimanje dešava u Sarajevu, Sarajevo kao grad je neizbježno odigralo svoju ulogu u filmovima. Koliko god se oni pokušali oduprijeti tome da se ne drže tih sarajevskih priča, mislim da su uspjeli neke priče, koje su bitne za širi region i za čitav svijet, sažeti i staviti u okvire Sarajeva. Nadam se da će to profunkcionisati na najbolji mogući način.
Biloš: Čitava ideja je nastala kao nastavak projekta Sarajevo talent kampus, koji je ujedno rađen u saradnji sa Berlinare film festivalom i Berlinare talent kampusom. Oni su nešto kao naš veliki brat koji nam daje veliku podršku i vodi nas kroz naše pustolovine. Trudimo se da svake godine unaprijedimo projekt i da ga održavamo na nekom nivou koji smo zamisli, pa čak da idemo i dalje. Imamo podršku, ne samo ljudi iz grada Sarajeva, nego i institucija iz regiona, kao i podršku Berlinale film festivala, koji je uvijek tu ukoliko nam je potreban neki savjet ili podrška.
RSE: Kampus je promovisan prije dvije-tri godine u Berlinu. O čemu je osnovna funkcija tog edukativnog projekta?
Biloš: Veliko nam je zadovoljstvo što će se ove godine, u toku XV sarajevskog filmskog festivala, održati već treće izdanje Sarajevskog talent kampusa. Radi se o edukativnom programu Sarajevskog film festivala koji okuplja mlade filmske autore iz 13 zemalja regiona. Namijenjen je autorima iz polja rada produkcije, režije, filmske glume i pisanja scenarija. Učesnici 13 zemlja budu selektovani, dođu u Sarajevo i u sedam dana trajanja festivala se međusobno druže, ostvaruju neke veze, slušaju predavanja renomiranih filmskih autora, prolaze s njima kroz neke praktične radionice i nadograđuju svoje već stečeno znanje, koje su stekli kroz školovanje ili praksu koju su imali prije nego što su došli u Sarajevo na talent kampus.
RSE: Projekti se biraju tako što autori ne mogu biti iz jedne zemlje?
Pokušavamo mladim ljudima pružiti priliku da vide kakav je način rada ukoliko surađujete sa ljudima iz drugih zemalja, susrećući se sa nekim izazovima same promjene mjesta, novih uvjeta, novih država, novih gradova.
Biloš: Tako je. Jedan od osnovnih uvjeta za prijavu na Sarajevo grad filma je upravo taj da se tim mora sastojati od učesnika prethodnih talent kampusa i da od tri učesnika, koja prijavljuju projekt, najmanje dva moraju dolaziti iz dvije različite zemlje. To je pokušaj da povežemo mlade iz različitih zemalja regiona da međusobno surađuju, pogotovo zato što filmska industrija kod nas još uvijek radi na taj način da su svi filmovi koji se rade uglavnom koprodukcije. Pokušavamo mladim ljudima pružiti priliku da vide kakav je način rada ukoliko surađujete sa ljudima iz drugih zemalja, susrećući se sa nekim izazovima same promjene mjesta, novih uvjeta, novih država, novih gradova. Nadamo se da će im ovo iskustvo, pogotovo ako rezultira dobrim filmom, pomoći da shvate i da se lakše snađu u njihovim daljim radovima sa ljudima iz regiona.
RSE: Kampus je prvi korak. Film koji se radi u Sarajevu je drugi korak, a treći korak je učešće na festivalu.
Biloš: Naš cilj je bio da zaokružimo kroz festivalske programe njihov stvaralački ciklus, tako da će nakon snimanja ovi filmovi biti premijerno prikazani za vrijeme XV sarajevskog film festivala, nakon čega se nadamo da će ti filmovi biti dobra i kvalitetna referenca tim mladim autorima za njihov daljnji rad, što znači da će možda lakše dobiti neka financijska sredstva za prve dugometražne filmove. Naravno, ono što je naša velika želja, i što se već ove godine pokazalo kao točno, to je da su se mladi autori, koji su učestvovali na talent kampusu, već prijavili na projekt u kojem se scenarij za dugometražni igrani film razvija i za vrijeme koprodukcijskog marketinga na festivalu prezentira. Ukoliko neko od tih autora prođe kroz konkurs i realizuje svoj dugometražni film, bit će u takmičarskom programu ponovno premijerno prikazan na festivalu, ne samo na Sarajevskom film festivalu, nego i na svjetskim filmskim festivalima.
RSE: Ti si sa saradnicima gostovala u nekoliko gradova i predstavljala ovaj projekt. Imam dojam da to nisu bile klasične prezentacije samog projekta, nego promocija jednog načina mišljenja, upućenost mladih i svih filmskih radnika jedne na druge, bez obzira na državu, ideologiju, na jezik jer pripadate samo jednom - filmskom jeziku.
Biloš: Upravo tako, obišli smo veliki dio filmskih škola u zemljama regiona, posjetili smo filmske škole u Srbiji, Hrvatskoj, u Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori. Nadamo se da ćemo sljedeće godine otići dalje, do onih mjesta i država do kojih nismo stigli ove godine. Osim prezentacije klasičnog tipa, mogli smo ih upoznati sa time šta im talent kampus pruža, njegovu obrazovnu platformu i kakvu odskočnu dasku mogu imati sa projektom Sarajevo grad filma. Gdje god smo došli, mladi autori su imali dosta pitanja vezanih za samo funkcioniranje filmske industrije, na koji način se mladi autori snalaze i dobivaju svoje mjesto kod nas i poredili smo to sa njihovim iskustvima. Tako da je to zaista neki zajednički pokušaj da se osmisli neka mlada energija koja će još više pokrenuti i uzdignut naš region po pitanu novih filmova i novih autorskih vrijednosti.
RSE: Možeš li nam prenijeti vlastite dojmove sa tih putovanja i posjeta? Da li mi u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini neutemeljeno doživljavamo Sarajevski film festival kao nešto najvažnije u regionu, ili je zaista tako?
Biloš: Malo je nezgodno da o tome govorim kao uposlenik Sarajevskog film festivala, ali se zaista pokazalo da za Sarajevski film festival mnogo ljudi zna i da su već uveliko svjesni koliko on znači u pogledu filmske industrije za ovaj regiona. Mnogi od njih su već prisustvovali festivalu. Kroz ovaj naš projekt su možda vidjeli i svoju prvu priliku da zaista aktivno prođu kroz sam festival, da budu po prvi put, ne samo posmatrači, nego dio njega, kao što je nama bio veliki kompliment sa njihove strane da su upoznati sa svim našim programima, sa filmovima koji su bili na festivalu, da prepoznaju vrijednost toga da možda i njihov film jednog dana na festivalu bude prikazan.
