Iako je uoči posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Sarajevu politička klima u Bosni i Hercegovini prilično uzavrela nakon najave Deklaracije o opstanku Srba, kao glavne teme razgovora s bh. zvaničnicima očekuju se pitanja granica, ekonomska saradnja, ali euroatlantske integracije.
Ovo Vučiću nije prva posjeta Sarajevu, ali s obzirom da njegov prethodnik Tomislav Nikolić zbog političkih prepucavanja nikada nije došao u BiH, ovo je prvi put nakon šest godina da predsjednik Srbije dolazi u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini.
Nikolić je u više navrata otkazao posjetu zbog u najmanju ruku nediplomatskih poteza i komunikacije s obje strane. Najprije je tenzije izazvalo hapšenje Nasera Orića po zahtjevu Srbije, potom dolazak Nikolića na proslavu Dana Republike Srpske, te na kraju, upućivanje zahtjeva BiH za reviziju odluke po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.
Vučić, pak, dolazi u relaksiranijoj političkoj klimi, kao lider koji je upućivao, uglavnom poruke o pomirenju i suživotu Bošnjaka i Srba. One se dijelom danas prihvataju s rezervom naročito u svjetlu najave Deklaracije o opstanku Srba, koja politički vrh u Federaciji BiH, kako navode, asocira na Memorandum SANU, koji podsjeća na mračne dane odnosa dvije zemlje. To će, kako se vjeruje, iako ne službeno saopštena, svakako biti i jedna od tema razgovora.
- Pročitajte: Deklaracija o opstanku Srba, 'nadoknada' za Kosovo | Vučićev i Dodikov povratak na Memorandum? | Kurspahić: NaSANUkani
Predsjednik Srbije, kako je naveo očekuje da vlast u Bosni i Hercegovini prihvati dijalog.
"Mislim da ljudi u Sarajevu nikada nisu imali dovoljno vere u ono što im govorim i poručujem. Smatram da Srbi i Bošnjaci, i da je to jedna od najvažnijih stvari, moraju da žive u miru, da moramo da imamo ustanovljen dijalog kao jedini način komunikacije, i to pristojan, civilizovan, uz mnogo poštovanja jednih prema drugima", rekao je Vučić.
"Za svaku vrstu razgovora o međusobnim podrškama i pomoći uvek smo spremni da razgovaramo, ali naša poruka je da, što se Srbije tiče, mi ne tražimo ništa čime bismo povredili nekog drugog. Samo tražimo da i Srbija bude poštovana i tražimo da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum i osnovna prava Republike Srpske i ništa više od toga", istakao je Aleksandar Vučić.
Pozitivne signale očekuje i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.
"Očekujem puno. Poruka ima, jako puno otvorenih pitanja. Upravo onaj sastanak prošli tjedan, što smo bez javnosti imali u Sarajevu, tri člana Predsjedništva, jer smo sjeli, između ostalog zajedno sa predstavnicima izvršne vlasti, da se dogovorimo. Gospodin Vučić je prvi dan dominantno u Predsjedništvu i oko Predsjedništva, a drugi dan posjete, petak, je u izvršnoj vlasti, znači u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini, pa smo željeli na neki način izbalansirati ili da imamo otprilike isti stav po ključnim pitanjima", riječi su Čovića.
Na stolu pred predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem za sada će se, prema najavama, naći pitanja rješavanja granice sa Bosnom i Hercegovinom, saradnjom u oblasti evropskih integracija i ekonomskih odnosa.
"Ekonomska saradnja, uklanjanje nevidljivih carinskih barijera, unapređenje protoka roba, ljudi, kapitala, zajednički nastupi prema trećim tržištima, podrška i dalje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i snažna podrška evropskim integracijama BiH", ističe predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Prema najavama ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirka Šarovića, mogla bi se načeti i tema korištenja hidropotencijala BiH.
Gradnja autoputa Sarajevo – Beograd ovaj put neće biti na dnevnom redu, sudeći prema ocjenama zvaničnika, jer u Bosni i Hercegovini o trasi još nema saglasnosti, potvrdio je to i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
"Za mene je najvažnije pokrenuti razgovor o granici jer to 15 godina stoji i nije to ni realno da se završi preko noći. Nije to ni blizu da se potpiše, ali do sada se nije razgovaralo, apsolutno. Petnaest je godina stajalo. Mislim da je obaveza da se u to uđe i vodim se pozitivnim primjerom i relacijama s Crnom Gorom", navodi Ivanić.
Slučaj Novaka Đukića
Ipak, postoje i ona pitanja o kojima bi se trebalo, a ne govori, poručuju i iz nevladinog sektora.
Otvorenim se pismom tim povodom Vučiću obratio predsjednik Fondacije "Istina, pravda, pomirenje" Sinan Alić, u kojem ga poziva da istraži zašto se ne poštuju potpisani protokoli o saradnji u pravnim stvarima.
"Rekao sam mu da ne vjerujem da će ni Čović, ni Ivanić, ni Izetbegović pokrenuti pitanje neodgovornog ponašanja Srbije i kršenja protokola koji su potpisala dva pravosuđa o izvršenju zatvorskih kazni u slučaju kada se u jednoj od zemalja pravosnažna kazna izrekne. Pravosuđe Republike Srbije u slučaju Novaka Đukića koji ima pravosnažnih 20 godina zatvora, izigrava, provjerava pravosuđe ove zemlje i pošto je on pravnik ja sam rekao: 'Provjerite to šta radi država Srbija BiH', kad već niko iz BiH to neće da stavi na dnevni red", kaže Alić.
Također, očekuje se da se u razgovorima lideri dvije zemlje pozabave i pitanjem istrage u slučaju napada na tadašnjeg premijera Srbije, koji se dogodio na obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici 2015. godine, što ni do danas nije rasvijetljeno.
[RSE/Video, 11. juli 2015.]
Facebook Forum