Ispred zgrade OHR-a (Kancelarija visokog predstavnika) u Sarajevu su u ponedjeljak građani protestovali zbog mogućih najava izmjena Izbornog zakona BiH. Nekolicina njih ostala je tamo i do ponedeljka ujutro.
Među onima koji su ostali je i Dervo Sejdić, koji je pred Evropskim sudom za ljudska prava tužio Bosnu i Hercegovinu.
Razlog protesta je dokument koji se pojavio u javnosti, a koji predstavlja navodni nacrt odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH) je saopšteno da je na protestu, prema prvim procjenama, prisustvovalo više od 7.000 građana.
Isti izvor navodi da su protesti protekli bez incidenata.
"Izražavamo zahvalnost za saradnju i blagovremenu razmjenu neophodnih informacija svim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini, kao i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, a posebno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH i Federalnoj upravi policije", navodi se u saopštenju za javnost.
Poziv na protest uputile su opozicione stranke Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka, te Narod i pravda (NiP).
Prisutnima se obratio predsjedavajući državnog Predsjedništva Šefik Džaferović, koji je pozvao visokog predstavnika da u toku predizborne kampanje ne mijenja Izborni zakon BiH.
Građani su negodovali zbog Džaferovićevog obraćanja.
Na protestima je bila i Azra Zornić koja je tužila Bosnu i Hercegovinu, jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH, pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH. Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist u julu 2014. godine.
"Ovo je poruka onim zemljama koje podržavaju gospodina Schmidta da nametne nešto što će zauvijek izbrisati Bosnu i Hercegovinu sa lica zemlje", izjavila je Zornić, koja je najavila proteste 26. jula na kojima, kako je rekla, neće učestvovati predstavnici stranaka.
Dokument o promjeni izbornog zakonodavstva i dijela Ustava Federacije BiH izazvao je oštre osude političkih partija iz Sarajeva, jer se njime, prema njihovim tvrdnjama, predviđa cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
Iz OHR-a do sada nije bilo oglašavanja o tom dokumentu, kao niti o tome planira li Schmidt donijeti odluku.
Prethodno je više političkih partija protekle sedmice saopštilo kako su vođene konsultacije o Izbornom zakonu sa Schmidtom.
Inače, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u Mostaru, 25.jula, da podržava mogućnost da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Sdhmidt nametne izmjene Izbornog zakona.
"Što se tiče sadržaja, to zna detaljno samo on. No, ono što smo vidjeli, vidjeli smo da je riječ o konstruktivnom prijedlogu", izjavio je Plenković u Mostaru, na jugu BIH.
Hrvatski premijer tamo se sastao sa liderom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem,a naveo je da dolazi kao "prijatelj Bosne i Hercegovine".
"Mi smatramo da je, prema onome što znamo, smjer koji je (Schmidt) naumio zauzeti dobar i koristan za BiH. Dobar i koristan i prilično uravnotežen prijedlog koji vodi računa o svim konstitutivnim narodima i građanima BiH. Jedan takav potez bi vodio ka kvalitetnim funkcioniranju i formiranju izvršne vlasti nakon izbora", rekao je Plenković.
Novi protesti su zakazani na istom mjestu u devet sati i u utorak, a građani će ostati ustrajni u svom zahtjevu - ne žele izmjenu Izbornog zakona BiH koju bi mogao nametnuti visoki predstavnik Christiaa Schmidt.
