Fondacija 'Mozaik' privodi kraju realizaciju projekta „Sarajevo na raskršću svijeta“ koji finansira EU sa 300.000 eura i Grad Sarajevo sa 50.000 eura. Posljednja faza projekta jeste da pomoću savremene tehnologije muzeji i galerije ožive svoje kolekcije.
Zemaljski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, JU Muzej „Alija Izetbegović“, Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, Bošnjački Institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić i Muzej Sarajeva sa svojih pet depandansi (Muzej Jevreja BiH, Muzej „Sarajevo 1878 – 1918“, Brusa bezistan, Despića kuća i Svrzina kuća) zajednički su osmislili aktivnosti kako bi povećali broj posjeta.
„To su jedna jednodnevna, jedna dvodnevna i jedna trodnevna ruta. Nakon što smo kreirali te tri rute, kreirali smo tri grupe koje se sastoje od menadžera svih institucija koje su uključene u projekat, kako bi oni unaprijedili atraktivnosti tih pojedinih ruta. Sarajevo je ovo imalo i prije, nije ovo ništa sada dodato, dozidano, dograđeno, već je samo na osmišljen način kreirano i povezano, tako da - čak i nama koji smo odavde - daje razlog da ostanemo tri dana u gradu. Daje strancima, turistima razlog da ostanu tri dana i da imaju ta tri dana ispunjena raznim aktivnostima“, pojašnjava program menadžer Fondacije Mozaik koja provodi projekat „Sarajevo na raskršću svijeta“ Edin Bajramović.
Nakon nekoliko mjeseci rada uskoro počinje implementacija projekta. Ponuda za turiste i posjetioce muzeja biće osavremenjena i unaprijeđena uslugama sa multimedijalnim sadržajima.
„Projekat nudi određeno poboljšanje u smislu tehnoloških pomagala – smartfona, audio vodiča, muzejskih telefona itd. – putem kojih će turisti moći na jedan novi način, kakav mi do sad nismo imali, da 'komuniciraju' sa predmetima i eksponatima koje mi nudimo, na primjer, audio priče koje turistu vode kroz našu kolekciju, koje će on moći da sluša putem telefona ili smartfona, umjesto sa živim vodičem ili kustosom“, kaže za RSE direktorica Bošnjačkog Instituta Amina Rizvanbegović Džuvić.
Suveniri i brošure
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine također učestvuje u projektu „Sarajevo na raskršću svijeta“. U okviru ruta „Putovanje kroz vrijeme“ i „Umjetnost i arhitektura“ Galerija će se predstaviti posjetiocima jednom linijom suvenira sa motivima iz svog bogatog fundusa.
„Odlučili smo se za keramičke šolje i za cekere. Keramičke šolje će biti pakovane u vrećice – to je još jedno mjesto za još jedan motiv. Za ceker smo odabrali grafiku 'Ljeto' Adele Ber Vukić, za keramičku šolju smo odabrali rad 'Polifonija', Nade Pivac. Na vrećici je rad Tomislava Dugonjića, 'Prostor nije prazan V'.. Željeli smo također da damo osnovnu informaciju o odabranim motivima, tako da će se, u zavisnosti od motiva, tu naći kratka priča od desetak rečenica, ili o samom autoru, ili o umjetničkom djelu, tako da i na taj način promovišemo kulturno blago grada Sarajeva i uopšte Bosne i Hercegovine“, ističe kustosica Galerije Dragana Brkić.
Ovaj projekat inicira i razvijanje suvenirnica koje su neizostavna turistička ponuda svugdje u svijetu, naglašava Brkić:
„Kada smo se okupili i počeli da radimo s ovim projektom, ove institucije uglavnom sve imaju muzejske suvenirnice u začetku, tako da je ovo jedan plus. S obzirom da ovaj projekat sponzoriše Evropska komisija, ti suveniri se ne mogu prodavati, ali će biti izloženi, u smislu reklame, znači, kada dođete i ako vam se neka šoljica ili ceker dopadne, mi vas možemo uputiti u kojoj instituciji to možete naći, odnosno obići tu instituciju, šta možete naći u njihovoj ponudi. Fantastična je i prilika da privučemo sponzore, da oni nas i našu ponudu prepoznaju.“
U sklopu projekta „Sarajevo na raskršću svijeta“ napravljena je brošura za turiste na pet jezika. Korištenjem ove brošure turisti će biti informisani o aktuelnim turama, pojašnjava Edin Bajramović, program menadžer Fondacije Mozaik:
„Tiraž je 60-70 hiljada primjeraka, i sada je u procesu printanja. To se onda dijeli prema turističkoj zajednici, prema hotelima, restoranima, kulturnim institucijama. Također, planiramo u okviru projekta da za svaku kulturnu instituciju kreiramo info pult koji će se nalaziti na ulazu u muzeje, gdje će se nalaziti informacije o svim kulturnim događanjima u svim kulturnim institucijama u gradu Sarajevu. Znači, ako posjetilac uđe u bilo koji muzej, on će u tom muzeju moći da nađe informacije o drugim muzejima, kako da dođe do njih, o kulturnim manifestacijama, praktično o svemu što se u tom momentu njegovog boravka dešava u gradu Sarajevu.“
„Sarajevo na raskršću svijeta“ bio je jedan od 11 najbolje rangiranih projektnih prijedloga koji su prijavljeni i ocijenjeni u sklopu otvorenog javnog poziva pod nazivom „Podrška Evropske unije ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini“. Sredstva od 3,85 miliona eura izdvojena su u sklopu pretpristupnih fondova.
„Dio poziva za prijavu projekta odnosio se na turizam, posebno na podršku ekološkim zonama i kulturnoj baštini, odnosno nasljeđu. Evropa je ponosna na svoju kulturnu različitost, čak i kad kultura ima svoje korijene u određenoj zemlji ili regiji. Kultura je zajednička baština, nešto što Evropska unija nastoji sačuvati i učiniti dostupnom svima. Naime, kultura i kulturno nasljeđe imaju važnu ulogu kada je riječ o izgradnji socijalno i ekonomski održive Evrope, doprinoseći pritom društvenoj integraciji“, kaže za RSE portparolka Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Jamila Milović Halilović.
Zemaljski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, JU Muzej „Alija Izetbegović“, Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, Bošnjački Institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić i Muzej Sarajeva sa svojih pet depandansi (Muzej Jevreja BiH, Muzej „Sarajevo 1878 – 1918“, Brusa bezistan, Despića kuća i Svrzina kuća) zajednički su osmislili aktivnosti kako bi povećali broj posjeta.
„To su jedna jednodnevna, jedna dvodnevna i jedna trodnevna ruta. Nakon što smo kreirali te tri rute, kreirali smo tri grupe koje se sastoje od menadžera svih institucija koje su uključene u projekat, kako bi oni unaprijedili atraktivnosti tih pojedinih ruta. Sarajevo je ovo imalo i prije, nije ovo ništa sada dodato, dozidano, dograđeno, već je samo na osmišljen način kreirano i povezano, tako da - čak i nama koji smo odavde - daje razlog da ostanemo tri dana u gradu. Daje strancima, turistima razlog da ostanu tri dana i da imaju ta tri dana ispunjena raznim aktivnostima“, pojašnjava program menadžer Fondacije Mozaik koja provodi projekat „Sarajevo na raskršću svijeta“ Edin Bajramović.
Nakon nekoliko mjeseci rada uskoro počinje implementacija projekta. Ponuda za turiste i posjetioce muzeja biće osavremenjena i unaprijeđena uslugama sa multimedijalnim sadržajima.
„Projekat nudi određeno poboljšanje u smislu tehnoloških pomagala – smartfona, audio vodiča, muzejskih telefona itd. – putem kojih će turisti moći na jedan novi način, kakav mi do sad nismo imali, da 'komuniciraju' sa predmetima i eksponatima koje mi nudimo, na primjer, audio priče koje turistu vode kroz našu kolekciju, koje će on moći da sluša putem telefona ili smartfona, umjesto sa živim vodičem ili kustosom“, kaže za RSE direktorica Bošnjačkog Instituta Amina Rizvanbegović Džuvić.
Suveniri i brošure
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine također učestvuje u projektu „Sarajevo na raskršću svijeta“. U okviru ruta „Putovanje kroz vrijeme“ i „Umjetnost i arhitektura“ Galerija će se predstaviti posjetiocima jednom linijom suvenira sa motivima iz svog bogatog fundusa.
„Odlučili smo se za keramičke šolje i za cekere. Keramičke šolje će biti pakovane u vrećice – to je još jedno mjesto za još jedan motiv. Za ceker smo odabrali grafiku 'Ljeto' Adele Ber Vukić, za keramičku šolju smo odabrali rad 'Polifonija', Nade Pivac. Na vrećici je rad Tomislava Dugonjića, 'Prostor nije prazan V'.. Željeli smo također da damo osnovnu informaciju o odabranim motivima, tako da će se, u zavisnosti od motiva, tu naći kratka priča od desetak rečenica, ili o samom autoru, ili o umjetničkom djelu, tako da i na taj način promovišemo kulturno blago grada Sarajeva i uopšte Bosne i Hercegovine“, ističe kustosica Galerije Dragana Brkić.
Ovaj projekat inicira i razvijanje suvenirnica koje su neizostavna turistička ponuda svugdje u svijetu, naglašava Brkić:
„Kada smo se okupili i počeli da radimo s ovim projektom, ove institucije uglavnom sve imaju muzejske suvenirnice u začetku, tako da je ovo jedan plus. S obzirom da ovaj projekat sponzoriše Evropska komisija, ti suveniri se ne mogu prodavati, ali će biti izloženi, u smislu reklame, znači, kada dođete i ako vam se neka šoljica ili ceker dopadne, mi vas možemo uputiti u kojoj instituciji to možete naći, odnosno obići tu instituciju, šta možete naći u njihovoj ponudi. Fantastična je i prilika da privučemo sponzore, da oni nas i našu ponudu prepoznaju.“
U sklopu projekta „Sarajevo na raskršću svijeta“ napravljena je brošura za turiste na pet jezika. Korištenjem ove brošure turisti će biti informisani o aktuelnim turama, pojašnjava Edin Bajramović, program menadžer Fondacije Mozaik:
„Tiraž je 60-70 hiljada primjeraka, i sada je u procesu printanja. To se onda dijeli prema turističkoj zajednici, prema hotelima, restoranima, kulturnim institucijama. Također, planiramo u okviru projekta da za svaku kulturnu instituciju kreiramo info pult koji će se nalaziti na ulazu u muzeje, gdje će se nalaziti informacije o svim kulturnim događanjima u svim kulturnim institucijama u gradu Sarajevu. Znači, ako posjetilac uđe u bilo koji muzej, on će u tom muzeju moći da nađe informacije o drugim muzejima, kako da dođe do njih, o kulturnim manifestacijama, praktično o svemu što se u tom momentu njegovog boravka dešava u gradu Sarajevu.“
„Sarajevo na raskršću svijeta“ bio je jedan od 11 najbolje rangiranih projektnih prijedloga koji su prijavljeni i ocijenjeni u sklopu otvorenog javnog poziva pod nazivom „Podrška Evropske unije ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini“. Sredstva od 3,85 miliona eura izdvojena su u sklopu pretpristupnih fondova.
„Dio poziva za prijavu projekta odnosio se na turizam, posebno na podršku ekološkim zonama i kulturnoj baštini, odnosno nasljeđu. Evropa je ponosna na svoju kulturnu različitost, čak i kad kultura ima svoje korijene u određenoj zemlji ili regiji. Kultura je zajednička baština, nešto što Evropska unija nastoji sačuvati i učiniti dostupnom svima. Naime, kultura i kulturno nasljeđe imaju važnu ulogu kada je riječ o izgradnji socijalno i ekonomski održive Evrope, doprinoseći pritom društvenoj integraciji“, kaže za RSE portparolka Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Jamila Milović Halilović.