I ove godine, 2. februar, godišnjica smrti velikog mostarskog i bosanskohercegovačkog pjesnika Alekse Šantića u Mostaru, njegovom rodnom gradu, obilježava se nizom manifestacija. Jedna od njih je i Šantićev festival mladih pjesnika, kojeg već treću godinu organizuje Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" iz Mostara.
Još jednom se pokazalo da veliki pjesnik, i 92 godine nakon smrti, okuplja ljude, pa tako na festivalu djece pjesnika učestvuju mališani - budući umjetnici pera - iz gotovo svih krajeva bivše Jugoslavije.
Još jednom se pokazalo da veliki pjesnik, i 92 godine nakon smrti, okuplja ljude, pa tako na festivalu djece pjesnika učestvuju mališani - budući umjetnici pera - iz gotovo svih krajeva bivše Jugoslavije.
U Mostaru su se i ove godine okupili mali pjesnici, na Šantićevom festivalu djece pjesnika, koji - kako kaže direktor festivala, inače generalni sekretar mostarske "Prosvjete", Goran Kosanić - privlači sve veću pažnju.
"U odnosu na prvi festival, kada smo imali 240 prijavljenih učesnika, ustvari radova, ove godine imamo 860 radova i od tih 860 radova naš stručni žiri je odabrao 15 finalista", objasnio je Kosanić.
Osim iz Mostara, odakle se još djeca-pjesnici zanimaju za Šantićev festival?
"Iz Slovenije, iz Velenja, iz Makedonije, iz Prilepa, dolaze nam iz Zagreba, iz Beške, iz Podgorice, iz Kotora, iz Beograda, iz Novog Pazara, iz Nevesinja i iz Živinica", rekao je Goran Kosanić.
I dok se raspadom bivše Jugoslavije, s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, sve počelo posmatrati, takoreći, "nacionalnim naočalama", čini se da je veliki mostarski pjesnik, pravoslavac, Aleksa Šantić, autor čuvenih poema o muslimanima, "Emina" i "Ostajte ovdje", nadživio sve podjele.
Duh Mostara
Alma Fazil Obad, umjetnica i članica stručnog žirija Šantićevog festivala djece pjesnika, kaže kako je Aleksa Šantić kulturna baština svih nas. Dodaje da Šantić nije ostavio samo traga u poeziji, nego je njegova ljudskost imala nemjerljivu ulogu u životu tadašnjeg Mostara, grada koji se i danas - 20 godina nakon proteklog rata - bori sa etničkim podjelama.
"I kada stavljam paralele sa onim vremenom i ovim sada, onda kažem dobro bi bilo da u kulturi ovoga grada i danas postoji osoba, koja će biti neki integrativni, to jest neki povezujući faktor, jer to mora neko biti", kazala je Fazil Obad za RSE.
Šta o Šantiću kažu mali pjesnici?
Četrnaestogodišnja Marija Pejičić iz Nevesinja u Republici Srpskoj, udaljenog nekih 40-ak kilometara od Mostara, koja je prošle godine s pjesmom pod nazivom "Šantiću" pobijedila na festivalu, kaže da u velikom Aleksi nalazi inspiraciju.
"Ove godine napisala sam pjesmu 'Duša Mostara'. Tu, kao prvo, opisujem Mostar kao grad umjetnosti, grad pjesnika i u njoj, naravno, uvijek mogu da spomenem pjesnika Aleksu Šantića", izjavila nam je Marija.
"Pa, Aleksa Šantić za mene predstavlja neki duh Mostara, koji će zauvijek živjeti ovdje i predstavlja našu prošlost i sadašnjost i budućnost isto", smatra mlada Mostarka, 14-godišnja Iris Dugalić.
"Napisala sam pjesmu koja nosi naziv 'Aleksa Šantić za sva vremena' i tu sam pjesmu posvetila njemu, zato što smatram da je on jedan od najvećih pjesnika", kaže o Aleksi Šantiću još jedna zapažena učesnica festivala, 13-godišnja Zvezdana Gojković iz Podgorice.
"Aleksa Šantić je jedan značajan pesnik, on - iako ga već jako dugo nema - i dalje okuplja ljude i važan je za sve nas", govori Lav Lukić, koji ima 11 godina i dolazi iz Beograda.
Alma Fazil Obad kaže da Šantićev festival djece pjesnika nosi dublju poruku.
"Dobro je da se piše, jer svi živimo u jednom vremenu veoma nepoetičnom, kada je poezija potcijenjena i općenito potcijenjene su sve one ljudske vrijednosti, sve moralne vrijednosti", kazala je Obad.
Zanimljivo je kako je uopšte došlo do ideje o pokretanju festivala. Generalni sekretar mostarske "Prosvjete" Goran Kosanić se prisjeća događaja još od prije 20 godina.
"Kada sam ja kao pratilac jednog malog dječaka, a to je bio moj sin, koji je tad išao u peti razred, bio učesnik Nevenovog festivala djece pjesnika u Savinom Selu u Srbiji. Tad smo živjeli kao izbjeglice i dječak, taj moj sin, je osvojio treće mjesto s pjesmom 'San', u kojoj spominje povratak u Mostar. Tada mi je palo na pamet, ako se ikada vratim u taj moj Mostar, da ću napraviti takav jedan festival ovdje", opisao je Kosanić.
Festival je, dodaje Kosanić, veliki podstrek djeci pjesnicima.
"Najveća draž festivala što je pobjednica prvog festivala, djevojčica iz Makedonije, Sara Gregorijevski, poslije našeg festivala izdala dvije svoje knjige poezije i poslala je nama i pismo i knjige, gdje piše da joj je mostarski festival dao inspiraciju za daljnje pisanje", dodao je Kosanić.
