Ovosedmične obostrane sankcije Pekinga i Brisela produbljuju neizvjesnost oko sveobuhvatnog sporazuma o ulaganju između Evropske unije (EU) i Kine koji je nakon sedmogodišnje izrade potpisan krajem decembra prošle godine i koji je trebao biti temelj budućih odnosa, pišu svjetski mediji.
Dani diplomatske drame
Ovosedmične kineske sankcije EU znače da je trgovinski sporazum između Pekinga i Brisela potpisan prije samo tri mjeseca "na aparatima za održavanje života", napisao je Politiko (Politico) navodeći da su istaknuti evropski parlamentarci - u danima visoke diplomatske drame - zaprijetili da ga neće ratifikovati.
Krajem prošle godine evropski čelnici poput njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) žurili su da postignu sporazum s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, nadajući se da će to olakšati život ključnih investitora iz EU u Kini, poput proizvođača automobila. No, ističe briselski portal, odnosi su se od tada neočekivano promijenili, dijelom i zbog sve veće zabrinutosti oko kineskog tretiranja muslimanske manjine u Sinđijangu.
Iako su zlostavljanja Pekinga nad Ujgurima SAD opisale kao genocid i uvele trgovinski embargo, EU je zauzela daleko manje konfrontacijski stav. Pažljivo kalibrirani popis sankcija koji je EU objavila u ponedjeljak, 22. marta, usmjeren je na četvoro kineskih zvaničnika u Sinđijangu i regionalnoj kancelariji za javnu sigurnost. S obzirom na taj, kako ističe Politiko, naizgled suzdržani pristup, gotovo trenutni protunapad Pekinga bio je šok.
Samo nekoliko trenutaka nakon što su najavljene sankcije EU-a, Kina je uvela sankcije protiv pet vodećih članova Evropskog parlamenta, pododbora Parlamenta za ljudska prava i najviših evropskih akademika koji se bave Kinom. Think-tank organizacije koje su evropski zvaničnici nerijetko konsultovali također su pod sankcijama.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je naglasilo da se sankcije EU "temelje na lažima i dezinformacijama" upozorivši Brisel da prestane "drugima predavati o ljudskim pravima i miješati se u kineska unutrašnja pitanja". Dok za zastupnike u Evropskom parlamentu kineski postupci označavaju vjerovatni prekid investicionog sporazuma, stručnjaci za Kinu smatraju da Peking djeluje kao da ga "nije briga" jer je investicioni ugovor bio više simbolična pobjeda Kine, napisao je Politiko.
Rizik od otuđenja EU
Iako se kineske sankcije izrečene evropskim parlamentarcima i akademicima Pekingu čine kao pošten odgovor u stilu "milo za drago", potencijalni gubitak za Kinu je relativno visok: ne samo da bi pogrešan korak mogao ugroziti investicioni sporazum s EU, koji je nakon sedmogodišnje izrade trenutno u završnoj fazi, već bi mogao i gurnuti Brisel bliže Vašingtonu - nakon otuđenja Evrope u vrijeme Donalda Trampa koje je Peking iskoristio, ističe u svojoj analizi CNN.
Evropske sankcije usmjerene su na kineske zvaničnike odgovorne "za ozbiljna kršenja ljudskih prava" u Sinđijangu, dalekoj zapadnoj regiji u kojoj je, prema tvrdnjama Stejt departmenta, zatočeno do dva miliona Ujgura i drugih muslimanskih manjina u logorima gdje su podvrgnuti prisilnom radu i zlostavljanjima. Kina, dodaje CNN, dosljedno negira navode o kršenju ljudskih prava, tvrdeći da su logori neophodni za sprečavanje vjerskog ekstremizma i terorizma.
Evropska unija se pridružila Velikoj Britaniji, SAD i Kanadi, koje su navele da je namjera njihove "koordinisane akcije" ove sedmice bila poslati jasnu poruku Kini "da okonča svoju represivnu praksu". Kina je sa svoje strane uvela sankcije protiv evropskih političara kojima je zabranjen ulazak u Kinu, Hong Kong i Makao.
Sankcionisani su i nezavisni israživački instituti među kojima i Markator institut za kineske studije (MERICS), jedna od vodećih institucija usmjerenih na Kinu, ali i pojedini akademici, kao što je Nijemac Adrian Zenc (Zenz) - koji je bio među prvim istraživačima koji su alarmirali javnost zbog situacije u Sinđijangu.
Kina je, ukazuje CNN, bila glavni korisnik Trampove vanjske politike "Amerika na prvom mjestu" pri čemu se Brisel sve više udaljavao od Vašingtona. Uprkos evropskim sankcijama koje su djelovale kao da EU slijedi Vašington, mnogi kreatori politika u Briselu i dalje imaju želju za nastavkom saradnje s Kinom. No, kako ocjenjuje CNN, Peking je sankcijama usmjerenim na parlamentarce i uvažene think-tankove, vjerovatno rizikovao odlučnost EU o toj saradnji.
‘Preduslov’ za ratifikaciju
Evropska komisija već je plovila uzburkanim političkim vodama zbog svoje odluke da s Pekingom prošle godine dogovori ‘Sveobuhvatni sporazum o ulaganju’ (CAI) što su mnoge grupe za ljudska prava osudile kao stavljanje interesa preduzeća ispred temeljnih vrijednosti. No, sudbina dogovora još je neizvjesnija nakon kineskih sankcija članovima Evropskog parlamenta, koji tek treba da odluči hoće li sporazum ikada stupiti na snagu, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Iako je budućnost sporazuma sve komplikovanija, ekonomsko obrazloženje Evropske unije je bilo da bi CAI trebao biti temelj budućih odnosa Brisela i Pekinga, dok je glavnina sporazuma fokusirana na otvaranje mogućnosti ulaganja za kompanije iz EU koje posluju na kineskom tržištu. Tačnije, naglašava Fajenšl tajms, sporazum nudi mogućnosti evropskim firmama da povećaju proizvodnju u perspektivnim poljima kao što su električni automobili.
Koristi od sporazuma za Kinu uglavnom su fokusirane na ograničeni i uzajamni pristup tržištu EU za obnovljive izvore energije. Ipak, dodaje list, diplomate EU također su primjetili da je stvarna privlačnost Pekinga sporazumu bila politička: sporazum nudi potencijal za poboljšani odnos s Evropskom unijom u trenutku kada SAD nastoje izvršiti koordinisani pritisak na Kinu.
"Kratkoročno, Kini je najvažnije da Evropa ostane neutralna u sporu između SAD-a i Kine, pa je CAI više poput mrkve koju je Kina ponudila", rekao je Bo Žuang, glavni kineski ekonomista u TS Lombard u Pekingu.
I prije trenutnog spora evropski parlamentarci su naglašavali da će ratifikacija sporazuma dijelom zavisiti o tome da li će Kina pružiti "putokaz" za provedbu međunarodnih konvencija protiv upotrebe prisilnog rada. No sada, ističe londonski list, veliki broj socijalista i demokrata lijevog centra Evropskog parlamenta je jasno stavio do znanja da je ukidanje kineskih sankcija parlamentu "preduslov" za rad na ratifikaciji sporazuma čija sudbina, smatraju političari EU, sada visi o koncu.
Pozicija Evrope u svijetu
Kina je jasno stavila do znanja da ne namjerava povući sankcije EU kako bi spasila trgovinski sporazum s EU koji je Pekingu uvijek bio važniji više na simboličan način nego ekonomski, ukazuje londonski Tajms (The Times), naglasivši da je gnjevna reakcija Pekinga ugrozila stratešku ravnotežu Evrope između dviju svjetskih velesila.
U danima koji su prethodili najavi zapadnih sankcija prošle sedmice, Peking je gledao kako američki zvaničnici obilaze kineske komšije proglašavajući ojačane saveze kao protutežu usponu Kine. Potom su se američki i kineski zvaničnici sastali na Aljasci, ali nakon vrlo javnog i nediplomatskog sukoba, tokom kojeg su razmijenjene optužbe za ljudska prava, dvije su se strane brzo povukle u svoje prijestolnice.
Ove nedjelje, ističe Tajms, saveznici su se sastajali u onome što se brzo razvija kao novi bipolarni svijet. Američki državni sekretar, Entoni Blinken (Antony), doletio je u Brisel nudeći i EU i NATO prijateljstvo i zagrljaj.
Istovremeno, kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji pozdravio je svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova koji je odnos Moskve s Evropom proglasio mrtvim, najavivši novi prijateljski odnos s Pekingom. U međuvremenu, Sjeverna Koreja je ispalila nekoliko projektila samo da bi razjasnila na čijoj je strani.
Dok glavni urednik propekinškog Global Tajmsa (Global Times) Hu Siđin piše da je "stabilnost Sinđijanga važnija od dogovora" s EU, Blinken uvjerava saveznike da nikada neće morati birati između Vašingtona i Pekinga. U ovom slučaju, zaključuje Tajms, EU to neće morati jer je "Peking odabrao za njih".
Facebook Forum