U Sarajevu je održana Međunarodna konferencija o napretku ostvarenom u implementaciji rezultata Briselske donatorske konferencije za saniranje posljedica poplava u BiH i Srbiji. Bila je to prilika da se napravi pregled trošenja donatorskih sredstava i pomoći koju su dvije zemlje dobile od međunarodne zajednice. Riječ je o 1,5 milijardi eura koje su nakon majskih poplava 2014. godine prikupljene za BiH i Srbiju.
Sredstva prikupljena za sanaciju štete prouzrokovane poplavama 2014. godine u BiH trošila su se uglavnom na obnovu kuća, poljoprivrede te privrednih objekata. Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac kaže da su se ta sredstva trošila transparentno te da je riječ o prvoj fazi iz koje novac nije još utrošen.
„Još uvijek postoje velike potrebe za angažman sredstava koji je obećan na donatorskoj konferenciji, a koji još nije utrošen. Dakle, tek je prva faza potrošena. Slijedi druga faza. Nije se moglo sve ni završiti u ovoj godini, ali je zaista evidentan uspjeh, velika solidarnost, kako međunarodne zajednice kada je u pitanju pomoć u donatorskim sredstvima i kreditnim sredstvima, a isto tako pomoć unutar Bosne i Hercegovine“
Na pitanje da li je novac u Bosni i Hercegovini trošen transparentno, ambasador EU u BiH Lars Guner Wigemark kaže da nema informaciju o zloupotrebama te da je solidarnost tokom poplava pokazala kako države u regiji mogu i trebaju sarađivati.
„Ja ne znam da li je bilo nekih zloupotreba izdvojenih sredstava. Kao što sam rekao, u prvoj fazi je izdvojeno 43 miliona eura za neposredno rješavanje posljedica poplava. Zbog kursa još uvijek je ostao određeni iznos tih sredstava na raspolaganju. Za drugu fazu imamo 41 milion eura i to će se u narednim godinama koristiti za izradu planova za prevenciju mogućih budućih katastrofa. Kao što sam rekao, koliko ja znam, nije bilo zloupotreba, što ne znači nužno da ih nije bilo. Sa našim partnerima imamo uspostavljen izvrstan sistem koji prati transparentnost utroška ovih sredstava“
Marko Blagojević, direktor kancelarije za obnovu Republike Srbije, kaže da je za prethodnih 16 mjeseci urađen ogroman posao, prije svega zahvaljujući pomoći međunarodnih partnera. On podsjeća da su obje države nakon prve faze dužne napraviti stabilan plan prevencije prirodinih katastrofa.
„Posao koji je pred nama ustvari je još veći. To je posao na unapređenju sistema za upravljanje rizikom od elementarnih nepogoda. Dakle, na nama je da uložimo sve napore i sve raspoložive resurse da u godinama koje su pred nama jačamo našu prevenciju. Ne smemo sebi više da dopustimo nikada da nam se dogodi situacija iz maja 2014. godine. Srbija danas jeste bezbednija nego što je bila, ali i dalje nije bezbedna. Mi smo izloženi novim rizicima, ne samo od poplava već i od zemljotresa, od snežnih odluja, riziku od suša, od klizišta“
Direktorica Ureda Svjetske banke za regije jugoistočne Evrope i centralne Azije Ellen Goldstein navodi da je svrha ove konferencije bila da se razmotre buduće aktivnosti, te pravljenje planova za reakcije tokom eventualnih budućih katastrofa njihovo sprječavanje.
„Svrha konferencije nije bila da se razmatra utrošak dosadašnjih sredstava već da razmotrimo buduće aktivnosti, pravljenje planova za reakcije tokom budućih katastrofa ili za sprječavanje katastrofa. Što se tiče učešća Svjetske banke, ona je dala kredit od 100 miliona dolara. Najveći njegov dio je već utrošen, a jedna manja komponenta tog kredita pripremljena je za sprječavanje narednih katastrofa. Ono na šta smo se posebno htjeli fokusirati jeste da se napravi plan upravljanja rizicima, uključujući i rizike od vremenskih nepogoda. Takođe je bitno i da se radi na osiguranju od katastrofa tako da ljudi budu osigurani te da u slučaju katastrofe pojedinci ne budu izloženi vlastitim troškovima nego da to imaju pokriveno osiguranjem“
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH Sezin Sinanoglu, kaže da se danas, kada se pogledaju ove zemlje, vidi da je dosta toga urađeno. „Ne vidi se puno tragova poplava koje su se desile prije nešto više od godinu dana. Ljudi su se vratili na svoja radna mjesta, kuće jesu ponovo izgrađene, mostovi, škole, infrastruktura. Ali bitno je reći da se hiljade ljudi nije vratilo u svoje domove, dakle još uvijek su raseljeni i to predstavlja veliki teret, kako po te ljude, tako i za vlade. Treba pomenuti i finansijske gubitke koje su pretrpjela preduzeća. S tim se lokalne ekonomije još uvijek suočavaju. Mi želimo istaći da posao i aktivnosti nakon poplava još uvijek nisu završene. Još je ostalo dosta posla za sve nas, kako na lokalnom nivou tako i u saradnji sa međunarodnom zajednicom, kako bi se posao priveo kraju"
