Lideri Evropske unije (EU) pozvali su u ponedjeljak na jednodnevnom samitu Berlinskog procesa u Tirani da se ubrza proces članstva zemalja Zapadnog Balkana u evropskom bloku.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz)ponovio je pozive za što skoriji prijem šest zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU).
Govoreći na samitu Berlinskog procesa u Tirani u ponedjeljak 16. oktobra, Šolc je rekao: "Vrlo je jasno da 20 godina nakon što je ovim zemljama obećano pristupanje, to se mora dogoditi vrlo brzo."
Državama Zapadnog Balkana je obećana evropska perspektiva od 2003. godine, na samitu u Solunu. Od tada je samo Hrvatska od zemalja regiona ušla u EU, 2013. godine.
Crna Gora i Srbija počele su pregovore o članstvu prije nekoliko godina, dok su Albanija i Sjeverna Makedonija također počele u julu 2022. Bosna i Hercegovina je dobila status zemlje kandidata u decembru prošle godine, dok Kosovo ima samo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen(Ursula von der Leyen)rekla je da je sa samita poslata snažna poruka o opredjeljenju EU za proširenje i da pristup unutrašnjem tržištu treba povećati, ali i to zahtijeva reformu, prema njenim riječima.
Ona je rekla da će one zemlje koje budu spremne na reforme dobiti investiciona sredstva od EU.
"Naša vrata su otvorena, ali još treba da se uradi", rekla je ona.
Tokom samita potpisan je i regionalni sporazum o međusobnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija.
Šta je još rečeno na samitu?
Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je tokom samita u Tirani da Zapadni Balkan ne treba da živi sa "strahom od sutrašnjeg sukoba", dodajući da Srbija "nastavlja da prijeti Kosovu invazijom".
"Čak i dvadeset pet godina nakon genocidne kampanje, i nakon toliko rundi dijaloga, Kosovu i dalje prijeti invazija Srbije. Ovaj trenutak zahtijeva od nas da razmislimo i ne nastavimo sa radom kao i obično. Takav čin ne bi trebalo da prođe nekažnjeno", rekao je Kurti, misleći na napad na kosovsku policiju na severu Kosova 24. septembra i kasnije okupljanje srpskih trupa u blizini kosovske granice.
On je rekao da umjesto da žive sa strahom od sukoba, građani Zapadnog Balkana "danas moraju zajedno raditi za budućnost. Mi, kao njihovi lideri, imamo odgovornost da izgradimo tu zajedničku budućnost. I kao lideri, moramo se uključiti u taj proces u dobroj namjeri".
Prema saopštenju Vlade Kosova, Kurti je na sastanku sa liderima Evropske unije i Zapadnog Balkana u glavnom gradu Albanije rekao da "podržavamo 'plan u četiri koraka' rasta EU za Zapadni Balkan predsjednice Evropske komisije. EU se može reformisati i proširiti. Također vjerujem da bi prednosti jedinstvenog tržišta EU trebale biti povezane s ekonomskim i demokratskim reformama. Bez vrijednosti EU ne bi trebalo biti beneficija EU i fondova EU."
Kurti je rekao i da je od premijerke Srbije Ane Barnabić tražio da potpiše Osnovni sporazum i njegov aneks, postignut između Kosova i Srbije početkom ove godine, ali je ona to odbila.
"Ja sam za to da se sporazum i aneks potpišu upravo sada kada je Vučić u Kini na sastancima sa velesilama istočnih i sjeveroistočnih oblasti, ali ona nije bila zainteresovana", rekao je Kurti.
Napad na policiju Kosova na sjeveru
Tokom samita Berlinskog procesa pored predstavljanja novog investicionog paketa Evropske unije, bilo je riječi i o napadu na sjeveru Kosova 24. septembra.
Napad na policiju Kosova 24. septembra u selu Banjska, gdje je ubijen narednik Afrim Buanjku, kao i trojica srpskih napadača, ponovo je osudila Evropska unija preko predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kao i od strane kancelara Šolca.
Govoreći nakon samita, Lajen je upitana da li će biti sankcija Srbiji u vezi sa prošlomjesečnim događajima.
"Trebalo bi da bude potpuna istraga da bismo onda imali stav. Čekamo podatke istrage i o tome ćemo naknadno odlučiti", rekla je ona.
Kosovo je optužilo Srbiju da je tokom napada pokušala da "anektira cijeli sjever Kosova", za šta je odgovornost preuzeo Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste- najveće stranke kosovskih Srba koja uživa podršku zvaničnog Beograda.
Srbija je negirala optužbe.
U međuvremenu, Šolc je u ponedeljak u Tirani rekao da "želim da osudim napad na kosovsku policiju. Mi to ne prihvatamo i nećemo prihvatiti ni na koji način. Njemačka je veoma jasna u svom stavu o ovom napadu, takođe smo jasni da je potrebna puna istraga vlasti na Kosovu i Srbija mora da sarađuje u ovoj važnoj istrazi."
On je pozvao Kosovo i Srbiju da gledaju "u budućnost, a ne u prošlost" i da riješe probleme prije nego što postanu dio EU.
"Ne možete ponijeti ove probleme sa sobom. Volja moje vlade i EU je da se kosovsko-srpski sukob riješi jednom za svagda."
Brnabić na zajedničkoj fotografiji
Brnabić je novinarima nakon samita u Tirani demantovala informaciju koju su mediji objavili da se nije pojavila na zajedničkoj fotografiji učesnika samita.
Prokomentarisala je da su to "otvorene laži".
"Da, na fotografiji sam. Izašla sam kasnije, bila i stajala tamo 10 minuta. Ne znam šta želite da dokažete", ponovila je Brnabić.
Kako je ranije Beta pisala, na zajedničkom snimku učesnika samita u Tirani vide se lideri Zapadnog Balkana, više evropskih zemalja i EU ispred zastava učesnica skupa, među kojima je i zastava Kosova, a na tom snimku nema premijerke Srbije.
Brnabić se ostalim učesnicima pridružila kada je završeno zajedničko fotografisanje ispred zastava i kada je počeo foklorni program, potvrdili su novinari koji prate samit u Tirani.
Predsjednik Savjeta Evrope Šarl Mišel (Charles Michel)rekao je da se nada da će se tokom ovog samita saradnja zemalja regiona povećati i da je EU zabrinuta zbog situacije koja je nastala između Kosova i Srbije.
"Ne možemo dozvoliti da nas bilateralni sukobi drže kao taoce. Nedavne tenzije između Kosova i Srbije ponovo su to dovele do izražaja. Nema saradnje bez pomirenja. Za to je potrebna politička hrabrost sa fokusom na budućnost. To će biti duh sljedećeg samita koji će biti održan u Briselu", rekao je on.
U međuvremenu, premijer Grčke Kyriakos Micotakis rekao je prije samita da će razgovarati sa Ramom o pitanju "Belerija".
"Ne namjeravam da se miješam u pitanja albanskog pravosuđa, ali Fredi Beleri ima pravo da položi zakletvu iako je u pritvoru i to ću vrlo jasno reći", rekao je grčki lider.
Fredi Beleri je u pritvoru, nakon što ga je policija uhapsila nekoliko dana prije lokalnih izbora 14. maja, a optužen je za kupovinu glasova. Izabran je za gradonačelnika Himare i radi na sudskim zahtjevima da dobije dozvolu kako bi bio pušten iz zatvora da položi zakletvu. Ovaj zahtjev je sud do sada odbijao.
Slučaj Beler često je izazivao sukobe između Rame i grčkih zvaničnika. Albanski premijer je rekao da to ne pripada politici, već pravosuđu.
Ovo je prvi put da se sastanak Berlinskog procesa organizuje van granica EU. Pored zvaničnika Evropskog bloka i Zapadnog Balkana, na samitu učestvuju i njemački kancelar Olaf Šolc i predsjednik Francuske Emanuel Makron.
Berlinski proces je inicijativa bivše njemačke kancelarke Angele Merkel 2014. godine, kako bi pomogla ekonomski razvoj šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovo približavanje Evropskoj uniji.
Ova inicijativa služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između visokih zvaničnih predstavnika takozvane zapadnobalkanske šestorke, koju čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Proces takođe uključuje institucije EU, međunarodne finansijske institucije i civilno društvo u regionu.
Šta je Berlinski proces?
Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za suradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana surađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Također, dogovorena je suradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a posljednji je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.
Na marginama samita u Tirani, crnogorski premijer Dritan Abazović je potpisao Ugovor o osnivanju Centra za sajber-kapacitete Zapadnog Balkana sa adresom u Podgorici.
Među potpisnicima su predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar i državna sekretarka za Evropu Francuske Lorans Bun.
"Zaključivanjem Ugovora stvaraju se preduslovi za jačanje sajber bezbjednosti u zemljama Zapadnog Balkana", saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Tokom samita u centru Tirane okolne ulice su zatvorene, pristup civilnim vozilima zabranjen, a pojačano je prisustvo pripadnika snaga bezbednosti.
