Američka politička elita oprostila se 27. aprila u crkvi u Vašingtonu od Madeline Albright (1937-2022.), prve žene na položaju državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država.
Komemoraciju su predvodili predsjednik SAD Joe Biden i bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton koji je izabrao Albright za šeficu svoje diplomatije. Albright, je na položaju državnog sekretara SAD bila od 1997. do 2001. godine.
Oko 1.400 zvanica okupilo se da kako bi se oprostilo od Albright koja je prošlog mjeseca umrla od raka u 84. godini.
Komemoraciji su prisustvovala i tri državna sekretara koja su je naslijedila na dužnosti, kao i drugi sadašnji i bivši članovi vlade, strane diplomate, ambasadori i niz drugih koji su je poznavali.
Biden je odao počast Albright rekavši je da je "njeno ime sinonim za ideju da je SAD sila dobra u svijetu".
"Svojom dobrotom i milošću, humanizmom i inteligencijom, ona je okrenula tok istorije", rekao je Biden.
Bivši predsjednik Clinton podsjetio se da mu je dvije nedelje prije smrti rekla da "ne želi da govori o pogoršanju svog zdravlja u trenutku kada je Zapad na ivici nakon ruske invazije na Ukrajinu", već da je "jedina stvar koja je zaista važna kakav ćemo svijet ostaviti našim unucima".
Na sahranu su bile pozvane strane zvanice među kojima predsjednici Gruzije i Kosova i visoki zvaničnici Kolumbije, Bosne i Hercegovine i Češke Republike.
Obama je 2012. Madeline Albright uručio Predsjedničku medalju slobode, najviši orden za civile, rekavši da je njen život "inspiracija za sve Amerikance".
Rođena kao Mari Jana Korbel u Pragu 15. maja 1937. godine, bila je ćerka diplomate Josefa Korbela. Porodica je bila jevrejskog porijekla i kovnertirala je na rimokatolicizam kada je imala pet godina. Troje njenih deda i baka Jevreja umrlo je u koncentracionim logorima.
Njena porodica je pobjegla iz Čehoslovačke 1939. kada su nacisti okupirali tu zemlju, a ratne godine je provela u Londonu.
Poslije Drugog svjetskog rata, njen otac je doveo porodicu u Sjedinjene Države. Nastanili su se u Denveru, gdje je njen otac bio univerzitetski profesor.
Albright je radila je kao novinarka, a kasnije je studirala i međunarodne odnose na Univerzitetu Columbia, gdje je magistrirala 1968. i doktorirala 1976. godine.
Albright je postala lice američke vanjske politike u deceniji između kraja Hladnog rata i rata protiv terorizma potaknutog napadima 11. septembra 2001. u eri koju je predsjednik George W. Bush najavio kao "novi svjetski poredak".
SAD, naročito u Iraku i na Balkanu, izgradile su međunarodne koalicije i povremeno vojno intervenisale kako bi povukle s vlasti autokratske režime. Albright, koja je za sebe govorila da je "pragmatična idealistkinja" skovala je izraz "asertivni multilateralizam" da opiše vanjsku politiku Clintonove administracije koju je vodila.
Izvor: AP, Reuters, CNN
