Američki predsednik Džo Bajden (Joe Biden) i britanski premijer Kir Starmer (Keir) ponovo su potvrdili svoju "nepokolebljivu podršku" Ukrajini na sastanku 13. septembra, prema saopštenju Bijele kuće.
U saopštenju objavljenom nakon susreta u Vašingtonu se ne pominje tema ublažavanja ograničenja Ukrajini za korištenje doniranog oružja dugog dometa za ciljeve unutar ruske teritorije.
Očekivalo se da će Starmer pokušati da ubijedi Bajdena po tom pitanju na sastanku održanom usred znakova da ukrajinski saveznici postaju spremniji za ublažavanje ograničenja upotrebe oružja dugog dometa.
Ali u saopštenju Bijele kuće nakon susreta ta tema nije spomenuta, nego nekoliko uopštenih ocjena, uz obećanje o kontinuiranoj podršci Ukrajini.
"Lideri su imali detaljnu diskusiju o nizu spoljnopolitičkih pitanja od zajedničkog interesa. Ponovo su potvrdili svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini dok se ona nastavlja braniti od agresije Rusije", navodi se u saopštenju.
Jedino drugo spominjanje rata u Ukrajini bilo je izražavanje "duboke zabrinutosti zbog toga što Iran i Sjeverna Koreja pružaju smrtonosno oružje Rusiji i zbog podrške Kine ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi".
Uoči sastanka portparol Bijele kuće rekao je da nema promjene u stavu Vašingtona.
"Nema promjene u našem stavu o odredbama za kapaciteta za dugometne udare koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije", rekao je Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi (John Kirby).
SAD su ranije navele da su ograničile upotrebu oružja iz zabrinutosti da bi dopuštanje Ukrajini da udari duboko u Rusiji moglo da izazove eskalaciju rata i da bi Rusiju vjerovatno podstaklo da upotrebi nuklearno oružje.
Bajden i Starmer sastali su se dan pošto je američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) završio turneju po Evropi u kojoj je čuo ponovljene apele Ukrajine i njenih saveznika da se ukinu ograničenja. On je na kraju putovanja rekao da će to prenijeti Bajdenu, napominjući da su SAD već prilagođavale svoju politiku kako bi odgovarale na situaciju na bojnom polju.
Bajden je u maju promijenio američku politiku kako bi dozvolio Ukrajini da u Rusiju ispaljuje rakete koje su donirale SAD kako bi se odbranila od velike ruske ofanzive koja je uključivala raketne i dronove ispaljene s ruske teritorije. Bajden je zadržao ograničenje na distance do koje bi američki projektili mogli da pogode rusku teritoriju, što znači da je Ukrajina mogla da gađa mete samo u regionima blizu granice.
List Gardijan (The Guardian), citirajući izvore iz britanske vlade, izvijestio je u 12. septembra da je London već dao Ukrajini dozvolu da koristi svoju raketu Storm šedou (Storm Shadow) za udare duboko u ruskoj teritoriji. Drugi britanski mediji su, međutim, izvijestili da bi Velika Britanija možda prvo trebalo da dobije dozvolu Vašingtona jer oružje sadrži komponente američke proizvodnje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je 12. septembra da bi promjena politike koja bi omogućila da se zapadno oružje koristi za dalekometne udare na teritoriju njegove zemlje značilo da će NATO biti "u ratu" s Rusijom.
"Ako je to slučaj, onda ćemo, uzimajući u obzir promenu prirode sukoba, doneti odgovarajuće odluke na osnovu prijetnji s kojima ćemo se suočiti", rekao je Putin.
Putin je rekao da će ukrajinska vojska moći da izvodi takve udare samo uz korištenje podataka sa satelita NATO-a i da samo vojno osoblje NATO-a "može da izvodi letove za ove raketne sisteme".
Njemački kancelar Olaf Šolc (Sholz) je 12. septembra ponovio odbijanje Berlina da pošalje rakete dugog dometa Ukrajini, rekavši na konferenciji za novinare da je Njemačka "donijela jasnu odluku" koja se "neće promijeniti".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pojačao pozive zapadnim partnerima Kijeva da olabave ograničenja na donirano oružje. Zelenski je naveo da je mogućnost dalekometnih napada potrebna kako bi se Ukrajini omogućila bolja odbrana od napada pošto je Rusija pomjerila svoje oružje dugog dometa izvan dosega Ukrajine.
Rusija je takođe ostvarila značajne teritorijalne prednosti na terenu na istoku Ukrajine usred tekuće ofanzive. Takođe je počela kontranapad da bi ponovo preuzela rusku teritoriju koju je zauzela Ukrajina poslije iznenadnog upada u Kursku oblast, prvog napada na teritoriju Rusije od Drugog svjetskog rata.
Zelenski je 13. septembraa rekao da je kontranapad u Kurskoj oblasti, gde je Ukrajina uzela više od 1.300 kvadratnih kilometara teritorije za nekoliko nedelja, bio očekivan ali da do sada nije bilo "ozbiljnog uspjeha".
Ukrajinski predsjednik je takođe rekao na konferenciji u Kijevu da je situacija oko strateškog grada Pokrovsk na istoku Ukrajine, koji ruske snage namjeravaju da zauzmu dok napreduju u Donjeckoj oblasti, i dalje teška, ali da se stabilizuje.
Zelenski je rekao da planira da Bajdenu kasnije ovog mjeseca predstavi "plan pobjede" za okončanje rata sa Rusijom.
