Sjedinjene Američke Države će poslati Ukrajini paket kasetnih bombi kao pomoć u protuofenzivi protiv Rusije.
Bijela kuća je saopćila da je ''odluku odgađala koliko god je mogla'' zbog opasnosti od ozljeda civila od neeksplodiranih ubojitih sredstava.
Ukrajina već mjesecima traži oružje zbog nestašice granata.
Kasetne bombe zabranjene su u više od 100 zemalja.
Oni obično ispuštaju velik broj manjih bombi koje mogu biti smrtonosne na širokom području. Međutim, one koje ne eksplodiraju predstavljaju opasnost desetljećima nakon završetka sukoba.
Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Joea Bidena, nije ulazio u detalje plana, ali je 7. jula potvrdio da su predsjednik SAD-a i njegovi savjetnici donijeli "jednoglasnu odluku" o slanju kasetne municije u Ukrajinu.
Sullivan je rekao novinarima da Rusija koristi kasetnu municiju protiv Ukrajine od početka sukoba i da je ukrajinska upotreba topničkih projektila toliko česta da je saveznicima teško održati proizvodnju.
"Svjesni smo da kasetna municija stvara rizik od ozljeda civila od neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ali također postoji golemi rizik od ozljeđivanja civila ako ruske trupe i tenkovi pređu preko ukrajinskih položaja i zauzmu više ukrajinskog teritorija i pokore više ukrajinskih civila jer Ukrajina nema dovoljno topništva", rekao je Sullivan.
Dodao je da je Kijev pružio garancije o tome kako će koristiti streljivo.
U izjavi kojom se najavljuje nova runda pomoći Ukrajini, Ministarstvo obrane je reklo da će SAD osigurati "topničke projektile od 155 mm, uključujući tzv. DPICM" ili poboljšanu konvencionalnu municiju s dvostrukom namjenom - vrstu kasetnog streljiva koju SAD trenutno ima u svojim zalihama.
Upitan o rizicima koje predstavlja kasetna municija, Colin H. Kahl, zamjenik ministra odbrane, rekao je da bi "najgora stvar" za civile bila "da Rusija dobije rat".
Dodao je da SAD ima na raspolaganju "stotine hiljada" komada takvih granata.
Sjedinjene Američke Države planiraju uputiti paket sigurnosne pomoći Ukrajini vrijedan oko 800 miliona dolara što je 42. paket koji su odobrile Ukrajini od invazije.
Američka vojna pomoć Ukrajini procjenjuje se na više od 40 milijardi dolara.
Skupine za ljudska prava protive se odluci Washingtona.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres protivi se nastavku upotrebe kasetnog streljiva, rekao je glasnogovornik UN-a u petak na pitanje o planiranoj američkoj najavi.
Američki saveznik Njemačka rekla je u petak da se protivi slanju kasetne municije Ukrajini. Njemačka je jedna od 111 država potpisnica Konvencije o kasetnom streljivu.
Sjedinjene Američke Države nisu potpisale konvenciju.
Konvencija UN o kasetnoj municiji stupila je na snagu u avgustu 2010. godine i propisuje zabranu svake upotrebe, skladištenja, proizvodnje i transfera kasetne municije.
Konvenciju je potpisalo još 12 država , ali je nije ratificiralo. Od zemalja regije Zapadnog Balkana konvenciju nije potpisala samo Srbija.
Ukrajina je zatražila kasetne bombe za gađanje ruskih položaja s ukopanim trupama.
"Nedvojbeno je slanje dodatnih količina granata u Ukrajinu vrlo značajan doprinos ubrzanju postupaka deokupacije", rekao je u petak politički savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.
I Ukrajinci i Rusi koristili su kasetne bombe otkako su moskovske snage izvršile invaziju u februaru 2022. Nedavno su ukrajinske snage počele na bojnom polju koristiti kasetnu municiju koju je dostavila Turska, piše Reuters.
Problem s kasetnim bombama je što padaju na široko područje i mogu ugroziti i civile.
Osim toga, negdje između 10 do 40 posto bombi zakaže, prema Međunarodnom odboru Crvenog križa. Neeksplodirano streljivo mogu detonirati civili godinama ili čak desetljećima kasnije.
Koalicija za kasetnu municiju, aktivistička skupina koja pokušava svugdje zabraniti oružje, kaže da potencijalno smrtonosne kasetne bombe još uvijek leže u Laosu i Vijetnamu 50 godina nakon njihove uporabe.
Kasetno oružje korišteno je još u Drugom svjetskom ratu i u više od trideset sukoba od tada, prema Koaliciji za kasetnu municiju.
SAD je posljednji put koristio kasetno oružje u Iraku od 2003. do 2006., kaže ova organizacija.
Američke snage počele su ih postupno ukidati 2016. zbog opasnosti koju predstavljaju za civile, navodi se u izjavi Središnje vojne komande SAD-a iz 2017. godine.
