Kina je ljutito reagovala na američku odluku da joj se uvedu sankcije zbog kupovine ruskih vojnih aviona. Poručila je da ih SAD odmah povuče ili će, kako je rekao Peking, "snositi posljedice".
SAD je u obrazloženju za uvođenje sankcija naveo da je kupovina oružja u suprotnosti sa sankcijama Vašingtona uvedenim Moskvi zbog ruskih akcija u Ukrajini i navoda o miješanju u američku politiku.
Kina je nedavno kupila deset ruskih Suhoja Su-35 borbenih aviona i raketni sistem S-400. Peking se nije pridružio sankcijama koje je Zapad uveo Moskvi još od 2014. godine, zbog aneksije Krima i borbi na istoku Ukrajine.
Kineske snage su učestvovale i na najvećim vojnim vježbama koje je Rusija izvela još od sovjetskih vremena na Dalekom istoku, početkom ovog mjeseca.
Kina je na ubrzanom putu da i sama postane proizvođač sofisticiranog oružja, ali i dalje ostaje među najzainteresovanijim kupcima naprednog ruskog oružja, naročito, ruskog vazdušnog odbrambenog sistema i borbenih aviona.
Rusija je nakon određenog broja godina suzdržanosti prema tome, sada spremnija da prebaci ovu vrstu naoružanja u Kinu.
Nakon što su Kinezi ljutito poručili SAD-u da povuče sankcije jer će u suprotnom "snositi posljedice", i Rusi su kritikovali sankcije uvedene kineskoj vojsci, upozorivši SAD da se "ne igra sa vatrom".
"Bilo bi dobro za njih da se sjete da postoji takav koncept kao što je globalna stabilnost koju nepromišljeno podrivaju podižući tenzije u rusko-američkim vezama", poručio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije, Sergej Rjabkov u saopštenju.
SAD je saopštio da je meta sankcija Rusija i da nije namjerao da podrije odbrambene kapacitete drugih država, ali je naveo da će slične akcije biti razmotrene i protiv drugih.
Kineski odjel za razvoj opreme (EDD) i njihov šef Li Šangfu sankcionisani su zbog kompletiranja "značajnih transakcija" sa ruskim državnim izvoznikom oružja Rosoboroneksportom.
Kineska kompanija i njen šef su dodati na listu Blokiranih osoba, što znači da su sva sredstava koja imaju u SAD-u zamrznuta i da Amerika "generalno zabranjuje poslovanje sa njima".
Osim toga, EDD-u je odbijena izvozna dozvola za američki finansijski sistem.
Vašington je takođe na crnu listu stavio još dodatnih 33 ljudi i kompanija koje se dovode u vezu sa ruskom vojskom i vojnom obavještajnom službom poznatom pod akronimom GRU.
Sankcije su "novo uvođenje kazne na akcije ruske vlade i njihove maligne aktivnosti", obrazložila je portparolka State Departmenta Heather Nauert u pisanom saopštenju, dodajući da će SAD "nastaviti da poziva sve države da ukinu svoje odnose sa ruskim odbrambenim i obavještajnim sektorom, koji su umiješani u maligne aktivnosti širom svijeta".
Američki zakon koji je omogućio uvođenje sankcija usvojen je velikom većinom republikanaca i demokrata u američkom u Kongresu u ljeto 2017. godine, nakon čega ga je predsjednik Donald Trump nerado potpisao.
Cilj zakona je kažnjavanje Rusije zbog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. i akcije čiji je cilj podrivanje demokratije u Evropi.
Kako u analizi navodi BBC-jev izvještač za odbranu i diplomatiju Jonathan Marcus, meta ovih sankcija zaista je više Rusija nego Kina, ali će za posljedicu imati podsticanje saradnje između Pekinga i Moskve, koji u velikoj mjeri već dijele slične, ako ne iste poglede na svijet, i opiru se onome što vide kao napore Vašingtona da dijele svoj uticaj okolo.
Razvoj kinesko-ruske vojne saradnje je naglašen njihovim učešćem na vojnim vježbama Vostok i neće se zaustaviti na sofisticiranom oružju od Rusije.
Američki potez može samo produbiti prilično nategnute trgovinske odnose Vašingtona i Pekinga. Sankcije su možda dobar način registrovanja američkog nezadovoljstva i izazivanja ekonomske štete Rusiji, ali je takođe moguće da neće proizvesti željeni ishod, a to je promjena ruske politike.
Ravnoteža moći u svjetskoj ekonomiji se polako mijenja. Sankcije uvedene od strane nekad dominantnih Sjedinjenih Država je oružje koje postepeno slabi i neki vjeruju da njihova pretjerana upotreba može samo ubrzati taj proces, navodi BBC.
Osim Kine, najpoznatiji kupac ruskog protivvazdušnog raketnog sistema S-400 je i Turska koja je članica NATO-a. To je prije godinu dana izazvalo veliku zabrinutost u Alijansi i na Zapadu, kao i upozorenja da ruski sofisticirani protivraketni sistem nije kompatibilan sa NATO-om. Turska nije odustala i pored pritiska.
Facebook Forum