Piše: Mike Eckel (Prevela: Lidija Pisker)
Često pogrešno shvaćen pa čak i ocrnjen, američki Izborni koledž je institucija koja svake četiri godine uglavnom radi bez velike pompe, a sa malo nadzora. Ali ne i ove godine.
Koledž, koji čine 538 osoba iz svih 50 američkih država i distrikta Washington, formalno će izabrati 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država "prvog ponedjeljka koji pada nakon druge srijede u decembru", kako je definisano zakonom.
Taj sastanak će ove godine biti 19. decembra, a očekuje se da će biti izabran republikanski kandidat Donald Trump.
Ali zbog nekonvencionalne predizborne kampanje koju je Trump vodio protiv kandidatkinje Demokratske stranke Hillary Clinton, ovaj sastanak Izbornog koledža ove godine nešto je drugačiji od prethodnih, u koji su oči javnosti uperene kao nikad do sada.
Jedan od razloga je jer je na izborima održanim 8. novembra Clinton osvojila veći dio ukupnog broja glasova. Najnovije brojke pokazuju da Clinton prednjači sa skoro tri miliona glasova, što je jedna od najvećih razlika među kandidatima u broju glasova u posljednje vrijeme.
Ali zamka je u tome što je, prema Ustavu Sjedinjenih Američkih Država, Izborni koledž institucija koja bira predsjednika, a ne sami izbori. Trump je osvojio više glasova nego Clinton u državama Michigan, Wisconsin i Pensilvaniji, pa je zato dobio više glasova Izbornog koledža glasova od Clinton, 306 naprema 232.
Dodatni razlog za zabrinutost je zaključak obavještajnih agencija Sjedinjenih Američkih Država da su ruski hakeri pristupali serverima političkih stranaka tokom kampanje.
Prošlosedmični izvještaji Washington Posta i New York Timesa, koji su se pozvali na navode anonimnih zvaničnika američke Centralne obavještajne agencije (CIA) da su ruski hakeri možda nastojali ojačati Trumpovu kampanju, a što je sam Trump ismijao, produbili su zabrinutost.
Senatorica Demokratske partije u državi Vermont Claire Ayer, koja je bila članica Izbornog koledža 2012. godine, prisjeća se da je 2000. godine, kad je demokratski kandidat Al Gore osvojio više glasova naroda, ali je republikanac George W. Bush dobio više glasova Izbornog koledža, situacija bila slična. Međutim, ove godine, rekla je, čini se gorom.
"Pažnja javnosti je velika, jer ljudi su vrlo zabrinuti zbog Donalda Trumpa. Nismo osjećali takvu vrstu anksioznosti oko Busha i Gorea", rekla je ona.
Imenovanje Baracka Obame od Izbornog koledža 2012. godine, nije bila jako ceremonijalno, rekla je. Ona i druga dva predstavnika Koledža iz države Vermont pojavili su se u glavnom gradu Vermonta Montpelier, "proćaskali sa sekretarom [Vermont] države i potpisali nekoliko dokumenata". Slični događaji će biti održani u glavnim gradovima američkih država 19. decembra.
Predstavnici Izbornog koledža biraju se u odnosu na broj stanovnika svake države, a imenuju ih političke stranke. Ni Ustav niti vrhovni zakon ih ne obavezuju da poštuju rezultate glasova u njihovim državama.
U nekoliko država, zakon od njih traži da glasaju u skladu s izborima. U nekim drugim, obavezuju ih obećanja političkih stranaka koje su ih imenovale.
Elektore koji se suprotstave pravilima svoje države, ili glasovima naroda, često nazivaju "nevjernim elektorima". Ove godine su dobili još jedan nadimak – "elektori Hamiltona".
Naziv se odnosi na Alexandera Hamiltona, prvog sekretara finansija i koautora uticajnih radova o ratifikaciji Ustava, objavljenih između 1787. i 1788. godine. U jednom od njih navodi da je glavni cilj Izbornog koledža da osujeti "namjeru stranih sila da ostvare prevlast u našim vladinim tijelima."
Jedna takva grupa je preuzela ovo ime, tvrdeći da elektori ne treba da glasaju za Trumpa, nego za drugog republikanca. Ako Trumpovi protivnici prikupe dovoljno podrške da uvjere najmanje 37 elektora da ga ne podrže, mogli bi blokirati njegov izbor i poslati konačnu odluku Predstavničkom domu, postupajući prema pravilima navedenim u Ustavu.
"Svrha Izbornog koledža je da zaustavite nesposobnog čovjeka da postane predsjednik. Naš Ustav nam daje tu mogućnost. Naša savjest nam nalaže da tu mogućnost iskoristimo", naveli su predstavnici grupe.
Grupa nije odmah odgovorila na e-mailove o dodatnim informacijama o njihovim naporima.
Ali ti napori kod Trumpa nisu prošli nezapaženo. Njegov tim intervenisao je u slučaju pravnog imenovanja dva elektora u Koloradu – gdje je Trump dobio manje glasova – kako bi ih razriješio obaveze da biraju pobjednika u njihovoj državi. Savezni sudija je 12. decembra odbacio ovaj pokušaj, nazivajući ga "političkim trikom".
"Vaš glas o predsjedniku treba biti uvažen", rekao je Chris Murray, advokat koji je zastupao Trumpa i njegovu kampanju, prenio je Denver Post.
Ostali elektori su, u međuvremenu, zbog zabrinutosti oko potencijalnog stranog uticaja u Trumpovoj pobjedi zatražili više informacija o navodima o ruskim hakerskim aktivnostima.
"Elektori zahtijevaju da im obavještajne službe kažu da li su u toku istrage o vezama između Donalda Trumpa, njegovih saradnika i kampanje, upetljanost ruske vlade u izbore, obim tih istraga, njihov rezultat, te ko je sve uključen u te istrage", navela je jedna desetočlana grupa u otvorenom pismu objavljenom 12. decembra.
Nije bilo odmah jasno da li se tako nešto dogodilo ranije, ili da li je neko ranije uputio takav zahtjev. Ali Ayer, senatorka iz Vermonta, ne razmišlja puno o tome.
"To se čini smiješnim. Obično pismo jedne grupe ljudi ne daje ovlaštenje da se poništi Ustav", rekla je ona.
Facebook Forum