Dostupni linkovi

Kongresni odbor: Inflacija u SAD i u 2023-oj


Zgrada američkih Federalnih rezervi u Vašingtonu
Zgrada američkih Federalnih rezervi u Vašingtonu

Budžetska kancelarija Kongresa SAD (CBO) objavila je u sredu, 25. maja ekonomsku prognozu da će visoka inflacija potrajati i u sledećoj godini, zbog čega će savezna vlada plaćati veće kamate na svoj dug.

Ova institucija očekuje da će cene porasti za 6,1 odsto ove godine i 3,1 procenat u 2023. Ova prognoza sugeriše da će inflacija usporiti sa sadašnjih 8,3 odsto, ali bi i dalje bila dramatično iznad dugoročne osnove od 2,3 procenta.

Procene za 10 narednih godina sadrže pozitivne vesti jer će ovogodišnji godišnji budžetski deficit biti 118 milijardi dolara manji nego što je prognozirano prošle godine. To je posledica okončanja programa potrošnje pokrenutog zbog pandemije i solidnog rasta broja radnih mesta. Javni dug će pasti do 2023. Ipak, akumulirani savezni dug će verovatno nastaviti da raste u narednoj deceniji i iznosiće otprilike 110 odsto bruto domaćeg proizvoda SAD (BDP).

Federalne rezerve (FED) pokušavaju da smanje inflaciju podizanjem referentnih kamatnih stopa, što je dovelo do značajnog povećanja kamate na 10-godišnje vrednosne papire američkog trezora poslednjih meseci. Jedna od posledica je da će vlada ove godine potrošiti više novca na servisiranje svog duga. Godišnje otplate kamata dostićiće do 2032. skoro 1,2 hiljade milijardi dolara, ili više od godišnjih troškova za odbranu.

Ipak, CBO upozorava da su njegove procene "podložne značajnoj neizvesnosti, delom zbog tekuće pandemije i drugih svetskih događaja", uključujući i tekući rat Rusije u Ukrajini.

Ekonomisti su rekli da su programi za ublažavanje korona virusa koje su pokrenuli i Bajdenova i Trampova administracija doprineli višim nivoima inflacije. Ali, visoke cene su takođe podstaknute odlaganjem reagovanja FED-a, prekidima u lancu snabdevanja i turbulencijama nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru.

Ben Haris (Harris), pomoćnik ministra finansija, napisao je u utorak na Tviteru da faktori koji pokreću inflaciju takođe uključuju rast korporativnih profita, podstaknuti nedostatkom konkurencije — kao i da preduzeća nisu u potpunosti spremna za ponovno otvaranje privrede u trenutku kada su ukinute restrikcije zbog pandemije. Administracija je naglasila da je svojim planom postavila američku privredu na jače mesto u odnosu na ostatak sveta jer je nezaposlenost niskih 3,6 odsto.

"Američki plan spasavanja je podstakao izuzetno brz oporavak i ostavlja nas u jakoj poziciji da se pozabavimo globalnim izazovima koje predstavljaju lanci snabdevanja i ekonomske posledice ruske invazije na Ukrajinu," napisao je Haris na Tviteru.

On je dodao da je Kongres usvojio predsednikom plan u potpunosti, to bi povećalo angažman radne snage i smanjio neke od uticaja na rast inflacije.



Pošto je Bajdenov plan o potrošnji za socijalne i ekonomske potrebe u iznosu od 3,5 hiljade dolara sada blokiran u podeljenom Senatu, demokrate se suočavaju sa pritiskom da ga usvoje uoči novembarskih izbora na sredini mandata.

U izveštaju se CBO se navodi da nakon 2032. godine, "ako bi aktuelni zakoni ostali generalno nepromenjeni, deficiti bi nastavili da rastu u odnosu na veličinu privrede u narednih 20 godina".

Najveći pokretači rasta duga u odnosu na BDP su povećanje troškova kamata i potrošnje za Medicare i socijalno osiguranje, ističe se u izveštaju.

Majkl (Michael) Peterson, izvršni direktor Fondacije Peter G. Peterson, rekao je da "moramo da se pozabavimo ključnim uzrocima našeg duga, koji uključuju visoke troškove zdravstvene zaštite, starenje stanovništva i neadekvatan poreski zakon za ono što smo obećali našim građanima".

"Stabilizacija našeg duga će pomoći u izgradnji temelja za širok ekonomski rast i učiniti nas bolje pripremljenim za izazove i prilike u budućnosti," dodao je Peterson.

Direktor CBO Filip Svagel (Phillip Swagel) trebalo bi da svedoči u četvrtak Odboru Predstavničkog doma za budžet o izveštaju.

Maja Mekginis (Maya MacGuineas), predsednica Komiteta za odgovorni federalni budžet, rekla je agenciji Asošiejted pres da pandemija, rat u Ukrajini i drugi faktori ukazuju na važnost smanjenja godišnjeg deficita.

"Nažalost, ključna priča ovde su fiskalno neodržive pozicije, a povrh toga, imamo dodatni izazov inflacije i podsetnik da nas spoljni šokovi i dalje pogađaju," rekla je ona.

Izvor: AP

XS
SM
MD
LG