Ko stoji iza sabotaža u Francuskoj tokom Olimpijade?

Neposredno prije početka Olimpijade, Pariz je postao lokacija maksimalnih sigurnosnih mjera u stanju pripravnosti za moguće terorističke napade.

Međutim, desila se sabotaža. Francuska se suočila sa dva "koordinisana napada" na infrastrukturu neposredno prije početka i tokom prvih dana Olimpijade u Parizu - prvo je bio blokiran saobraćaj brzih vozova a tri dana nakon toga, u ponedeljak, 29. jula, optički kablovi u nekoliko dijelova Francuske su "sabotirani", prema saopštenju policije. Zašto?

Neuvjerljivo pismo

U petak 26. jula, na dan otvaranja Olimpijade, nekoliko medija je primilo email poruku kojim se preuzima odgovornost za sabotažu željezničke mreže, a potpisala ga je grupa nepoznata francuskim bezbjednosnim službama, "une delegation inattendue" ("neočekivana delegacija", franc.), kako je okarakterisana.

U tekstu poruke razvoj željezničke mreže izjednačava se sa kolonijalizmom: "Željeznica nije beznačajna infrastruktura. Ona je uvijek bila sredstvo za kolonizaciju novih teritorija, preduslov za njihovo devastiranje i put za širenje kapitalizma i državne kontrole".

• Francuska željeznička mreža paralizirana 'zlonamjernim radnjama' pred Olimpijadu
• Sabotaža na optičkoj mreži u Francuskoj, navodi policija

Kako piše France 24, poruka takođe osuđuje Olimpijske igre: "Oni to zovu zabavom? Mi to vidimo kao proslavu nacionalizma, gigantski mizanscen potčinjavanja stanovništva od strane država". Pismo se završava pozivom na "propast svijeta zasnovanog na eksploataciji i dominaciji".

Ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin je u ponedeljak upozorio da bi pismo moglo biti neautentično: "Moramo biti oprezni jer bi to mogla biti oportunistička tvrdnja".

Sumnje na ekstremnu ljevicu?

Već neko vrijeme, sabotaža je dio repertoara radikalnijih ekoloških aktivista, uključujući švedskog akademika Andreasa Malma, koji je dispio na loš glas 2021. nakon izdavanja njegove knjige pod naslovom"Kako raznijeti cjevovod: Naučite da se borite u svijetu u plamenu".

U knjizi, Malm tvrdi da je sabotaža razumna taktika kada je koriste pokreti u borbi protiv klimatskih promjena koje su izazvali ljudi.

Malm je posjetio Pariz u martu 2023. kako bi se obratio publici ekološkog kolektiva "Les Soulevements de la Terre" ("Kolektiv ustajuće Zemlje").

Darmanin je spomenuo ovu grupu, čije akcije su uključivale okupaciju i sabotažu fabrike cementa Lafarge u blizini Marseja 2022. godine.

Darmanin je najavio ukaz o raspuštanju grupe u junu 2023. godine, što je odluka koju je kasnije poništio Državni savjet, najviši francuski žalbeni sud za administrativni zakon.

Povučene su paralele sa sabotažom koja se desila u Njemačkoj u septembru prošle godine kada se anonimno pojavila tvrdnja na krajnje ljevičarskoj web stranici koja osuđuje "kapitalističku infrastrukturu".

To je, naravno, neuvjerljivo, jer široka priroda francuskih napada sugeriše stepen koordinacije u četiri različita regiona, što se inače ne bi povezivalo sa ekstremnom ljevicom, napisao je BBC.

Ali ko god da je u ranim jutarnjim satima 26. jula ciljao željezničke pruge koje se protežu od Pariza, jasno je da je imao Olimpijske igre u vidu.

Dva napada na ključnu infrastrukturu

Ministarka sporta Amelie Oudea-Castera je obećala da ništa neće pokvariti olimpijsku zabavu, međutim nekoliko sati prije ceremonije otvaranja pogođena je željeznička mreža što je izazvalo haos za putnike, ali i izložilo ranjivost simbola tehničke snage Francuske, ciljajući i zaustavljajući njen željeznički saobraćaj.

Samo nekoliko sati prije ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, francuska željeznička kompanija SNCF javila je da je mreža njenih brzih vozova pogođena nizom požara na infrastrukturi, odnosno, kako je ocijenjeno, "zlonamjernim djelovanjem" čiji cilj je paraliza sistema.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske, Gerald Darmanin je rekao da je ultraljevičarska grupa odgovorna za napad i da su neki njeni članovi uhapšeni.

Francuske vlasti su uhapsile ultra-ljevičarskog aktivistu na lokaciji koja pripada nacionalnom železničkom operateru SNCF u sjevernoj Francuskoj, rečeno je iz policije. Osumnjičeni je priveden u Oiselu u nedelju i imao je pristupne ključeve tehničkim prostorijama SNCF-a, alate i literaturu koja je povezana sa ultra ljevicom, rekao je izvor, tražeći da ostane neimenovan, prenosi AFP. Osumnjičeni je zadržan u policijskom pritvoru radi ispitivanja u Ruanu, glavnom gradu francuske regije Normandija.

Četiri dana nakon napada, u ponedeljak, 29. jula, Darmanin je rekao kako je istraga "identifikovala određen broj profila koji su mogli biti počinioci". Napomenuo je da je moguće da su ekstremne ljevičarske grupe moguće poticale neimenovane osobe da napadnu željezničku mrežu. Francuski ministar unutrašnjih poslova je opisao napade kao "vrlo precizne, izuzetno dobro ciljane".

Francuski anarhisti krajnje ljevice imaju istorijat napada na mreže željeznice, ali jedino što je do sada poznato je metoda koja se koristila kako bi se zapalili ključni optički i drugi kablovi u kanalima duž željezničke mreže u ranim satima u petak, 26. jula, što je podsjećalo na prethodne napade ekstremne ljevice.

Zatim, poslije željeznice došlo je do izolovanih prekida na francuskoj telekomunikacionoj mreži u šest regiona nakon što su operateri bili na meti "vandala". Ova sabotaža se desila između jedan i tri sata ujutru u ponedeljak, 29. jula. Čini se da je napad pogodio francusku mrežu optičkih kablova, što je uticalo na brzinu interneta za oko 11.000 ljudi. Orange, kompanija provajder interneta za Olimpijske igre u Parizu 2024, nije pogođena.

Francuska ima oko 35.000 kilometara željezničkih pruga i široku mrežu internet kablova od kojih samo SFR kompanija koja je bila naročita meta, ima 120.000 kilometara. Dok su se radnici za održavanje naporno trudili da umanje štetu u poremećaje, vlasti su tvrdile da je zaštita hiljada kilometara ključne infrastrukture težak zadatak.

"Presječeni su veliki dijelovi kablova. Za tako nešto vam je potrebna sjekira", rekao je Nicolas Chatin, portparol kompanije SFR.

Za razliku od prethodnih napada na infrastrukturu, obim i koordinacija iznenadili su vlasti. "Ono što je upadljivo je geografska skala ovih rezova, koja su se desila u devet različitih departmana", rekao je Romen Bonenfant, šef Francuske telekom federacije, koja se proteže od sjevera Pariza do Sredozemnog mora.

Ranije je bilo napada na francuske željeznice, na primjer u januaru 2023. istočno od Pariza, zatim početkom maja 2024. godine, na brzoj liniji na jugu, nedaleko od Aix-en Provence. Upravo taj napad najviše liči na sabotažu koja se dogodila u petak, jer se navodno dogodio na dan kada je olimpijski plamen stigao brodom u južnu luku Marsej.

• Olimpijski plamen krenuo iz Grčke ka Francuskoj jedrenjakom iz 1896.

'Vandalizam i zavjera'

Međutim, niko još uvijek nije preuzeo odgovornost za napade, ali s obzirom na njihove razmjere, vrijeme i raspored kao i preciznost, jasno je da se ne radi tek o nasumičnom vandalizmu. Mnogo je mogućih počinitelja jer, kako je napisao CNN, ceremonija otvaranja je jedan od najgledanijih događaja na svijetu i primamljiva meta za svakoga ko želi da izazove haos.

Darmanin nije pružio dokaze za tvrdnje o identitetu počinitelja, ali je za francuski TV kanal France 2 rekao da je to "tradicionalni način djelovanja ekstremne ljevice".

"Moramo biti oprezni, pitanje je da li su bili izmanipulisani ili su to uradili iz vlastitih ciljeva i pobuda. Ima ljudi koji mogu da priđu ovom pokretu", rekao je Darmanin, potvrdivši u ponedeljak, 29. jula, hapšenje "oko 50 ljudi" koji su "očigledno, zajedno sa drugim, procjenjuje se 150 ljudi, željeti da izvedu bilo sabotaže ili radikalne proteste u Parizu tokom prvih dešavanja oko Olimpijade".

Iz kancelarije tužioca je rečeno da ima "nadležnost za krivična djela koja uključiju uništavanje imovine i ugrožavaju fundamentalne nacionalne interese". Predviđena kazna je od 15 godina zatvora i novčana 225.000 eura.

Francuski zvaničnici opisali su napade na francusku mrežu brze željeznice kao "kriminalne radnje" i rekli da istražuju da li su povezani sa Olimpijskim igrama.

Kada je tužilac u Parizu otvorio istragu tužba je uključivala optužbe za vandalizam i zavjeru što nosi ponencijalnu kaznu od 20 godina zatvora.

Međutim, odgovorni za sabotaže su i dalje nepoznati, a početne policijske istrage tiču se osoba povezanih sa ekstremno-ljevičarskim grupama, ali i kako je ministar Dermanin naveo "moguće umiješanosti stranih faktora".

Moguće 'strano miješanje'

Već nekoliko mjeseci, francuske obavještajne službe su u stanju pripravnosti zbog mogućeg stranog miješanja, naročito Rusije. Prije nekoliko dana 40-godišnji državljanin Rusije je uhapšen i pritvoren pod sumnjom da je želio da "destabilizije" Olimpijske igre u Parizu.

Iako je Rusija kategorički odbijala da stoji iza "destabilizirajućih" operacija, na nju se najviše sumnja u slučajevima stranog miješanja.

Profili na društvenim mrežama koji podržavaju Kremlj podijelili su video koji ismijava Igre u Parizu zbog kvaliteta vode u rijeci Seni i napadajući predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i gradonačelnicu Pariza, Anne Hidalgo.

Takođe, državljani drugih evropskih država su hapšeni u Francuskoj zbog "destabilizirajućih" aktivnosti.

Bračni par iz Moldavije smatran je odgovornim za plave grafite Davidove zvijezde koji su ispisani sprejom na desetine zgrada u i oko Pariza nakon početka rata između Izraela i Gaze u oktobru 2023.

Krajem maja uhapšeni su Ukrajinac, Nijemac i Bugarin zbog sumnje da su ispod Ajfelove kule postavili kovčege, ogrnute francuskim zastavama i sa porukom "Francuski vojnici iz Ukrajine". Francuski predsednik Emmanuel Macron se nekoliko puta zamjerio Moskvi odbijanjem da isključi mogućnost slanja zapadnih kopnenih trupa u Ukrajinu.

U Parizu je tokom Igara raspoređeno desetine hiljada policajaca, protivterorističkih jedinica i vojnog osoblja kako bi čuvali olimpijske lokacije, turističke lokacije, ulice i željezničke stanice.